Introdusaun

            Oras ne’e dau-daun mundu tomak, maka adopta ona sistema tecnologia, atu ajuda faselita nesecidades ema moris nian, hanesan educação, transporte, ferramente militer, ect. Tecnologia desenvolve, sistema ida ne’ebe maka “mengandalkan” conhecimento ciência. Ida ne’e significa katak, sistema tecnologia ne’ebe dezemvolvidus escala global ne’e, exigindo mós desemvolvimentu conhesemento ema nian, konaba oinsa atu uza tecnologia ho ético? Ida ne’e maka nudar objectivo husi tecnologia, atu faselita ema nia moris, husi todan sai k’man, husi susar sai fasil.

Leia mais...

Introdusaun

Política ologarquia hanesan sistema política ne’ebe fo benefisiu boot ba elite sira. Sistema ne’e dala barak hafalun an ho ideologia desemvolvimentu. Elite sira utilija sistema ne’e hodi “hamate direitus democrasia”. Política oligarquia desemvolve, tamba serviço hamutuk ho regime polílitca balun, hanesan fasilita finança ba aktividades política, faselita nesecidades partidus política, no orgaun legislativo sira, ho objectivo atu hetan lucro ba nia an. Relasaun intimo entre regime política balun ho oligarquia ne’e, sei hamosu consequensia boot ba direitus democracia. Significa katak, ideologia dezemvolvimentu ne’e laos ba ema hotu, maibe sai fali terra fértil (lahan subur) ba elite sira. Ikus mai demokracia sai formalidade deit, tamba roda política elite ho regime balun maka dulas mesak.

Leia mais...

Diario Timor Post, 5 de Maio de 2020 hatun entrevista konaba “Lu Olo Failla! Odamatan Nakloken mos ba Re-Eleisaun Presidensial”. Ideia balun hasai ona, hau hakarak aumenta tan buat balun nebe jornalista la dun foka sai.

Hau nia hanoin, ita bele ba halo eleição tinan-tinan, maibe wainhira resultado hanesna de’it ... PR la gosta nafatin CNRT no Partido sira seluk, sa tan Partido Fretilin la kaer ukun nafatin ... situação sei sai nune’e tinan ba tinan nafatin. Partido Fretilin tuir lolos bele ukun, maibe lalika estiloso “menino bonito”. Los duni, politica atu la’o di’ak ne’e Partido tenki iha duni “sex appeal” atu halo “marketing politics” – “Iklan politik” mak tenki iha gosto, labele hanesan “iklan” televisi hitam putih antigo nian. 

Hau nia hanoin basico mak ne’e – PR fo opção 1, 2, 3 – atu hakotu impasse politica nebe hahu ona iha 2017. Husi “opção” tomak, la iha ida mak fo funan no fuan. PR atu roko to’o  nebe mos la tasak, sa tan midar. Maski nune’e, PR la iha “alternativa”. Hanesan makaer-ukun ida, PR fo ona “opção” (1, 2, 3) tenki prepara mos “alternativa”. Iha bahasa Indonesia karik dehan “rencana cadangan”. Tan PR la iha “alternativa”, wainhira politca “patina iha iha Aitarak-laran”, condutor la bele lori sai kareta, dalan di’ak liu mak bolu fali condotor seluk atu mai troka. Se lae, kareta patina nafatin, ka lori tronto ka lori bolduzer mai atu dudu sai kareta patian. Tan ne’e, hau hanoin, “alternativa” mak “loke dalan ba re-eleisaun”.  Ema hotu nebe kaer kareta hatene ona, wainhira kareta mout iha taho laran ... tenki buka dalan “alternativa”. Ema hotu nebe kaer ukun tenki hatene, wainhira buat hotu lao la di’ak, tenki renuncia. Hanesan Jendral SOEHARTO dehan, “lengser keprabon, mandeg pandito” (tun husi knar liu-rai, moris hanesan bibi-atan diak). Jendral LERE nia liafuan karik, “Lu Olo no Taur Matan Ruak haluha tiha lai PR no PM, ba ko’alia ho Xanana hanesan alin ba maun”.

ERA LU-OLO, ERA ESTADO FALHADO

Hanesan ita hotu hatene, PR bolu líder katuas sira, representa husi Mari Alkatiri, Roque Rodrigues, Ramos Horta, Lere Anan Timor no Taur Matan Ruak. Sira hotu sai mai ho lian ida, fo “opção” 1, 2, 3. Hau intende katak, dalan 1, 2, 3 ne’e la’os ba de’it CNRT maibe mos ba Partido Fretilin, PLP, KHUNTO, PD, PUDD, UDT no FM. Maibe, liu-liu “opção” hirak ne’e kona-daet hotu ba PR rasik. Halo nusa ba mos, PR nia liafuan no decisão sei sai hanesan “stare decis” (law making); nia mak ko’alia, nia mak hakotu lia.

