Damien Kingsbury nia artigu foin lalais ne’e, “Timor-Leste parese atu abandona sustentabilidade”, halo resiklajen ba tropu sira ne’ebé kole hosi akadémiku australianu sira ne’ebé hakarak salvaguarda interese sira Canberra nian iha Tasi Timor. Husi sala armáriu sira ne’ebé fuhuk to’o krítika sira ne’ebé la para ba planu mina no gás Timor-Leste nian, mosu padraun ida: sobu Dili nia ambisaun sira hodi fó benefísiu sira ba Austrália. Kingsbury nia ‘salvo’ ikus liu la’ós de’it espoin prejuizu maibé lakuna kredibilidade ne’ebé maka’as—alegasaun kontraditóriu sira ne’ebé maka hanesan análize ne’ebé maka ladún di’ak.
Nasaun sira ne’ebé prosesa mina no gás iha rai-maran hetan reseita, empregu no kreximentu industriál ne’ebé aas liu, faktu sira ne’ebé Kingsbury evita. Maibé Timor-Leste nia buka modelu ida-ne’e liuhosi kampu Greater Sunrise no projetu Tasi Mane enkuadra hanesan dezastre ida—’paradu,’ ‘la realistiku,’ ‘halai maka’as ba kliftura fiskál.’ Woodside nia postura Darwin-ka-bust hetan pasajen livre, enkuantu Dili nia vizaun hetan desprezu. Iha ne’ebé maka eskrutíniu ba Austrália nia ain-tuban dezde 2007? Ka enviadu Steve Bracks nia esforsu sira atu loke Greater Sunrise? Silénsiu ne’e halo tilun-diuk.
Kingsbury depende maka’as ba Fundu Petrolíferu nia ‘la sustentabilidade’, ‘$16 billoens’ nest egg (88% husi PIB iha 2024) ne’ebé finansia 88% husi Timor-Leste nia orsamentu. Kingsbury repete hela númeru biliaun 16 dezde 2017, maibé fundu ne’e agora daudaun iha besik biliaun USD $18,97. Reseita husi investimentu iha merkadu finanseiru mesak hamosu ona USD $10.26 billoens. Iha 2024 retornu hosi investimentu sira iha rai-li’ur maka maizumenus 6.8%. Maibé Kingsbury lamenta retirada sira ne’ebé maka ultrapasa limite ‘sustentável’ ne’ebé maka alerta kona-ba kolapsu iha 2035 tanba Bayu-Undan lakon. Dogma tau fundu hanesan ídolu sagradu, labele kona ba dezenvolvimentu, prezerva de’it ba futuru dook ruma. Maibé Timor-Leste nia líder sira, hanesan Xanana Gusmão, haree oin seluk: tansá lega nasaun kiak ida ne’ebé laiha infraestrutura, trava iha dependénsia? Fundu ne’e la’ós de’it ba adorasaun—ne’e hanesan instrumentu ida atu harii estrada sira, drenajen sira, no defeza sira hasoru inundasaun, lukru tanjível sira ne’ebé Kingsbury ignora.
‘Kliftura fiskál’ – ne’ebé maka kria hosi eis-Ministru Finansas Fretilin nian iha 2023 – sai hanesan ai-tonka polítiku ida hasoru Gusmão nia vizaun Tasi Mane no tátika ekonómiku ida ba austeridade. Fretilin kasa elefante mutin iha Oecusse ho osan tokon USD $500 la hetan mensaun, no mós desizaun tribunál 2023 nian hasoru nia fundu veteranu nian ho osan biliaun hanesan na’an fahi-baríl inkonstitusionál. Kingsbury elojia katak governu nia ‘restrisaun’ – orsamentu USD $1.6 billoens ne’ebé maka hapara kreximentu – enkuantu konsidera 2025 nia USD $2.6 billoens hanesan imprudente. Kontestu lakon: estrada foun sira ne’ebé harii hosi Xinés hamenus agrikultór sira nia viajen hosi loron ba oras, mitigasaun inundasaun proteje Dili hosi Siklone Seroja (2021) seluk, no hadi’a urbanu sira hasa’e kualidade moris nian. Austeridade sei la hadi’a 40% iha kiak absoluta ka 50% ne’ebé hasoru inseguransa ai-han—dezenvolvimentu sei.
Kingsbury nia kontradisaun atinji pontu aas liu ho Greater Sunrise. Nia admite katak ida-ne’e iha valór pelumenus USD $33 billoens, ho Timor-Leste nia partisipasaun 56.6% ne’ebé promete USD $50–100 billoens iha dékada barak nia laran—sufisiente atu estende Fundu Petrolíferu to’o 2045 no liután. Maibé nia insiste katak Dili nia mehi iha rai-maran kondena nia ba estraga, enkuantu prosesamentu iha Darwin ka Austrália nia oferta 90% maka salvasaun. Nia matemátika ladún hamutuk: iha dalan rua ne’e, iha ka iha tasi-ibun, biliaun sira suli.
