Kombate COVID-19 ho EKSES COVID-20: Uma Acto Unity In Diversity

Covid-19 hanesan inimigu sem fisiku ne’ebé siak no hamlaha ba isin ema sira be se’i moris. Ema rihun ba rihun mak lakon ona nia vida tan covid-19, no nia impaktu halo rona ekonomia nasaun hotu paradu hodi hamosu krizi ekonomia iha nasaun barak, inklui Timor Leste. Mundu halerik no tanis tan kutun siak ida ne’e. Se’e Covid-19 alias kutun Corona hanesan humanu ida, ita bele dehan, tiu Covid-19 viola ona diretus humanu as liu iha mundu. Nia siak no cruel liu fali Adol Hitler, liurai boot nazi nian.

Mundu deklara katak, Covid-19 sai inimigu mundial. Nasuan hotu iha mundu enforsu nia-an kombate kutun corona, inklui rai lulik ida ne’e. Desde Marsu 2020, Timor Leste comvate kutun corona ho tipu transmisaun importadu. Maibe, 20 de Fevreiru 2021, Timor Leste comvate covid ho tipu transmisaun lokal, no ida ne’e perigoju duni ba ba sosiedade iha rai ida ne’e. Munisipiu Covalima, especialmente postu administrativu Fatumea sai sasin ba istoria ida ne’e. Istoria hahu transmisaun lokal alias invasaun Covid-19, hanesan ativista senior, Sr. Jhon Travolta, fundasaun Renetil, hateten iha programa dader kmanek GMNTV (04/03/2021) katak, “20 de Febreiro hanesan loron invazaun Covid-19 mai Timor Leste, liu hosi Munisipiu Covalima. Tanba ne’e covid-19 laos inimigu Covalima oan deit maibe inimigu Timor nian ne’ebé ita hotu tenke kontra hamutuk.”

Invasaun Covid-19 (transmisaun lokal) automatikamente haterus no hasusar povu Covalima tomak. Lockdaown totalmente hanesan dalan primeiru hakotu linha invasaun Covid-19 (tranmisaun lokal). Ida ne’e desijaun urgente ne’ebé governu foti. Ekipa front line sira tuun funu kontra covid-19. Limitasaun fasilidade laos sai dejafius. Tempu ida hanesan ne’e, linha hotu presija tau liman hamutuk hakotu linha kutun corona. Hare realidade ida ne’e, joven, estudante no ativista Covalima oan sira tuur la hakmatek. Dada lia, tau idea ho fuan no laran tomak foti desijaun volunatriamente ajuda comvate kutun corona. Tanba ne’e Joventude, estudante no ativista Covalima, prontu kous no hahoris Ekses Covid-20 (Ekipa Servisu Covalima Vitoria ho Domin-20) komvate Covid-19. Voluntariamente Ekses Covid-20 deklara sira nia-an, ho fuan no laran tomak apoiu Governu atu kombate kutun corona, liu-liu iha parte humanitaria. Ida ne’e mak mentalidade no spiritu voluntarianismu no nasionalismu hosi Covalima oan, Timor Leste nia oan.

 

Ekses Covid-20, Saida Lo’os?

Iha mediu Fevreiro, joven, estudante no ativista Covaliman oan sira tu’ur tau idea hamutuk iha residensia Sr. Abata, iha Ai-tarak Laran-Dili, hodi koalia konaba asaun humanitaria ba area afetadu Covid-19 iha Covalima, liu-liu postu administrativu Fatumea. Historikalmente ida ne’e hanesan embriu no spiritu dahuluk atu kous no hahoris ekipa servisu humanitaria ne’ebé agora ita konese ho Ekses Covid-20 (ekipa servisu Covalima Vitoria ho Domin). Spiritu dahuluk ida ne’e, Covalima oan sira hamosu iha kalan 25 de Fevreiru 2021.

La para iha ne’e. Iha loron, dia 26 de Fevreiro 2021, Covalima oan sira tuur hamutuk fali, tau idea ho fuan no laran tomak iha sede Renetil (Farol-Dili), foti desijaun prontu atu kous embriu ka spiritu dahuluk ne’ebé sira kuda ona iha kalan, dia 25 de Fevreiro de 2021. Iha loron ne’e kedas, abssolutamente foti desijaun prontu atu kous embriu ka spiritu Ekses Vocid-20, no hahoris iha dia 27 de Fevreiro iha sede Renetil (Farol-Dili) liu hosi konferensia pers. Konferensia pers hanesan simbolu hahoris Ekses Covid-20 formalmente iha rai ne’e nia husar.