Wainhira foti JURAMENTO (artigo 77, no. 2), PR dehan, “Juro por DEUS, pelo POVO e por MINHA HONRA, cumprir com lealdade as funções em que sou investido, cumprir e fazer cumprir a Constituição e as leis e dedicar todas as minhas energias e capacidades à defesa e consolidação da independência e da unidade nacionais”. Liafuan hirak ne’e hatur mos iha PREAMBULO iha CRDTL dehan “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma CULTURA DEMOCRÁTICA e institucional própria de um ESTADO DE DIREITO onde o respeito pela Constituição, pelas leis e pelas instituições democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável”.

Ita halo leitura hermenêutica ba JURAMENTO ne’e hamutuk ho preambulo CRDTL, kaer liafuan ida-idak hodi hanoin klean. Ita le hikas PR nia juramento ne’e atu sukat no tetu, la’os de’it LEI, laos de’it POLITIKA, maibe mos MORAL nudar Timor-oan no sarani.

A. Iha juramento ne’e dehan “Juro por DEUS, pelo POVO e por MINHA HONRA” (Hau juro ba Maromak, hodi Povo no ba hau nia honra rasik) ... hatudu katak PR la jura ba Ramelau, la jura hemu ran atu raut osan ba partido. Partido Fretilin bele hananu “Foho Ramelau”, maibe la jura ba Ramelau. Ne’e juramento falso, juramento kriminozu. Juramentu ida ne’e babeur. PR foti juramento ba MAROMAK, ida ne’e aas liu Ramelau. Ne’e duni iha PR nia leten: Maromak mesak de’it. Hanesan Bibi-Atan ida karik, PR mos hamrik iha POVO nia oin mak halo juramento ba MAROMAK. PR rasik mos jura ba POVO. Iha cerimonia Taci-Tolu, PR la tur iha Naimori nia ain-okos mak jura ba Ramelau no jura ran. Lae! PR jura ba Maromak, jura ba Povo, jura ba Constituição. PR mos la jura ba Partido Fretilin. Maibe, nia jura ba nia’an rasik. Ne’e duni, PR labele hakruk ba Partido Fretilin nia hakarak, maibe Maromak, Povo, An Rasik nudar makaer-ukun.

B. Nune’e mos PR jura atu “cumprir com lealdade as funções em que SOU INVESTIDO” (halo tuir lolos no ho laran tomak knar hirak nebe tula mai hau nia leten). PR tenki FIAR AN LA’O BA OIN, labele fiar ba CCF lao ba Fatuhada. Knar nee hatur hotu ona iha Constituição laran,  husi artigo 74 – 91. Iha laran ne’e hatur momos ona, saida de’it mak PR ida halo. Los duni, atu halao didi’ak, PR “estuda lai”, le didiak artigo hirak ne’e. Maibe, labele le artigo ida de’it to’o kedas fulan 2 ka 3, ... kleur los! Artigo balun todan los, PR estuda la hetan; artigo balun, PR hateke liu de’it, bele ona foti decisão. Nia hare de’it surat tahan, lalika le nia bele assina taka matan. La iha tan artigo seluk nebe kesi metin PR nia liman-ain. Husik ba artigo seluk, fo ba órgão seluk. La’os PR halai tun sae, kaer Tribunal nian, kedok Governo nian, selok Parlamento nian. Halo kolen an deit.

C. Tuir mai PR foti juramento hodi “cumprir e fazer cumprir a Constituição e as leis” (banati tuir no halo atu ema hotu banati tuir Constituição no lei sira hotu). Iha ne’e mak ita sukat “opção” 1, 2, 3, nebe PR fo ba ema hotu atu hanoin hamutuk, tetu didi’ak no banati tuir. Ita hahu ho ikus mai oin, atu hare oinsa PR rasik la halo tuir ninia liafuan rasik --- ne’e atu hatan “POR MINHA HONRA” iha nebe??

Husi “Opção no. 3”, PR fo sai katak PR sei tau confiança ba General Taur Matan Ruak atu kaer nafatin pasta PM. Hare katak situação bele resolve liu husi nia, TMR hanoin katak “demissão” ne’e dalan di’ak liu ona. Ida ne’e katak TMR “cumprir e fazer cumprir”. Derepente TMR mai dada hikas ninia carta. PR la decreta buat ida, maibe nonok de’it halo hanesan baibain. Iha Constituição la dehan, PM hatoo tiha demissão depois bela ba dada hikas fali. Ita bele deit hare, PR tafui tiha, lambe fali; PM mos tafui tiha lambe fali. Lori carta ba, husu carta fila ... Ai-Tarak Laran la’os “coreio” ka “kantor pos”. Palacio Ai-Tarak Laran ne’e fatin aas liu (mais alta magistratura) hodi hatur SOBERANIA ESTADO nian no DIGNIDADE NASAUN nian. PR no PM halo hanesan fali ema iha Timor-Leste ne’e matan delek, tilun diuk, ibun gagu! Povo tomak hare ... sira fase matan ona atu hare!

