Carta ba Prezidenti Autoridade REAO

Introdusaun

            Quando ita koalia konaba partidu polítika, significa ita sei koalia konaba partisipasaun povo nian. Iha buat rua maka sai nudar funsaun. Primeiro: partisipasaun povo atu determina politica iha nasaun; segundo: partisipasaun povo atu halo regulamentu. Ida ne’e significa katak, partisipasaun povo liu husi partidus polítika, atu determina vida nsasun ne’e rasik. Tuir Silvia Bolgherini, partisipasaun iha partidus polítika ne’e, nudar actividade ida ne’ebe maka iha relasaun ho vida polítika, liu-liu konaba oinsa atu foti desijaun ne’ebe diak, liu husi dalan legal, convensional, dame. Tamba ne’e, partisipasaun povo nian, hakesi an ho conseitu “nasaun democratico”.

            Nasaun Timor Leste, nudar nasaun democratico, buat ida nee ita bele hare iha KRDTL, nomeru 1, Repúblika Demokrátika Timór-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian. Iha ne’e hatudu katak, Timor Leste, nasaun ida ne’ebe democratico, nasaun ne’ebe maka povo rasik hakarak harii. Logica ne’e, fo afirmasaun ba sistema política ida ne’ebe nakloke i respeitu ba dignidade ema moris nian. Oinsa ho nia prática?    

Sistema partidaria sai “problrma complixidade”

            Presidente Autoridade REAO nudar simbolo governança Timor Leste iha REAO, nia iha competensia atu foti desijaun relasiona ho condisaun iha REAO. Por exemplo “hasai funsionario kontratado 83”. Logica ida ne’e refere liu ba desenvolvimentu numero qualidade, laos quantidade. “hau hasai ema balun nomesaun polítika ne’e normal. O nia boot hotu, ita hasai tanba osan mós la to’o atu selu ema sira ne’e hotu, sira barak liu balun simu maka’as liu, sai selu asesor ne’ebe hau deside, termina sira nia kontratu, tanba Oe-cusse presija liu osan ba dezenvolvimentu”. Ita presija fo apresisaun ba nai Presidente Autoridade REAO ne’ebe foti ona desijaun, no hakarak liu atu dezenvolve Oe-cusse.

            Maibe desisijaun ne’e sei sai ”questaun, tamba cartaun militantes”, ema hirak ne’ebe nai Prejidente Autoridade hapara husi serviço “nudar membros husi patidus seluk”.

dezenvolvimentu ne’ebe maka nai Prejidente autoridade temi nudar rajaun, sei ambigou hela, dezemvolvimentu fisico ? ou dezemvolvimentu humana? Karaik desijaun ne’e hambrik ho logica atu dezemvolve, maka desijaun ne’e rasik laos metodo ida ne’ebe atu dezemvolve, tamba desijaun ne’e rasik hamate tiha direitu ema nian. Oinsa atu dezenvolve? Quando  ema la hare deferensas ideologia hanesan buat furak ida iha nasaun democratico. Dezenvolvimentu laos deit dezenvolve infrestrutura fisika, maibe presija mós dezenvolve humana. Modelo desemvolvimetu humana ne’ebe maka hatene respeitu deferensa ideologia polítika, hakarak servço hamutuk, nakloke ba ema hotu, simples katak, respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian.

            Desijaun ne’ebe nai Prejidente Autoridade foti ona ba maluk Oe-cusse oan nain 83, seidauk hatudu rajaun ne’ebe definitivamente. Desijaun ne’e “seidauk klean”, tamba nia carakteristica subjektif, no ignora tiha direitus ema nian. Tuir lolos, desijaun ne’e tenque ser sadere tuir KRDTL, par dejiaun ne’e labele contamina ho intensaun partidu polítika. Rajaun hirak ne’ebe iha, hatudu katak, sistema partidari sai “problema complexidade”. Sitema ne’e sai hanesan inibidores ba dezenvolvimentu ne’e rasik. Atu dezenvolve Oe-cusse, maibe lakohi serviço hamutuk, ne’e buat “mustahil”, oinsa ema ida bele leba buat todan mesak? Nia logica maka, sei buat todan, entaun presija forças mos barak. Oe-cusse atu ba oin, entaun presija ema hotu nia cintribuisaun.

Conclusaun  

            Partisipasaun povo Oe-cusse atu dezenvolve Oe-cussse, sai hanesan buat ida ne’ebe crucial. Povo Oe-cusse iha direitu atu hola parte iha dezenvolvimentu, tamba dezenvolvimentu ne’e iha vantangen ba povo Oe-cusse rasik. Tamba ne’e, disijaun nai Prejidente Autoridade REAO Prejidente Autoridade foti ona ba maluk Oe-cusse oan nain 83, hatudu katak, dezenvolvimentu iha Oe-cusse, liu-liu iha parte huaman sedauk lao normal, tamba iha tendensia diferencia ideologia maka sai “penghambat”.

            Ida ne’e nudar “problema complexidade” ne’ebe maka oras ne’e dau-daun buras iha rai doben Oe-cusse. Ita soe dok tiha, hanoin ne’ebe maka atu hafahe, haketak, tamba ita nia rai doben Oe-cusse nudar rai ketan, maibe identica ho rai ne’ebe nakonu dame no paz. Tamba saida maka ita sei hakarak hafahe malu? Buat diferensas ideologia, hanesan koor ida ne’ebe sempre acontese iha klalaok politika ne’e.

            Tamba ne’e, nudar Oe-cusse oan hakarak convida maluk leitor sira, atu labele hare ideologia partidu boot liu, identidade ATONI EMBENO. Ita tenque ser orgulho, tamba ita nia beiala sira rai hela mai ita filosofia ne’ebe murak. Oe-cusse laos “nai Prejidente Autoridade nian, laos mos partidu A ka B”, maibe Oe-cusse ne’e ATOIN AMBENO nia.


Online Counter