Prezensa informasaun no teknolojia forma postura mundo ohin loron, liu-liu teknolojia dijital sira uja hanesan instrumentu hodi mobiliza politika no sosial inklui media sosial influensia joven sira atu asesu informasaun barak liu-tan. Ho modernizasaun evolusaun teknolojia no media kria no transforma planeta mundu sai hanesan “Global Village” ka “Aldeia Global”. Situasaun ida ne’e hafasil ema hotu-hotu iha mundo tomak hodi asesu ba kualker saida mak akontese iha rejiaun sira seluk hanesan Europeia, Azia, Afrika no Amerika; la presija lori tempu naruk hodi asesu ba informasaun iha kontinente sira seluk. Kondisaun ida ne’e mós hanesan iha Timor-Leste bele hafasil hodi akompaña no asesu akontesimentu trans-rejionais sira liu husi publikasaun media dijital sira.
Impktu husi modernizasaun media global ne’ebé mai husi forsa globalizasaun nu'udar fenomenu ida-ne'e ba fronteira jeográfika entre nasaun sira iha mundo tomak ne'ebé inklui aspetu hotu-hotu husi vida ekonómika, polítika, sosiál no kulturál. Akontesimentu sira ne'ebé mosu iha fatin ruma bele sai fasil atu akontese iha mundu tomak. Ezemplu lala’ok sosial no kultura husi rejiaun sira seluk fasil atu kanaliza no influensia ba nasaun sira seluk hodi sai kultura global. Vantajen positivu ne’ebé ita presiza apresia husi progresu iha teknolojia komunikasaun no informasaun mosu dadauk iha ita nia le’et, mesmu iha mós dezvatajen balun. Prezensa globalizasaun kria interasaun entre sidadaun hotu-hotu iha mundu, livre no nakloke ho halo interasaun hanesan nasaun ida sein fronteira iha era dezenvolvimentu teknolojia.
Dezenvolvimentu teknolojia hafasil ba ema hotu, liuliu ba joven sira, atu asesu informasaun oioin iha rai-laran no husi rai-li'ur. Ho prezensa globalizasaun teknolojia hamosu metafór ho realidade global, deskreve situasaun mundu nia hanesan "Aldeia Global”.
Metafór ida-ne'e mosu hodi akumula mundu tomak hanesan aldea ida, nein iha obstákulu distansia, tempu no bareira informasaun sira kona-ba situasaun socio-ekonomia no kultura husi nasaun sira seluk. Iha unidade ho aldeia global elimina ona bareira ka obstákulu hanesan asesu informasaun oioin liu husi media dijital sira, nune’e mos hafasil atu habelar informasaun ekonómiku, polítiku, sosiál no mós kulturál ba rejiaun sira seluk ho lais no efisiente.
Dezenvolvimentu siénsia ne'ebé lalais mós influénsia dezenvolvimentu teknolojia informasaun no komunikasaun ne'ebé indiretamente muda modelu moris ema nian hodi kumpre nesesidade informasaun nian. Profesór Sosiolojia Komunikasaun Indonezia, Dr. H.M. Burhan Bungin argumenta katak “dezenvolvimentu teknolojia informasaun nian ne'ebé lalais iha eskala boot bele muda forma sosiedade nian, husi sosiedade mundiál lokál ida ba sosiedade mundiál ida. Liuliu mundu ida-ne'ebé transparente tebes ba dezenvolvimentu informasaun, transporte no teknolojia ne'ebé lalais tebes no iha influénsia boot tebes ba sidadania umanu”.
Ida ne'e mós tuir konseitu "aldeia globál" ne'ebé esklarese husi Marshal McLuhan katak, “mundu agora kria ona postura foun no ema hotu-hotu moris no hela hanesan iha aldeia globál ida”. Ida ne’e hatudu katak, dezenvolvimentu média komunikasaun modernu ne'ebé permite ema rihun ba rihun iha mundu tomak atu bele liga malu.