Husi “Opção no. 2”, PR husik hikas ba PN atu tur hamutuk buka forma di’ak ida. Dr. Lu-Olo dehan kedas, se PN ba resolve lori mai PR fo kedas posse. Hein maka hein, hein hela de’it ... to’o ikus mai KHUNTO mak la tahan hare PR nia “incerteza”. Hau hare, PR la fiar PN iha capacidade atu resolve problema, tan ne’e maski Partido CNRT, KHUNTO, PD, PUDD, UDT no FM mai ona ho formato di’ak ida, maibe PR koko nafatin atu selok nia abut, kedok we halo merak tiha. La sala, se PR hakarak atu ninia Partido Fretilin ba hamutuk atu halo “grande inclusão”. Maibe, halo ho dalan furak, halo tuir dalan murak nian. La bele dalan foer! Sekjer Fretilin Dr. Mari Alkatiri tur “menino bonito” tiha iha Fatuhada mak partido sira ba buka tuir atu husu “ai-tonka”. So level PLP no KHUNTO mak bele. Maibe, CNRT, PD, PUDD, FM no UDT kala susar. Level la hanesan. PR tenki hatene di’ak liu tan saida mak FRETILIN 1974/1975 mehi tuir poesia no musica “Foho Ramelau” no “Kdadalak Suli Mutu”. Borja da Costa hakerek “Kdadalak suli mutuk, fila ué inan// Ué inan tan malu sa be tahan// Nanu’u timoroan sei hamutuk// Hamutuk atu tahan anin suut tasi”. Maski “kdadalak” ne’e oituan-oituan, ki’ik no la folin hanesan PD, PUDD, FM no UDT, maibe Xanana koko atu halo sira “Suli Mutuk”. Maibe, PR mak ba halo tiha “irigasi” hodi lori ba sai inundasaun boot iha Ai-Tarak Laran halo taho sae. Hanesan Anis Baswedan dehan karik “Air  Hujan itu turun ke dalam tanah, bukan ke Laut, itu melawan sunnahtullah” (PR ba rona tiha misa, tilun ba fali sunnahtullah ne’e mak ko’alia la diak). Borja da Costa dehan “Kdadalak suli mutuk” ne’e “sai we inan” (tasi).

Husi “Opção no. 1”, Eleição antecipada hanesan recurso ikus liu. Ne’e katak, wainhira no. 2, no. 3 la lao ho diak. Afinal, TMR lori carta demissão ba ko’alia ho orgulho tebes (no, hau mak gaba uluk kedas katak “Taur Matan Ruak líder di’ak”, pada haaalll), katak “hola consciência rasik” nia husik hela cargo PM. Tuir mai, Xanana Gusmão (maski hakarak los atu halo Eleição Antecipada), maibe tan KHUNTO, PD, PUDD, UDT no FM hakarak “salva Povo” koko atu lori naha todan ida ne’e hamutuk iha AMP nia laran. Razão ida de’it – KHUNTO la tahan ona hare PR nia “in-certeza”, nune’e “com-certeza” sira ba sobu AMP atu halo haksolok Fretilin no PR. Se ida ne’e mak PR usa atu halo eleição foun, katak, PR jura tiha ba MAROMAK no ba POVO, maibe hakruk fali ba Ramelau no Naimori Bukar. Lae, Senhor Presidente ... “O POVO MAUBERE NÃO PODE SER ESCRAVO DE NINGUÉM”. Ho liafuan seluk, Partido Fretilin labele sai fali atan ba se se deit. Nune’e mos, ema hotu nebe la’os husi Partido Fretilin tenki dehan, “NÃO, NÃO, NÃO, À EXPLORAÇÃO”. Decisão atu hakat ba EA ne’e hanesan “exploração do homem pelo homem”. PR labele tan ona bolu ka “husu ba povo atu vota dala ida tan”. Iha 2018 halo ona, agora labele! Tan ninia resultado sei hanesan.

D. Ikus liu, PR halo juramento atu “dedicar todas as minhas energias e capacidades à defesa e consolidação da independência e da unidade nacionais” ne’e katak, PR jura ba MAROMAK, jura ba POVO atu haka’as an, hasai ninia kbiit tomak no matenek tomak hodi halo defesa hametin INDEPENDENCIA no UNIDADE nacional. PR labele ajuda fali KHUNTO atu sobu unidade nacional, labele hakruk ba KHUNTO atu halakon ita nia Independência nacional. PR tenki fera ulun atu oinsa mak bele lori no foti aas Partido hotu-hotu ba INDEPENDENCIA no UNIDADE NACIONAL. Ne’e “honor of duty” PR, “palavra de ordem” mak ne’e --- “Independencia e unidade nacional”. Se la’os PR mak halo, se mak sei halo? Se laos PR ohin loron nian, PR loron nebe tan mak halo?

Hare husi ne’e, uluk hau protes bebeik hasoru Xanana Gusmão no g7+ atu labele halo moe Timor-Leste, tan promosi bebeik “ESTADO FRÁGIL” (negara lemah). Agora Maun Boot Xanana los! Hau foti liman!! Agora hau tenki dehan PR Lu-Olo lori ba fase ida nebe aat liu, rahun liu ona --- “ESTADO FALHADO” (negara gagal). Aproveita ESTADO DE EMERGENCIA, Dr. Lu-Olo em vez de resolve lalais problema “impasse politica”, hetok halo fali EMERGENCIA DE ESTADO. Ne’e katak, PN mos patina, Governo mos TMR hakoi tiha liu semana 3 moris hias maibe “resto mortais” de’it ... PR labele ona sai “aman laran luak” atu salva POVO. Estado falha ona ... !! La hatene atu hahu oinsa.

LENGSER KEPRABON, MANDEG PANDHITO

Tan iha PR nia liman, Estado Timor-Leste “falhado”, dalan di’ak liu atu foti oin mak PR husu RENUNCIA husi MANDATO (CRDTL artigo 81). Dalan badak liu no diak liu. Dalan ida ne’e normal no iha moral. Hanesan uluk iha 1997, Soeharto halo. Iha 2013, Papa Bento XVI halo. Labele halo hanesan Japão nian,  wainhira halo “falhado” makaer-ukun ne’e halo kedas “HARA-KIRI” (oho an iha ema hotu nia oin). Lalika ba Japão. Ba Indonesia de’it, halo tuir Soeharto – “lengser keprabon, mandeg pandhito”.

Tan sa “husu renuncia do mandato” ne’e bele halo? Dr. Francisco Guterres Lu-Olo, bele hato’o “renuncia” la’os tan “crime” maibe tan hanoin ba Povo no Nação. Nune’e,

(1) Nia iha “DIREITO POTESTATIVO” husi titular ba cargo nudar PR. Iha teoria politica (nebe ita nia CRDTL adopta), liafuan “direito potestativo” – ema ida iha néon, iha fuan ka iha consciência no  matenek ... nia hare katak dalan nebe nia hakat liu ne’e lori ba rai ku’ak, nia iha “potestas” (kbiit) atu dulas fila volante kareta mai kotuk. Hakiduk. Labele halai tama rai kuak. Direito “potestativo” ne’e lalika halai ba Direito “criminal” (Direito Penal) ka “direito económico” no seluk tan.

(2) “Renuncia” mos hanesan ARMA POLITICA ida importante tebes atu PR hatudu ninia RESPONSABILIDADE ba “falhanço” iha Estado. Husi opções 1, 2, 3 nebe “falhado” no la iha resultado, PR mos liman foer ona. Halo nusa mak PR fo tiha “dalan diak” ona, ikus mai, PR rasik mak halo “ponte” ne’e tohar no Governo ho PN la monu tama iha rai kuak laran! Tan sa PR la usa ninia “potestas” atu halo “ponte” entre CNRT ho Fretilin? Ita iha “força” boot tebes, husi Partido boot 2 maibe, PR hili liu mak tau “dinamit” iha ponte okos, agora tohar tiha ona.

(3) PR fo fali ba PLP no KHUNTO atu la’o hamutuk, ne’e hanesan hela “motor roda rua” tula ema na’in 3 ho naha todan tan-tanan de’it. La hatene, Partido Fretilin sai “konjak” ba motor roda rua ka sai  TBO = “tenaga bantuan operasi”. Motor roda rua ne’e sei lori naha todan no janti sei tohar, tan ...

a)Partido Fretilin sai “konjak” ka TBO de’it. Husi Assento Parlamentar 23, sira hetan de’it pasta Ministro 5?? Ne’e di’ak demais. Neneik, aban bainrua partido ki’ik sira hatene ona, ita ki’ik bele ukun wainhira Fretilin forte nafatin sai “konjak”/ TBO. Ka Maun Mari Alkatiri dehan bebeik, sai “AI-TONKA”.

