Hakerek nain: Nélson Belo

Abril 2020

VIRUS CORONA ne’ebe ho naran estimadu covid-19 moris iha fulan Dezembru iha Provinsia Wuhan-Xina, momentu ne’ebe ema iha Mondu tomak halo preparasaun ba celebrasaun loron Natal 2019 ho tinan foun 2020.  Iha momentum Covid-19 nia transmisaun, Mondu hatene liu hosi midia sira, no hatene ema vitima hosi covid-19  monu naba-naban  iha dalan-dalan publiku sira iha Wuhan, loron ho kalan no Ospital hotu-hotu resin ho moras afetadu, no labele agoenta atu simu ema ne’ebe positivu. Nasaun barak iha Mundo hatene kle’an, maibe lakoi trasa politika preparasaun ho rasaun katak Covid-19 hela hakmatek deit iha Xina, katak laiha biban ba virus-corona atu hakur sai hosi Xina. Katak sistema politik saude nian iha nasaun avansadu ho sofistikadu tebes  no bele infrenta surto covid-19 ho fasil hanesan mos surto sira seluk ne’ebe akontese ona. Rasaun seluk fali-mos hanoin katak Covid-19 sei latahan no dura ativu ba iha iklima hosi rai seluk ne’ebe fora hosi Xina.

Leia mais...

Afmend Sarmento

FOIN primeira vez iha istória umanidade no istória Igreja nian maka selebrasaun Páskua realiza de’it entre Bispu no Kleru sira sein prezensa fízika husi kristaun sira ka selebra de’it iha konventu no semináriu sira, laiha selebrasaun públika (via sakra ka prosisaun sira), haktadak ba orientasaun husi Congregação do Culto Divino e a Disciplina dos Sacramentos liuhusi Prot. N.º 153/20, iha númeru datoluk ne’ebé haktuir katak: “Indikasaun sira ba Tríduo Paskál iha ne’ebé autoridade sivil no eklesiál impoein restrisaun, (…). Bispu sira fó indikasaun, liuhusi konferénsia Episkopál, atu nune’e iha Igreja Katedrál no Igreja Parokiál sira, maske sein partisipasaun husi sarani sira, bispu no paróku sira selebra mistériu litúrjiku husi Tríduo Paskál”, nune’e, Konferénsia Episkopál Timorense (CET) deside hodi suspende tiha Misa Paskál nian ba públiku. Efeitu husi surtu coronavírus halo selebrasaun Paixaun Kristu nian ho odamatan Igreja taka ba públiku, la’os ho sentidu tauk no halai ses husi mundu ne’e, maibé hanesan medida prevensaun ne’ebé kontribui husi parte Igreja atu bele prevene propagasaun coronavírus iha ita-nia rain.

Leia mais...

Padre Martinho Gusmão

Dosente Filosofia, ISFIT Fatumeta, Dili

(Reflexão SÁBADO SANTO)

OHIN ita celebra loron aas liu, loron boot liu iha Igreja Católica, no Cristão sira tomak. Centro ba ita nia moris mak MORIS HIAS – loron nebe ita hotu hatene katak iha RESSUREIÇÃO.

Saida mak mosu iha loron ne’e lerek? Evangelista Mateus la hakerek konaba “cronologia” oinsa mak Jesus Cristo moris hias. Maibe, nia fo sasin konaba nia FIAR, fiar sarani sira nian.

Leia mais...

Mestre Pe. Júlio Crispim Ximenes Belo, Drs., Ldto., Mdprí.

(Jurista no Akademista)

I. INTRODUSAUN

Retira Proposta da Lei do Orçamento Geral do Estado 2020 (PL OGE 2020), em juris sensu, ou, tuir termu Konstituisaun, entende nu’udár PL não votada [KRDTL art. 97.º n.º 4 (1.ª parte)] ne’ebé, la karese atu renova iha sesaun lejislativa rasik no tuirmai [KRDTL art. 97.º n.º 4 (2.ª parte)] no, konsekuentemente, exige demisaun Governu (GOV) atu bele halo kaduka PL não votada ne’e, no hatama fila-fali PL OGE foun liuhosi Governu foun [KRDTL art. 97.º n.º 5]. Nune’e, demisaun GOV sai conditio sine qua non  atu bele iha OGE 2020.

Leia mais...
Hare seluk
Online Counter