Ho dezenvolvimentu teknolojia informasaun, hamosu rede internet ne’ebé media dijital no online sira utiliza deskreve karakterístika media (klasiku) ne'ebé la hanesan ho média sira ne’ebé eziste tinan barak nia laran iha tempu uluk liu ba. Média sira hanesan televizaun, radio, revista, jornál sira klasifika tiha ona hanesan média antigu, no média internét ne'ebé iha konteúdu interativu klasifika hanesan média foun, iha ne'ebé parte ida husi média foun ne'e rasik mak média sosiál.
Iha média sosiál, komunikasaun interpersonal no komunikasaun sosiál tama ba ida, tanba iha kombinasaun ida husi komunikasaun interpersonal no komunikasaun sosiál. Ema hatete katak mensajen ne'e mak interpersonal tanba mensajen ne'e kria, dirije no konsume mesak. No iha tempu hanesan tanba ida-ne'e to'o iha audiénsia globál ida, bele dehan katak ida-ne'e mak komunikasaun sosiál. Porezemplu, bainhira ema ruma hatama buat ruma no ema seluk hatán ba buat ruma ne'ebé hamosu interasaun, ne'e mak bainhira komunikasaun interpersonal akontese.
Tuir mai, iha tempu ne'ebé ema barak bele haree no ko'alia kona-ba asuntu oioin ho fasil kompara iha tempu uluk, iha situasaun ne'ebá mós bele halo komunikasaun ba malu maibé ho formatu (klasiku) ne’ebé han tempu ka aparaellu barak, hanesan televizaun ka radio, presiza antena no ekipamentu seluk, maibé situasaun agora ho prezensa internet bele hafasil no lapresija aparelu seluk. Razaun ida tanba ohin loron média sosiál mak populár tebes ho públiku mak média sosiál ajuda liga ema ba malu iha dalan ne'ebé folin-boot, fasil no signifikativu, no iha dalan rasik. Media sosiál fasilita komunikasaun ne'ebé uluk tenke halo oin ba oin bele fasil liu husi komunikasaun virtuál ba utilizadór média sosiál sira rasik.
Tanba ne'e, ema barak prontu atu uza média sosiál tanba benefísiu barak ne'ebé hetan husi uza média sosiál. Maibé, aleinde benefísiu barak, média sosiál mós labele haketak husi impaktu negativu husi utilizasaun. Ida-ne'e tanba sei iha ema barak ne'ebé uza média sosiál rasik. Impaktu negativu ida husi utilizasaun média sosiál mak cyberbullying ne'ebé hala'o ka esperiénsia husi maluk utilizadór média sosiál sira.
Saida mak ita presija hatuur ka foti sai hanesan ezemplu ida iha situasaun Timor-Leste iha tinan ida ne’e (2024). Situasaun recente ka akontesimentu foin lalais halo mundu tomak tau atensaun maka’as loos ba nasaun ki’ik ida ne’e mak iha fulan Setembru, bainhira Papa Francisco mai Timor-Leste sai signifikante tebes tanba reflete istória, kultura no papél influénsia husi Igreja Katolika iha ninia dezenvolvimentu hafoin independénsia husi Indonezia iha 2002.
Ho patrimóniu kulturál ne'ebé riku hodi kahur tradisaun rai-na'in no influénsia portugés, vizita ne'e promove diálogu entre komunidade oioin. Ida ne'e sei ko'alia liu kona-ba pás, rekonsiliasaun, no kura, hasoru trauma sira iha pasadu no aliña ho nasaun nia aspirasaun ba unidade. Liu tan, tanba maioria populasaun katóliku, vizita Papal ne’e hametin papél Igreja nian iha inisiativa sosiál no edukasaun. Iha kontestu ida-ne'ebé luan liu, ida-ne'e aliña ho Marshall McLuhan nia vizaun kona-ba "Aldeia Global," ne'ebé ko'alia liu kona-ba interligasaun no nesesidade ba kooperasaun internasionál hodi rezolve dezafiu globál komún sira.
