Hosi: Elidio Agusto Guterres
Alumnus UGM, Dosente Filozofia ISFIT
Hosi: Elidio Agusto Guterres
Alumnus UGM, Dosente Filozofia ISFIT
Husi: MICATÓ – Maria Domingas Fernandes Alves
VIOLÉNSIA kontra feto ne’e konsidera mos hanesan “ Pandemia Mundial”. Pelu menus um tersu hosi populasaun femenina sai tiha ona vítima ba violénsia. Ba ONU, mundo ne sei Justu no igualitariu bainhira feto sira tenke moris la ho tauk, ka tenke moris ho seguransa. ONU iha Loron Internasional ba Eliminasaun Violensia kontra Feto , ba loron 25 Novembro 2020, Klassifika violensia ba Generu nudar “ Pandemia Global”. Secretário Geral Nasoens Unidas , António Guterres, deklara katak mundo ne nudar fatin “Justo e Igualitário”, bainhira feto sira livre hosi forma violénsia oioin, moris livre hosi tauk no livre hosi inseguransa.
Husi: Maria Gorumali Barreto
NU'UDAR deputada Parlamentu Nasionál, kazu Rai-Kotu ne’e nu’udar kazu sériu ida ho nia natureza krime omisídio grave hasoru feto faluk ida ho nia oan feto.
Natureza krime grave husu ba Polisia Investigasaun Kriminal no Polisia Vulneravel Unit ka VPU halo esforsu hodi relata relatorio investihgasaun ho klaru no detalho bazeia ba prosesu akontensementu iha Rai-Kotu.
Problema preokupasaun ha’u nian ne’ebé sai perguntas boot maka tanba sa Polisia hamoos tiha ran ne’ebé fakar iha uma laran? Tanba sa maka fatin akontesementu la marka polisi Line? Ida ne’e maka preokupasaun, no objetivu saida maka ne’e? Tanba ran ne’ebé fakar iha uma no sasan ne’ebé estragu ne’e sai evidensia ba kazu Rai-Kotu, maibé realidade hamoos hotu, ita espera katak la fó impaktu ba iha hahalok krime ne’ebé akontese hodi la hamenus sentensa pena prizaun ba aktu ne’ebé suspeitu komete.
Informasaun relevante: Lakon inan doben seidauk naton, Amoe tenke husik hela nia uma tan
Persija halo investigasaun ba suspeitu nia fen ne’ebé nu’udar membru PNTL no oras ne’e servisu iha Rekursu Humanu Quartel Geral PNTL tanba nia fen la iha kolaborasaun ho vitima no komunidade bainhira buka tuir ran ne’ebé turu ba iha nia uma. Nia fen koko hamoos tiha para labele detekta, maibé ikus mai detekta duni suspeitu maka nia laen.
Kona-ba kritika ne’ebé hasoru organizasaun feto sira ne’e normal. Se bainhira ema kecewa ho organizasaun ne’ebé fó asistensia no advokasia ba feto no labarik feto, klaru ema tenki hato’o nia kritika hanesan ema humanu. Organizasaun feto sira hetan apoio fundus mai husi governu, mai husi UN Agencias no NGO's International ne’ebé apoio direta ba servisu asistensia vitima, apoio ba uma mahon no apoio ba advokasia ba direitu feto no labarik feto hodi asesu ba Justisa. Tanba ne’e, razaun ema kritika.
Se ita serbisu iha área asistensia vitima, situassun ne’ebé akontese iha Rai-Kotu ne’e presija tebes asistensia vitima hodi hamaluk vitima no nia familia sira. Apoio oinsa halo ligasaun ho parseiru sira ne’ebé hamahan a’an iha Rede Referal Ba Kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru no Rede Advokasia ba Kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru. Realidade asistensia ba familia vitima ne’e la hetan iha dia 30 de Outobro. Familia maka halo kontaktu ba-mai, ezije ba autopsia, no pesoal ne’ebé halo autopsi la-iha transporte, no familia maka ba tula, no seluk tan. Iha tempu ne’eba PRADET mosu fó akompañamentu vitima ho nia oan hodi ba HNGV halo autopsi tanba ida ne’e maka nia papel duni.
Ha’u rasik ne’ebé iha esperiensia ba asistensia vitima mosu pergunta ba Rede referal no rede advokasia sei existe ka la’e? Ha’u sujere ba ita hotu, simu kritika ho hanoin ne’ebé dook hodi analiza no halo reflesaun ba ita nia servis sira. La presija fila kontra malu fali, no haluha vitima atu asesu ba justisa no suspeitu nia hahalok krime sira ne’ebé akontese iha pasadu hodi junta ho aktu krime ne’ebé akontese foun iha Rai-Kotu.
Ha’u membru husi Komisaun F Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu Sauúde, Seguransa Sosial no Igualdade Jéneru persiza halo:
Husu ba PNTL atu serbisu ho imparsial no halo:
Esperansa ba Tribunal maka hanesan feto, ami lakohi iha tan vitima Mingas seluk atu akontese iha futuru. Tanba ne’e husu ba Tribunal fó pena prizaun todan egual ho nia aktu ne’ebé nia rasik komete.
Sosiedade sivíl serbisu ba área direitu feto no labarik feto iha komunidade importante. Ida ne’e bazeia ba preokupasaun ema hotu nian. Tuir lolos sosiedade sivil agradese, maibé fila update status trata hasoru fali públiku ne’ebé sai observador ba sira.
*Deputada Maria Gorumali Barreto nu’udar membru Komisaun F Parlamentu Nasionál.
Intervensaun husi
KAY RALA XANANA GUSMÃO
iha Seminário
Kona-ba "PROJETU TASI-MANE"
“Intervesaum Polítika: Kadoras mai Timor-Leste”
Díli, Timor-Leste
12 de setembro de 2020
Uluk nanain, ha’u hakarak agradese konvite atu partisipa iha Seminário ida ne’e no mos hakarak kongratula organizadores sira kona-ba oportunidade nebé sira loke hela atu hala’o debate ba tema ida ne’e, importante tebe-tebes ba Nasaun.