b) Maibe, Partido Fretilin la’os “ayam potong”. Partido histórico, hatene halo “jogo” ka sai ikan lele nani iha we-merak laran. Fretilin gosta de’it hare katak AMP IX bangkrut. Ne’e nia haksolok ona. Maibe, Fretilin mos hatene katak AMP VIII ne’e PLP hakoi ona. Iha doutrina no fiar Católica nian, só Jesus Cristo mak “mate tiha, ema hakoi Nia, liu loron tolu Nia moris hi’as, sae ba Lalehan tur iha Aman Maromak nia sorin kuana”. Mari Alkatiri hatene katak wainhira PLP hakoi tiha AMP VIII, liu fulan tolu ona la moris hias maibe dodok tiha ona; sae ba fulan tur iha nakukun laran. Se agora Dr. Lu-Olo no Dr. Mari Alkatiri “suporta nafatin VIII Governo”, atu dehan katak Fretilin suporta “kaixa/ kaixaun/ kaixote” mamuk. La hatene, sira atu halo moris VIII Governo halo nusa? Tan Fretilin ba atu sai TBO de’it. La’os atu tebe sai CNRT no ba tur fali iha laran.

c) Ka, ho Ministro 5, Fretilin hakarak taka ku’ak de’it. Loron atu lori OGE 2021 nian mak halo conta? La hatene!

d) Bele mos, liu husi formato foun PLP, KHUNTO no Fretilin (36 assentos) halo “substituição” ba Presidente do Parlamento Nacional no Meja. Nudar Povo baibain, hau mak sente ... oinsa mak eis Presidente Assembleia Constituinte no eis Presidente Parlamento Nacional hetan di’ak tiha iha fatin seluk, bele sai fali “FURADOR” ba Constituição no estraga dignidade PN hodi sobu regimento – “uluk be parente ida mos ami, hetan seluk parente ami laek ona”. Pelo menos, PR la trava netik maibe consente atau Deputado sira halo “brutalismo politico” iha PN nia laran. Iha regimento dehan, atu halo destituição ba PPN tenki “DEVIDAMENTE JUSTIFICADA”. To’o agora, ita seidauk hatene lolos, “justificação” PLP no KHUNTO ho Fretilin nian to’o ona iha nebe? Sa tan iha ESTADO DE EMERGENCIA nia laran, PPN esforço maka’as halo votação “unanimo”. Se agora, PM no Membro Governo mak la iha capacidade atu resolve CORVID19, labele fo sala ba Deputado sira sa tan PPN no Meja. 

e) Hau hanoin, PR Lu-Olo labele halo tuir hahalok SALAZAR nian nebe hakat liu Constituicao, lakohi simu Assembleia Nacional (Parlamento Nacional), lakohi rona Militar ka Oposição.  Salazar nia liafuan mak ne’e “SEI MUITO BEM O QUE QUERO, E PARA ONDE VOU” (Hau hatene diak liu saida mak hau hakarak, no ba nebe de’it tuir hakarak).

Hau hanoin, PR husu deit “RENUNCIA” (artigo 81). Lalika hein “DESTITUIÇÃO”. Xanana no CNRT mos la husu atu “pecat” PR. Sira husu de’it atu Tribunal declara hahalok PR nian los ka la los, tuir Constituição ka viola Constituição.

Molok “renuncia”, PR iha nafatin RESPONSABILIDADE atu “dissolve” Parlamento Nacional. Depois PR mak MARCA DATA ELEIÇÃO (artigo 86 alinea c]).

Nune’e, ita hotu hakat ba RE-ELEIÇÕES. Hili PR foun. Hili mos PN foun. Hodi nune’e bele mosu Governo foun. Halo foun buat hotu. Tan, ita ba halo eleição ba PN maibe, ninia resultado mak hanesan nafatin ... PR la gosta nafatin sira nebe la halo tuir nia hakarak no lakohi ba hakruk ba “menino bonito”, ita sei la hetan solução. Patina! Patina! Patina!.

Opiniaun Relevante: Política: La'os Hanesan Judas no Pilatos

 Padre Martinho Gusmão

Dosente Filosofia, ISFIT Fatumeta, Dili.

 

Chairman Kim Jong Un nia modelu iha Timor Leste.

Karta aberta ba hau nia belun ida iha Koreia du Sul.

 Maio 03, 2020

Oxford, Reinu Unidu.

Boodik ba belun Araujo.

BELUN Araujo ho respeitu tomak, hau hakerek surat ida nee ba ita boot, hodi fo resposta ba ita boot nia pergunta, Saida mak sai malisan, iha Demokrasia Multipartidarismu? Nune’e, ha'u halo peskiza kiikoan ida hodi fo hatene ba ita boot situasaun iha ita nia rai, maibe atan hau husu ba ita boot atu labele “tersingung” sente ofende. Fofoun ita “Timor-Leste” restaura independencia (2002), kontinua kedas ho idealismu demokrasia multipartidarismu, ne’ebe fundador sira defende husi kedas tinan 1974, tuir mai hau sei lekar sai hahalok “komportamentu”  lider partidu politiku sira nian iha ita nian rai.