Timor-Leste hetan vizita husi Sua Santidade Papa Francisco, lider Igreja Katolika mundu tomak, no mós Xefe Estadu Vatikanu. Amu Papa iha Timor-Leste hahu husi loron 9 - 11 Setembru 2024 nakonu ho atividade lubuk ida mak hanesan hasoru malu ho Prezidente RDTL José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensial, hasoru malu ho Na’i-Lulik Timor-oan sira iha Igreja Katedral Dili, vizita labarik orfonatu sira iha Praia dos Coqueiros, dirije misa Santo iha Tasi-Tolu, no hasoru malu mós ho joven Timoroan sira iha Centro Convenções de Dili (CCD). Pontu ne’ebé aas liu iha vizita Amu Papa Francisco nian mak misa Santo iha Tasi-Tolu iha loron 10 Setembru 2024 ne’ebé kuaje ema nain 800.000 mak partisipia iha misa ne’e.
Molok Papa Francisco to’o mai Timor-Leste, Governu ho Estadu tomak hamutuk halo preparasaun kuaje fulan lima nia laran ne’ebé hahu husi Marsu to’o Agostu 2024. Preparasaun Governu Timor-Leste nian ba vizita istoriku ne’e la’os ko’alia de’it iha ibun-tutun, maibé tau iha prátika liu husi aprova osan kuaje millaun $12 ne’ebé hamosu diskusaun pro-kontra iha iha rai-laran.
Husi parte opozisaun hamutuk ho sosiedade sivil balun konsidera montante osan ne’e boot tebes ne’ebé devia uja ba hadia kondisaun sosial balun ne’ebé durante ne’e seidauk di’ak, husi parte Governu to’o Rev. Msgr. Marco Sprizzi (Representante Vaticano em Timor-Leste) konsidera montante osan ne’e la boot liu kompara ho gastu sira iha nasaun seluk, no osan ne’e la’os atu gasta nar-naran de’it, maibé nu’udar investimentu mós ba Explanada Tasi-Tolu ne’ebé iha potensia ba sitiu turistika relijioza.
Vizita Santo Padre nian ne’e mós hetan kobertura maka’as husi media jigante sira, no Timor-Leste okupa tiha espasu kanal media boot sira iha mundu durante selebrasaun misa santu iha Tasi-Tolu. Audiensia sira ne’ebé asiste transmisaun direta husi reportazen media sira durante vizita Papa Francisco nian ne’e diplomatikamente sosa ho osan labele, tanba kuaje ema rihun ba rihun iha mundu mak asiste iha tempu ne’eba. No prestasaun serbisu jornalista sira iha eventu internasional ne’e sai efetivu liu kompara ho serbisu diplomata estadu nian ne’ebé ladun funsiona. Estadu dalaruma gasta osan balun de’it ba kanal media nasionál sira hodi fasilita transmisaun direta iha rai-laran, maibé media internasional sira ne’ebé ajuda tebes hodi visibiliza imajen Timor-Leste nian iha mundu tomak hala’o de’it sira nia serbisu tuir desijaun no orientasaun husi ida-idak nia politika redasaun, la’os husi politika domestika rai-laran ka Vaticano.

Dadus husi media Vaticano no Arcebispo Diocese Dili hatudu, jornalista hamutuk na'in-85 mak akompaña Papa Francisco nia viajen ofisial hahu kedas husi Vaticano ba Jakarta, Indonézia, Papua Nova Gine, Timor-Leste, no Singapura. No bainhira to’o Timor-Leste, iha jornalista nasionál no internasional hamutuk nain-485 mak halo kobertura direta ba vizita ne’e.
Jornalista hirak ne’e ho independentemente hala’o kobertura tuir ida-idak nia desijaun no orientasaun husi sira nia Konsellu Redasaun, no tuir de’it jornalista sira nia instintu atu analiza ida ne’ebé mak notisia no ida ne’ebé hanesan informasaun de’it.
Bainhira Papa Francisco foin to’o iha aeroportu internasional Prezidente Nicolau Lobato, Televizaun Estatal Austrália ka ABC News Australia fó sai ho titulu: