Husi: MICATÓ – Maria Domingas Fernandes Alves

VIOLÉNSIA kontra feto ne’e konsidera mos hanesan “ Pandemia Mundial”. Pelu menus um tersu hosi populasaun femenina sai tiha ona vítima ba violénsia. Ba ONU, mundo ne sei Justu no igualitariu bainhira feto sira tenke moris la ho tauk, ka tenke moris ho seguransa. ONU iha Loron Internasional ba Eliminasaun Violensia kontra Feto , ba loron 25 Novembro 2020, Klassifika violensia ba Generu nudar “ Pandemia Global”. Secretário Geral Nasoens Unidas , António Guterres, deklara katak mundo ne nudar fatin “Justo e Igualitário”, bainhira feto sira livre hosi forma violénsia oioin, moris livre hosi tauk no livre hosi inseguransa.

Leia mais...

Husi: Maria Gorumali Barreto

NU'UDAR deputada Parlamentu Nasionál, kazu Rai-Kotu ne’e nu’udar kazu sériu ida ho nia natureza krime omisídio grave hasoru feto faluk ida ho nia oan feto.

Natureza krime grave husu ba Polisia Investigasaun Kriminal no Polisia Vulneravel Unit ka VPU halo esforsu hodi relata relatorio investihgasaun ho klaru no detalho bazeia ba prosesu akontensementu iha Rai-Kotu.

Problema preokupasaun ha’u nian ne’ebé sai perguntas boot maka tanba sa Polisia hamoos tiha ran ne’ebé fakar iha uma laran? Tanba sa maka fatin akontesementu la marka polisi Line? Ida ne’e maka preokupasaun, no objetivu saida maka ne’e? Tanba ran ne’ebé fakar iha uma no sasan ne’ebé estragu ne’e sai evidensia ba kazu Rai-Kotu, maibé realidade hamoos hotu, ita espera katak la fó impaktu ba iha hahalok krime ne’ebé akontese hodi la hamenus sentensa pena prizaun ba aktu ne’ebé suspeitu komete.

Informasaun relevante: Lakon inan doben seidauk naton, Amoe tenke husik hela nia uma tan





Persija halo investigasaun ba suspeitu nia fen ne’ebé nu’udar membru PNTL no oras ne’e servisu iha Rekursu Humanu Quartel Geral PNTL tanba nia fen la iha kolaborasaun ho vitima no komunidade bainhira buka tuir ran ne’ebé turu ba iha nia uma. Nia fen koko hamoos tiha para labele detekta, maibé ikus mai detekta duni suspeitu maka nia laen.

Kona-ba kritika ne’ebé hasoru organizasaun feto sira ne’e normal. Se bainhira ema kecewa ho organizasaun ne’ebé fó asistensia no advokasia ba feto no labarik feto, klaru ema tenki hato’o nia kritika hanesan ema humanu. Organizasaun feto sira hetan apoio fundus mai husi governu, mai husi UN Agencias no NGO's International ne’ebé apoio direta ba servisu asistensia vitima, apoio ba uma mahon no apoio ba advokasia ba direitu feto no labarik feto hodi asesu ba Justisa. Tanba ne’e, razaun ema kritika.

Se ita serbisu iha área asistensia vitima, situassun ne’ebé akontese iha Rai-Kotu ne’e presija tebes asistensia vitima hodi hamaluk vitima no nia familia sira. Apoio oinsa halo ligasaun ho parseiru sira ne’ebé hamahan a’an iha Rede Referal Ba Kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru no Rede Advokasia ba Kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru. Realidade asistensia ba familia vitima ne’e la hetan iha dia 30 de Outobro. Familia maka halo kontaktu ba-mai, ezije ba autopsia, no pesoal ne’ebé halo autopsi la-iha transporte, no familia maka ba tula, no seluk tan. Iha tempu ne’eba PRADET mosu fó akompañamentu vitima ho nia oan hodi ba HNGV halo autopsi tanba ida ne’e maka nia papel duni.

Matebian Domingas Soares.