Prosesamentu iha rai-maran aumenta empregu no indústria—diversifikasaun ne’ebé haklaken maibé la finansia hosi krítiku sira—enkuantu Darwin halo bokur de’it kofre Austrália nian. Ema sira ne’ebé la fiar reklama katak iha parte ida sei kria de’it empregu balun ne’ebé laiha abilidade iha limpeza no seguransa, no lahó laran-taridu, iha parte seluk katak nasaun laiha traballadór kualifikadu natoon atu sustenta projetu. Faktu mak, esperiénsia traballadór lokál no formasaun iha Timor-Leste no rai-li’ur eziste ona no la’o hela, só atu aumenta tan iha futuru. Relatóriu Wood 2025 nian, hosi Grupu John Wood britániku, apoia rai-maran hanesan viável, maibé Kingsbury konsidera ida-ne’e hanesan mehi ida.
Relatóriu Wood 2025, ne’ebé repete TIMOR GAP nia estudu konseitu, sunu lakon setisizmu ida-ne’e ho dadus metin: prosesamentu iha rai-maran iha Tasi Mane bele kria empregu tempu-tomak hamutuk 17,700 iha Timor-Leste—ne’ebé abranje papél estrasaun, prosesamentu, no apoiu—enkuantu bomba USD $50.3 billoens ba nia PIB. Ba Austrália, ida-ne’e mós la’ós lakon, entrega USD $7.7 billoens iha reseita sira iha parte leten—liu Darwin nia USD $5.9 billoens—no aumentu PIB USD $27.9 billoens, ne’ebé hamenus alternativa sira. Ho kustu sira ne’ebé ki’ik liu (kapitál biliaun USD $18, operasionál millaun USD $300) no retornu sólidu 14.6%, relatóriu ne’e hakoi buat hirak ne’ebé ‘la realistiku’. Kingsbury nia silénsiu kona-ba figura sira-ne’e trai narrativa ida ne’ebé alerjiku ba faktu sira.
Nia fó-sala ba orsamentu 2025 nian—31% kona-ba ‘rekreasaun, kultura, no relijiaun’—hanesan buat ne’ebé ladún importante, hodi ignora nia edukasaun no foku ba komunidade ba nasaun ida ne’ebé 60% maka ho idade menus hosi 25. Entretantu, Austrália nia Fundu Futuru ho AUD $200 biliaun hasoru responsabilidade sira ne’ebé dudu AUD $1 trilhaun—iha ne’ebé maka nia ‘kliftura fiskál’? Timor-Leste seidauk rahun, hanesan Kingsbury predisaun ba 2017, no mós nia ema sira moris liu sira nia kbiit; Greater Sunrise, iha rai-maran ka iha liur, taka lakuna ba futuru. Reklamasaun sira kona-ba interese Xinés ka Kuwait nian hamosu ‘angst’, maibé rona hanesan uvas-been ne’ebé moruk hosi viziñu ida ne’ebé la gosta atu lakon forsa.
Ho ‘ulun to’os hanesan besi’ ne’ebé lori nia ukun rasik an, Timor-Leste durante ne’e okupadu halo asfaltu ba estrada sira. Kingsbury – ne’ebé uluk reklama katak independénsia maka rezultadu hosi ‘eventu sorte’ sira – loke ona narrativa antigu ne’ebé hanesan kona-ba loron ikus nian ba parte di’ak liu iha tinan sanulu nia laran. Nia pinta Timor-Leste nia dalan pós-2002 hanesan traisaun ida ba Eden ida ne’ebé sustentável, la’ós hahú fali ida ne’ebé nakonu ho funu. Hein uma sira ho materiál lokál sira – au no du’ut? – liu besi no simentu enkuantu osan mina-rai nian suli maka inosente. Ninia gancho santimoniozu—’abandona sustentabilidade’—rahun iha eskrutíniu nia okos: estatístika seletivu sira, amnézia kona-ba Austrália nia papél, no prejuizu ida ne’ebé julga minnow enkuantu salva baleia. Enkuantu Dili halo negosiasaun ho jogadór sira hosi Leste, Oeste, ka Eur Asian, barullu mutin ida-ne’e hosi akadémiku australianu sira oferese ‘justu atu hatete’ uitoan de’it—lakuna kredibilidade ida ne’ebé hatudu de’it.