Agustinho Aquito Mendonça Alunos STFK-Ledalero Semestre VII

Politíka Oligarquia "Hamate Direitus Democracia" iha Oe-Cusse

Introdusaun

Política ologarquia hanesan sistema política ne’ebe fo benefisiu boot ba elite sira. Sistema ne’e dala barak hafalun an ho ideologia desemvolvimentu. Elite sira utilija sistema ne’e hodi “hamate direitus democrasia”. Política oligarquia desemvolve, tamba serviço hamutuk ho regime polílitca balun, hanesan fasilita finança ba aktividades política, faselita nesecidades partidus política, no orgaun legislativo sira, ho objectivo atu hetan lucro ba nia an. Relasaun intimo entre regime política balun ho oligarquia ne’e, sei hamosu consequensia boot ba direitus democracia. Significa katak, ideologia dezemvolvimentu ne’e laos ba ema hotu, maibe sai fali terra fértil (lahan subur) ba elite sira. Ikus mai demokracia sai formalidade deit, tamba roda política elite ho regime balun maka dulas mesak.

Sistema ne’e existe ona iha mundo tomak, por exemplo regime Soeharto, ukun nasaun Indonezia, loke dalan ba dezemvolvimentus liuliu iha seitor economia. Jhon Pilger hateten, depois Soeharto baku monu regime Sukarno, economia Indonezia re-desenhado fali liu husi confêrensia secretas, iha Suíço tinan 1967. Elite barak maka partisipa iha confêrensia secretas ne’e (Bahtera Terancam Karam, peg.135). Iha ne’e Jhon Pilger fo afirmasaun konaba oinsa oligarquia nia partisipasaun iha regima política Soeharto. Elite sira aproveita regime política Soeharto, tamba iha interese lucro ba sira nia negócio. Tamba ne’e durante regime Soeharto ukun nasaun Indonezia, mosu descriminasaun, intimidasaun, no “hamate dereitus democracia” iha Indonezia.

Política oligarquia tama ona iha ita nia leet, maibe ita seidauk iha conhesementu, konaba oinsa sistema serviço husi Política oligarquia ne’e? Relasiona ho Política oligarquia ne’e, hau koko atu lori leitor sira, liu-liu maluk leitor atoni ambeno, oinsa bele hare no conhese sistema “política oligarquia”?

Saida maka Oligarquia?

Oligarqui mai husi lian Grésia: Oligarkhía governo ne’ebe maka nia poder política efetivomente elite balun maka ukun, hafahe tuir riqueza, familia, no militar. Husi definisaun literal ne’e, hatudu katak oligarquia hanesan poder  política ne’ebe refere liu ba elite sira, tuir estatuta no posição. Difinisaun ne’e mos afirma política oligarquia nudar sistema ida ne’ebe maka tau interese liu ba estatuta no posição.

Sistema oligarquia ne’e desemvolvidus iha teritorio tomak. Elite sira fasilita finaças ba partidus política, orgaun legislativo sira laos atu desemvolve, maibe utiliza idealogia dezemvolvimentu atu hetan lucro. Sira halo injeção finanseirus ba orgaun legislativo sira atu hadok tiha sira husi regulamentu ne’ebe iha. Por exemplo regime Soeharto ne’ebe maka halo acordo ho IMF liu husi leter of intent. Acordo ne’e formalmente halo Indonezia adopta sistema economia capitalista liberal. Iha etapa seluk husi nia ukun, regulamentu ne’ebe fo sai, comesa kedas husi liberalização fiscal no política monotérica to estrategia domínio recursus naturais (peg.139).

Politíca oligarquia hamate direitus democracia

Regime Soeharto ne’ebe servisu hamutuk ho elite balun, to ikus elite sira domina tiha roda política, no “hamate direitus democracia” iha Indonezia, mais-menus sai mos experencia ba nasaun Timor Leste, liu-liu municipio Oe-cusse, oinsa atu antisidapa ho política oligarquia iha Oe-cusse. Municipio Oe-cusse iha potençia boot mosu prática política oligarkia, tamba oras ne’e dau-daun Oe-cusse tama hela ba fase desemvolvimentu, hanesan hala’o hela infresturtura fisico, ou projeito mater plan. Fase desemvolvimentu ne’e, populasaun Oe-cusse tenque halo controla, liu husi opiniaun público, para bele antisipada prática corrupção, descriminasaun, no intimidasaun.

Iha parte seluk, prática política oligarkia, mosu tamba elite balun sai douador ba partidus políticos, ho objektivo atu sira bele hetan locro ne’ebe boot husi pojeito master plan. Logica política ida ne’e, nia refere liu ba lucro, maibe hafalun an iha idelogia desemvolvimentu. Lema ne’ebe sira uza, hakerek konaba interese comum, hakarak desemvolve, hakarak hadia povo nia moris, maibe quando ita crítica, entaun iha interese individual ne’ebe maka sei subar an hela iha interese comum nia let.

Buat hirak ne’e ita bele asisti iha media sosial. Ema barak maka crítica ba malu, to’o halo insulta ba malu, tamba defende partidus políticos. Iha ne’e hatudu katak: ema seidauk taliti atu hare oinsa sitema oligarquia serviço. Tamba ne’e ita presija atu sai husi “alegoria”, hodi hare valor ne’ebe maka as liu interese indidual. Tuir lolos populasaun iha direitu atu halo controla ba proceso desemvolvimentu, liu husi crítaca sistema ne’ebe maka la justo. Maibe laos katak, atu defende política oligarquia, ou halo crítica para bele hetan benefisiu. Sei quando logica ida nee maka iha, entaun ne’e hanesan mos imagen política ne’ebe at, cheio de decepção (penuh tipu daya), cheio falsidade (sarat kepalsuan), (Transpolitika, pag.1).

Tendensia política oligarquia nei-neik comesa tama ba populasaun Oe-cusse nia let, sei quando populasaun maka husik hela deit no lakoi tau interese atu halo crítica, entaun direitus democracia iha Oe-cusse nei-neik mos sei lakon, tamba política oligarquia iha forças ne’ebe makas, atu influência sistema política, ikus liu, política ne’e lakon nia autônomo, no direitus demokrasia paralizado. Tamba ne’e presija cultura literal, para bele desemvolve poder  crítico, konaba condisaun ne’ebe la democracia.

Conclusaun

Corona hanesan moras ne’ebe perigosu tebes ba humana. Virus ne’e hamate ema barak, no acausa problema boot ba teritorio mundial. Hanesan mos política oligarquia, ne’ebe fo ameasas boot ba democratização iha Timor Leste, liu-liu iha municipio Oe-cusse. política oligarquia, ne’ebe comesa bok an tama ba municipio oe-cusse, hatdudu katak nia iha potençia atu desemvolve sai boot, tamba nia iha forças ne’ebe makas, atu halakon democracia. Tamba ne’e povo atoni tenque ser, matan moris neon nain, atu antisipada ho política oligarquia. Ita desemvolve Oe-cusse laos tamba atu hetan lucro, maibe tamba atu hadia atoni nia moris, hadia recursu naturais, no infrestructur, atu Oe-cusse laos sai cidade deit, maibe mos sai exemplo diak ba sira seluk, konaba oinsa atu hamoris política ne’ebe tane as democratização.


Online Counter