Ha’u rasik ne’ebé iha esperiensia ba asistensia vitima mosu pergunta ba Rede referal no rede advokasia sei existe ka la’e? Ha’u sujere ba ita hotu, simu kritika ho hanoin ne’ebé dook hodi analiza no halo reflesaun ba ita nia servis sira. La presija fila kontra malu fali, no haluha vitima atu asesu ba justisa no suspeitu nia hahalok krime sira ne’ebé akontese iha pasadu hodi junta ho aktu krime ne’ebé akontese foun iha Rai-Kotu.

Ha’u membru husi Komisaun F Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu Sauúde, Seguransa Sosial no Igualdade Jéneru persiza halo:

  1. Diskusaun hodi monitoriza lala’ok kazu iha Tribunal.
  2. Komisaun iha kompetensia konvida organizasaun servisu ba direitu feto no instituisaun governu hodi halo audiensia ho Rede Referal no Rede Advokasia.
  3. Audiensia no debate Orsamento 2021 sei fó atensaun máximo ba Instituisaun Governo ne’ebé relevante ba alokasaun orsamento spesifiku ba implementassun Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeia Ba Jéneru no Plano Asaun Nasional 1325, PAN ba Labarik iha Programa Governo nian.

Husu ba PNTL atu serbisu ho imparsial no halo:

  1. Prosesu investigasaun ba mós suspeitu nia fen. Tanba sa apoio subar nia la’en? Tanba sa nia fen nu’udar membru PNTL lakohi koopera ho vitima nia oan ne’ebé kanek husi nia la’en nia hahalok?
  2. Husu ba Ministériu Públiku atu rekolha evidensia hotu tuir prosesu akontesementu no presija analiza kazu ne’e ho klean tanba motivu kazu ne’e omisídio, tentativa halo violasaun sexual, krime planeadu tanba suspeitu ba lori ho tudik, uza masker metan.

Esperansa ba Tribunal maka hanesan feto, ami lakohi iha tan vitima Mingas seluk atu akontese iha futuru. Tanba ne’e husu ba Tribunal fó pena prizaun todan egual ho nia aktu ne’ebé nia rasik komete.       

Vitima Amoe.

Sosiedade sivíl serbisu ba área direitu feto no labarik feto iha komunidade importante. Ida ne’e bazeia ba preokupasaun ema hotu nian. Tuir lolos sosiedade sivil agradese, maibé fila update status trata hasoru fali públiku ne’ebé sai observador ba sira.

*Deputada Maria Gorumali Barreto nu’udar membru Komisaun F Parlamentu Nasionál.

Intervensaun husi

KAY RALA XANANA GUSMÃO

iha Seminário

Kona-ba "PROJETU TASI-MANE"

“Intervesaum Polítika: Kadoras mai Timor-Leste”

Díli, Timor-Leste

12 de setembro de 2020

Uluk nanain, ha’u hakarak agradese konvite atu partisipa iha Seminário ida ne’e no mos hakarak kongratula organizadores sira kona-ba oportunidade nebé sira loke hela atu hala’o debate ba tema ida ne’e, importante tebe-tebes ba Nasaun.

Leia mais...

Ambassador Kathleen Fitzpatrick’s Remarks

Basic Online Fact-Checking and Verification Training

Tersa 13 Outubru 2020.

Ha’u nia respeitus ba:

  • Sekretáriu Estadu ba Komunikasaun Sosiál, Mericio Akara
  • Prezidente Timor-Leste Press Union, Manuel Pinto
  • Vise Prezidente TLPU, Raimundos Oki
  • Sekretáriu Jerál Press Union Horacio Babo

Bondia no obrigada ba ita-boot sira hotu mai hola-parte ona iha programa ida-ne’e ne’ebé importante tebes ba jornalista sira kona-ba ezaminasaun no verifikasaun báziku ba faktus online. Embaixada Estadus Unidus orgullu fornese finansiamentu ba inisiativa ida-ne’e no programa sira seluk ne’ebé apoia dezenvolvimentu Timor-Leste nia jornalista sira.