Partidu no Figura Politiku

Bainhira Prezidente Francisco Guterres Lu-Olo ho Sekretariu jeral Dr. Mari Alkatiri avanca bebeik ho pakote uniku iha eleisaun lideranca nasional “Partidu Fretilin-BP7” nee hanesan ita hare Chairman Kim Jong Un iha Koreia du Norte manan eleisaun bebeik tamba nia kandidatu uniku. Partidu Fretilin mak lalatak lo-los husi Partidu Popular iha Xina (PCC) no Partidu Trabalhadores Korea (PTK)  iha Korea du Norte, similariedade lubuk ida mak hau konsegue hetan “ita boot la fiar?“  Modelu lidereransa iha Fretilin pos-independencia nia isin identiku ho (Partidu Komunista China - PCC) iha Xina ka (PTK) Korea du Norte. Se mak iha korajem “aten-brani” atu “konkore iha eleisaun internu partidu”  hasoru Dr. Mari Alkatiri ho  Presidente LU-Olo? Partidu “Fretilin BP-tujuh” kria fali grupu radikal “jihadi 1 iha mediu-oriente lolos”, faktu mak, Sr. Rai Loos  simu kilat iha 2006 “kilat ne'ebé ha’u simu atu halo eliminasaun ba adversariu politika neebe kontra Mari Alkatiri” -Abril 21, 2018 Jornal Tempo Timor, ho objetivu atu hametin Poder “Authoritarianism” Primeiru Ministru Mari Alkatiri (2002)  ba tinan 50 ka resin. Hanesan lolos ho Lider Supremu Kim Jong Un elimina nia adversariu politiku inklui nia Tiu rasik Jang Song Thaek “Kim Jong Un’s Uncle has been executed as a traitor”  Dezembru 13, The Telegraph.



Chairman Kim Jong Un no Secretariu Jeral Partidu Fretilin Dr. M. Alkatiri nia similaridade no diferensa mak, Señor Kim Executa no elimina adversariu politiku inklui nia familia rasik “Inner Circle”, enkuantu Dr. MA buka asegura nia grupu no kria “dinastia” iha partidu. Hanesan exemplu Dr. Mari Alkatiri promove ka hili “appointed” nia oan feto Nurima Alkatiri ba membru Comite Central da Fretilin (CCF) no sai deputada iha Parlamentu Nasional (PN) ida ne'e halo membru CCF antigu sira “kecewa”  desapontada. Ikus liu mak Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri ho grupu “Maputu” assina tratadu “Pinor” fronteira maritima ho governu Australia ba tinan 50.

Partidu Kongressu Nasional da Reconstrusaun Timorense (sai partidu iha 2007) nia Presidente mak Sr. Xanana Gusmão (XG) (2007-) ho Secretario Geral Dr. Deonisiu Babo (2007-2017) & Francisco Kalbuadi Lay (2017 -) Sr. Xanana hadau ukun husi Partidu Fretilin iha 2007 saida mak nia atinje? Primeiru Ministru Xanana Gusmão nia fim du mandatu 2015, Sr. XG nia governu mak resolve krize 2006 ne’ebe Sr. MA kria, nia (Sr. Xanana) mak inisia no esforsu makaas iha luta ba Fronteira Maritima no manan fila-fali soberania Fronteira tasi timor nian neebe P.Fretilin-BP7 “pinor” ona ba governu Australia. Projetu Infraestruturas, Eletrifikasaun Nasional kobre liu pursentu 95%, halo luron iha Kapital no munisipiu, porto no aeroporto, maske Prezidente Taur Matan Ruak Kritika makaas “Enkuantu ita ezbansa osan, MDG, hau koalia ho maun Xanana, projetu ida nee ladiak, Porto hera...” - Fevereiru 25, 2016 (PN), Taur Matan Ruak, Prezidente Da Republika. Kria klase sosial no fo “Previlejiu Demaziadu” ba familia Gusmão no familia Alkatiri ho nia amigus sira mak hetan previlegiu barak liu iha kontratu estadu nian.

Nasionalista no independentista sira akuza katak governu Sr. Xanana nian nakonu ho autonomista no traidores da patria, governu (“Da-haat” & “Da-lima”) nakonu ho Ministru, Vice, ho Secretariu Esstadu korruptu (Exemplu mak Eis Ministru Edukasaun Sr. Joao Cancio tama Kadeia tamba kazu korrupsaun). Governu Sr. XG ho Sra Ministra Emilia (fugitivu, tamba Kazu Korrupsaun) muda lei investimentu fundu petroliferu, preve pursentu 50% ba (equity) neebe bele konsidera hanesan krime ekonomia! Tamba, Lori Povo maubere nia osan ba “risku” jogo “gambling” iha merkadu “acões”  internasional, tinan-tinan ita hetan lukru ho kondisaun katak ekonomia global estavel, maibe exemplu (Economic Recession 2008 & Pandemic COVID19) dadus Banku Central Timor Leste (BCTL)  foin dadaun fo sai katak ita lakon tan ona Dolar Amerikanu billiaun 1.8 .