Ekses Covid-20 ka Ekipa Servisu Covalima Vitoria ho Domin, tau numeru 20, atu hatudu katak transmisaun local alias invasaun Covid-19 iha Suai-Covalima hahu iha dia 20 de Fevreiro, iha postu Administrativu Fatumea. No objetivu hosi Ekses Covid-20, atu ajuda voluntariamente liu-liu iha parte humanitaria, ba maluk sira ne’ebé susar, halerik ba hahan tanba impactu invasaun Covid-19 iha Covalima. Atu atinji objetivu ida ne’e ho diak no lais iha situasaun lockdown, Ekses Covid-20 hafahe nia-an ba grupu rua (2). Grupu ida iha Dili no grupu ida iha Suai. Grupu rua ne’e hanesan ain no liman rua ne’ebé la’o hamutuk atu servisu ho Governu komvate Covid-19, ho nia maneira rasik.

 

Comvate Covid-19 ho Ekses Covid-20

Covid-19 alias kutun Corona, virus ida ne’ebé perigoju duni. Ida ne’e laos mitologia maibe realidade. Iha nasaun barak kutun Corona susesu halakon ona ema rihun ba rihun nia vida. Nia la hare ema ne’e riku ka kiak, beik ka matenek, fiar rai lulik ka la fiar rai lulik. Nia la hare nasaun ne’e mudansa ka kiak. Nia la hare nasasaun ne’e tama kategoria terseru mundu, ka primeiru mundu. Kutun corona so hatene deit mak atake e halakon vida. Bainhira halo komparasaun ho nasaun avansadu sira, ita presija agradese tanba ita nasaun ne’ebé kiik, kiak no mukit, tama kategoria terseru mundu, durante tinan ida ona Covid atake ita, hosi tipu kazu importadu mai to agora kazu transmisaun lokal, ita nia ema ida mós seidauk “fila”.

Iha media, ita sempre rona no hare komentariu no informasaun konaba transmisaun lokal covid-19, iha Covalima. Ida ne’e signal perigoju. Tanba ne’e presija lao hamutuk hodi funu hasoru Covid-19. Agora no iha ne’e (hic et nunc), ita hotu hatene realidade saida mak Covalima ona sira hasoru. Covalima lockdaown totalmente. Povu sira kumpri regras no protokolu Covid-19, ho fuan no laran maske terus no susar tanba hahan menus. Menus hahan, folin sasan iha kioske sa’e, la iha osan, sira ne’ebé hela iha foho labele tu’un ba villa hodi sosa hahan no foti osan. Ida ne’e hanesan realidade metan ne’ebé Covid-19 husik liu hosi impaktu lockdown total. Povu Covalima halerik, hakilar tan susar no terus. Povu hamlaha. Oan sira be eskola iha Dili menus hahan no la iha osan atu selu kos. Covid-19 estraga sistema no blokeia dalan ligasaun entre oan ne’ebé eskola iha Dili no inan aman iha Covalima. Hare ida ne’e saida mak Governu halo????

Saida mak Governu halo, sai perguntas ida ne’ebe ita presija husu. Maibe realidade hatudu katak, povu nia halerik tanba Covid-19, doko fuan no hanoin joven, estudante no ativista Covaliama oan tu’ur hamutuk kombate invasaun Covid-19 iha Covalima, ho nia dalan no maneira rasik. Dalan no maneira uniku mak, apoiu humanitaria hodi Responde susar, terus no halerik nia emar sira ho nia limitasaun tomak.

Ekses Covid-20 (Ekipa Servisu Covalima Vitoria ho Domin-20) hamrik metin hanesan asuwain, voluntariamente sai amigu front line sira ne’ebé durante ne’e luta funu hasoru inimigu kutun Corona. Doutor/a, imfermeiru/a sira hakotu linha covid-19 iha parte saude, Ekses Covid-20 voluntariamente iha parte humanitaria. Ita bele dehan Governu (MS) no nia ekipa tomak no Ekses Covid-20 hanesan amigu ne’ebé luta hamutuk comvate surtu kutun corona iha Covalima. Sira amigu maibe hamrik iha diferensia klase. Se’e ita hare klase ida ne’e ho matan filosofu Karl Max, hau bele dehan katak Ekses Covid-20 hamrik iha klase proletar. Klase ema kiik no mukit ne’ebé voluntariamente luta kontra Covid-19. Se’e hanesan ne’e, MS no nia ekipa tomak ne’ebé hetan osan fulan-fulan no iha osan lao sai no lao tama, tuur hakmaan iha klase ida ne’ebé? Hau lakoi julga, publiku bele fo resposta rasik.

Aktu comvate Ekses Covid-20 iha parte humanitaria ne’e simples. Maibe ida ne’e hanesan domin ba nia emar no nasaun. Simplesmente ita bele dehan, Ekses Covid-20 comvate surtu corona ho domin no sei manan ho domin sem intensaun politika no aktu politizasaun.