Partidu Demokratiku iha 2007 hahu envolve iha governu Koligasaun ida ho naran estimadu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP). Lider no Kuadrus PD lubuk ida “sai kabide”  ba P. CNRT & P. Fretilin, nia resultadu mak saida? Presidente PD, Eng. Mariano “Assanami” sai ministru agrikultura, nia sosa tratores, too oras nee produsaun rai laran oinsa ona? Hare toneladas hira mak Timor Leste Produs? defaktu Povu sei hamlaha iha fatin-fatin.

Primeru ministru “Bloku Koligasaun”  Dr. Mari iha governu (da-hitu) Eng. Assanami sai ministru rekursus naturais ba mandatu fulan sia tamba governu “minoria” monu.

Partidu Kmanek (KHUNTO) liras politiku husi organizasaun “arte-marsiais”  nebe lidera husi konsilleiru masimu Jose Dos Santos “Naimori”, nia mak kria konfuzaun hotu durante nee. Iha 2018 KHUNTO haksoit sai husi koligasaun P. Fretilin , PD & KHUNTU, ikus mai resulta EA “Eleisaun Antesipada” hakfodak semo sai fali ona husi koligasaun AMP 2020 (P.CNRT (21), PD (5), KHUNTO (5), PUDD (1), FM (1) & UDT (1)) KHUNTU ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lu-Olo aka “Mari Alkatiri nia lalatak” mak kria inserteza iha impasse nia leten.

Partidu PLP (moris iha iha 2017)  lidera husi Jeneral “aposentado” 2 Taur Matan Ruak aktual Primeiru Ministru “demitidu” tamba kadeira lima deit (5) maibe nia hakarak kaer kargu Ministru Xefi iha governu no desidi politika koligasaun nian. Iha 2017 PF+PD+PLP+KHUNTO, tan deit TMR la sai Primeiru Ministru,  no KHUNTO la hetan “jatah” membru governu barak, ikus mai PLP ho KHUNTO lori tan povu ba inserteza ka bolu “impasse politika” naruk, tamba CNRT+PLP+KHUNTO forma tan AMP. Presidente Republika “barra” Presidente P. Fretilin-BP7 Lu-Olo hamosu tan krize konstitusional, nia la demite Primeiru Ministru BK “barra”  Sekretariu Jeral P.Fretilin BP-7 nia resultadu mak Eleisaun Antesipada.

PLP makse ho kadeira ualu (8) deit, TMR mak tenki sai Xefi Ministru, maibe tamba nia la konsegue Jere P.CNRT nia interese no kadeira MG iha Aliansa Maioria Parlamentar nia laran, Partidu CNRT ho kadeira (21) xumba Orsamentu Geral (OGE2020) ho razaun Kandidatu membru governu CNRT (MG-9) la simu posse.

PLP uza Kazu krime mal-gastu osan besik milliaun 13.5 USD ba projeitu sosa ro “haksolok” neebe Dr. Mari Alkatiri Komete sai nu’udar komoditi “barter”  politika nunee Fretilin (ho representante 23 iha PN) bele asegura Matan Ruak nia pozisaun.

Analista “Celebrity Politiku”

Enkuantu ekonomia nasaun nian paralizadu, sasan folin sae ba bebeik, seitor publiku barak mak hakdasak no balun “lulun biti”  taka sira nia empreza.  Belun Araujo, hau sei la temi ita boot nia maun-alin Ajuli ida membru governu nee “come on!”  nia sei ajuda netik ita nia belun sira ba sevisu iha korea du sul no Australia, maibe ita boot nia tiu no kompadre “celebrity” seluk nee, kalan-loron mosu iha TV nasional, radio, media imprensa, no “sosmed”. ita akompanha analista politiku Manuel Tilman (Presidente Partidu KOTA), Avelino Coelho (Presidente PST) “kabeen boot”  no sira seluk tan, sira kriativu ho “arte de pensamento” , sira nia ponto de vista kona ba konstituisaun, leis, no regras de jogo demokratiku hanesan lolos “adeptu i.e komentador futebol” , lia fuan mesak as deit “linguajem tekniku jurista sira nian”  kuitadu povu hateke deit sira nia ibun, nee hotu ho objetivu saida? tamba sira buka hela “kesempatan dalam kesempitan” atu influensia desizaun balun nune’e sira bele aproveita sai membru governu (MG) ka assesor, señor, señor analista politiku, ita boot sira nia partidu mos “la hun la dikin”.