 

 Ekses Covid-20 Uma Acto Unity in Diversity

Susar no tanis halerik, doko no toka fuan atu hadomi hodi komvate Covid-19 no nia impaktu tomak. La presija tempu naruk. Loron tolu nia laran Ekses Covid-20 (Ekipa Servisu Covalima Vitoria ho Domin-20) formalmente hamrik metin ho nia limitasaun tomak ajuda nia emar sira. Sede Renetil sai sasin ba istoria ida ne’e. Istoria konaba unidade nu’udar Covalima oan, nu’udar Timor oan. Ekses Covid-20 hatudu aktu extraordinariu konaba unidade. Covalima oan hamutuk lololiman, tau idea, kesi fuan ho domin ba nia emar sira, la hare ba koor. La hare ba suco, la hare hosi grupu saida no partidu saida. Ida ne’e mak acto unity indiversity ne’ebé covalima oan hatudu.

Nu’udar Covalima oan, hau sente haksolok no orgulho tebes bainhira hare unidade ida ne’e. Sede Renetil ne’ebé sai camp Ekses Covid-20 nakonu ho Covalima nia oan. No orgulho liu tan bainhira deputadu nain haat (Covalima oan) hosi partidu haat (CNRT, Fretelin, PD no PLP) mai tuur hamutuk dadalia buka dalan oinsa atu bele ajuda maluk sira be susar no halerik tan Covid, ho lalais. Sira nia prejensa hanesan lisaun diak ida ba joven Covalima no Timor laran tomak katak, diferensia partidu ne’e furak (demokrasia) maibe furak liutan bainhira diferensia partidu la limita ita oinsa atu hadomi nu’udar maun alin, nudar oan Timor. Se’e aktu simples ida ne’e aplika iha Governu, iha uma fukun parlamentu, hau fiar katak impasse politika automatikamente rejolvidu. Espera katak bele akontose iha tempu oin mai.

Ba hau pesoalmente, Ekses Covid-20 hanesan universidade voluntariu ne’ebe hanorin Joven sira konaba unidade. Hanorin joven sira oinsa unidade iha diferensia nia laran (Unity in Diversity). Hanorin Joven sira atu komprende no hatene katak, unidade hanesan osan mean ida atu rejolve problema sosial no politika, ho spiritu nasionalismu hadomi nia maluk no nasaun. Ekses Covid-20, hanesan universidade ne’ebé hahu hanorin no loke joven sira nia hanoin, katak mentalidade fanatiku ba grupu ka partidu ida laiha folin. Hare ba koor sei hamate spiritu atu hadomi no hadelek ita nia matan atu hare maluk seluk nia diak no nia domin.

To iha ne’e, hau bele dehan katak teoria komunikasaun, Habermas no teoria rekunesementu (recognition), filosofu Axel Honneth, hau sente nia aktutualizasaun iha Ekses Covid-20 nia husar. Habermas liu hosi nia teoria komunikasaun hateten katak, atu rejolve problema sosial presija dialogu. Maibe dialogu deit sei la to’o tuir filosfu Axel Honneth, ne’ebé famozu ho nia teoria rekunesemnetu. Tanba ne’e nia halo kritika simples maibe klean ba filosofu Habermas nia teoria komunikasaun katak, dialogu deit la to’o atu hetan unidade hodi rejolve problema sosial, maibe presija mos rekunesementu. Rekonesementu entre sujeito no grupu tenke iha ema idak-idak nia fuan no hanoin. Los duni, teoria komunikasaun no rekunesemnetu nia aktu no hau hetan nia afirmasaun iha Ekses Covid-20 nia le’et. Covalima oan sira sente no hatene, no rekonese nia maluk sira hanesan nia maun alin. No tanba ida ne’e, dialogu ka dadalia entre sira naksulin tu’un hanesan be no nia rejultadu mak hakous no hahoris Ekses Covid-20 iha diversity nia le’et.

Ikus liu, pesoalmente kongratula no hakuak boot ba Ekses Covid-20 ne’ebé hahu ona pasu furak katak, unidade iha diferensia nia le’et importante atu halo dejemvolbimentu ho hetan harmonia iha rai lulik ne’e nia husar. Rekonesementu no dialogu sai fondasaun ba unidade iha diferensia. Parabens no parabens rihun ba rihun tanba Ekses Covid-20, liu husi nia atividades humanitaria hatudu no hanorin ona joven sira, tempu to’o ona no sei la tarde atu hamutuk no rekunese malu nu’udar maun alin #Ekses Covid-20 acto Unity in Diversity#.

**Reflesaun Pesoal no Apresiasaun

ba Ekses Covid-20**

 

Elidio Agusto Guterres  Alumnus Filozofia UGM, Dosente Filozofia ISFIT


Online Counter