Eh, señor docente sira ka “so called” akademiku sira mos husik hela estudante iha kampus hadau malu hakarak sai “celebrity”  figura publiku, dalaruma haliis ba mai “hanesan los ai-kakeu iha mota laran”.

Demokrasia “unipartidarismu vs multipartidarismu”

Iha nasaun demokratiku ita presiza partidu politiku, ita nia konstituisaun (KRDTL) artigu 7 fo dalan ba “multipartidarismu”. Partidu Politiku mak fatin atu produz politiku no intelektual ho karater, tamba nee Povu investe iha partidu (en termus financiamentu husi estadu no fo konfiansa liu husi votus), povu ho esperansa katak iha ambiente demokratiku, presiza iha transisaun de poder, prosesu kaderizasaun “berkelanjutan” no kada partidu ho nia lider politiku simu responsabilidade “accounntable” durante sira nia mandatu. Presiza iha opozisaun forte atu halo “check and balace” kontrolu ba governu nia ezekusaun orsamentu ba programa no resultadu husi execusaun. Lider partidu politiku nebe simu poder husi povo bele iha pezu politiku atu ukun, halo jestaun ba osan povo nian, no dezenvolve pais laos soe tempu barak liu “gere deit interese partidu, no asegura deit poder”.

Ita lebele sai hanesan nasaun Xina no (Democratic People Republik of Korea- DPRK) Koreia du Norte, Partidu Uniku ”unipartidarismu”  ho governu ditadura, nune’e ba Timor Leste nia situasaun, ideal liu mak sitema demokrasia “multipartidarismu”  maibe laos tempu kampanha mak partidu politiku moris hanesan “kulat iha tempu udan ”, priense deit lista buletim de votu iha eleisaun. Iha ita nia Istoria (1974-1975), ita la konsegue jere partidu 5 nia interese, nune’e lori povu ba funu sivil to’o invasaun, kuantu mais, partidu ho kores oi-oin“hanesan arquiris”  hafutar buletim de votu metru ida resin.

Hau haree lider partidu boot “maior representasaun”  balun admite situasaun ida nee “bensaun” no “di-sengajakan”,  sira hanoin kala partidu kiik barak tama iha uma “fukun”  PN, nee fasil atu “lohi ka lasu”  ho kadeira ka projetu no fasil atu kontrola hodi asegura poder, maibe situasaun ida nee nakfilak ba malisan “back-fire”  hasoru lider sira nee, bainhira partidu ho kadeira minoria mak orienta fali partidu ho maior representasaun “susar nee iha nee kedas”. Tamba maske partidu ho menus representasaun iha autoriedade hanesan “equal” deside distinu koligasaun, garante estabilidade governativa no kria frustrasaun ba lider partidu maioria no hamosu konfusaun deskontroladu to’o krize konstitusional.

“Parliamentary Treshold”

Atu konklui hau nia surat ida nee hau hakatak fo sujestaun ida, Timor Leste presiza hasae tan “Parliamentary Treshold”  hodi permite deit partidu tolu mak bele hetan asentu iha parlamentu pasional, ho razaun bele halibur aspirasaun maioria, no hamenus fragmentasaun “unecessary”  iha Parlamentu, ida nee sei fo fatin no tempu barak ba politiku sira atu konsentra ho energia tomak hodi gere dezenvolvimentu, no hadia povu nia moris.

“tau iha o nia neon!  Lider sira sei  la eternu !” “os lideres passam e o pais fica”- Presidente Republika Portugal, Marcelo Rebelo de Sousa.

Se hau mak hakerek surat ida nee, iha Presidente indonesia Soeharto nia tempu ka iha Koreia du Norte, ita boot hatene ona saida mak sei akontese mai hau no jornal neebe publika hau nia surat, maibe ida ne’e mak realidade ne’ebe ita haree “perceive”  ho jenuinu no sinceru. Ikus liu belun, hau hein ita boot nia resposta, maibe lia fuan barak mak hau hatene, sei la fo ksolok ba ita boot, tamba hau mos hau hatene katak ita boot simpatia no sai militante ba Partidu ka figura balun ne’ebe hau temi iha leten, tamba nee atan hau husu ita boot nia perdaun.

1 Jihadi : grupu radikal ka “terrotista” islam.

2 Jeneral aposentado ka Jeneral reformadu.

Melhor Comprimentos.

Sofia.

--------

03 maio, Loron Komemorasaun Mundial Liberdade da Imprensa no Liberdade de Espresaun,

Parabens Jornalista & Media Timor Leste. “the truth will set you free”Jn 8:32

Hakerek nain

Estudante City of Oxford College, UK.

e-mail : Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Hare seluk
Online Counter