Obrigada ba Timor-Leste Press Union tanba organiza ona formasaun ne’e, partikularmente Raimundos Oki no Sekretáriu Jerál Press Union Horacio Babo.

Nomós, ha’u kongratula estudantes no jornalista sira ne’ebé ohin loron partisipa iha formasaun ida-ne’e.

Ha’u-nia ekipa no ha’u iha Embaixada Estadus Unidus iha Timor-Leste iha respeitu profundu ba jornalista sira no knaar ne’ebé sira halo hodi informa sidadaun sira seluk kona-ba eventu no kestaun hirak ne’ebé afeta sira-nia moris, sosiedade, ekonomia no governu.

Ha’u hakarak kongratula grupu ne’e ba ita-boot sira-nia servisu kontínua hodi hasae Timor-Leste nia índise mundiál liberdade imprensa ne’ebé rekoñesidu iha nível internasionál.

Iha sosiedade demokrátika ida hanesan Timor-Leste no Estadus Unidus, jornalista sira fornese koñesimentu hirak ne’ebé sidadaun sira presiza hodi governa sira-nia an no vota ba sira-nia intereses.

Durante tempu difísil sira, hanesan COVID-19, ita-boot sira; jornalistas iha sosiedade livre nia laran hamri’ik iha liña-frente, loro-loron foti riskus oin-oin.

Iha sosiedade hirak ne’ebé la livre, jornalista sira ariska sira-nia moris loro-loron hodi fó sai lialoos.

Tanba ne’e maka Estadus Unidus serbisu besik no badinas ho ami-nia omólogu Timoroan sira hodi hasoru dezafiu hirak ne’ebé jornalista sira hasoru no promove objetivu hirak ne’ebé Amerikanu no Timoroan sira fahe ba malu.

Ita serbisu daudaun hodi hametin profisionalizmu jornalista sira-nian no sira-nia abilidade hodi ezamina sira-nia istórias no verifika faktu sira liuhusi fontes oin-oin. No ami serbisu loro-loron iha mundu tomak hodi asegura liberdade espresaun, ne’ebé nu’udar marka fundamentál husi sosiedade demokrátika sira.

Semana kotuk ami iha oportunidade loke workshop ida kona-ba kontra “notísia falsa.” Defaktu importante tebes bele kombate hoax no notísia falsa sira liuhusi padraun jornalístiku rigorozu antes publika no imprimi notísia sira. Importante mós katak jornalista sira hatene diferensa entre notísia falsa no notísia ne’ebé difísil ka dezafiante ba ema. Dala ruma lialoos ne’e difísil.

Entaun programa ida-ne’e parte husi inisiativa barak ne’ebé apoia husi Embaixada Estadus Unidus hodi dezenvolve kapasidade husi líder lokál hanesan ita-boot sira.

Formasaun ne’e rekoñese katak avansu teknolójiku lori ona mudansa profunda ba maneira ita hotu-hotu serbisu no moris. Ita iha asesu ba informasaun barak liután, la hanesan uluk, no informasaun bele espalla lalais deit iha mundu tomak. Informasaun barak tebes disponível iha internet lori ba mellorias iha ema barak nia moris iha mundu tomak.

Maibé ita mós deskobre katak informasaun laloos bele espalla lalais deit no dezkontroladu liu fali uluk. Dezinformasaun bele hamosu konflitu, ariska ema nia saúde no dezestabiliza demokrasia sira. Iha Estadus Unidus no nasaun demokrátika barak, ami preokupa tebes liuliu kona-ba evolusaun ameasa mai husi dezinformasaun malisioza patrosina husi estadu no interferénsia iha prosesu demokrátiku.

Povu iha ita-nia demokrasia depende ba jornalizmu bazeia ba faktu no informasaun loloos hodi foti desizaun kona-ba sira-nia futuru liuhusi votasaun no mekanizmu demokrátiku sira seluk. Ne’e dezafiu ida ne’ebé Amerikanu no Timoroan sira fahe ba malu, no tanba ne’e maka ami apoia programas hirak ne’ebé fortalese defensór sira ba informasaun loos no liberdade imprensa.

Ideia ba programa ida-ne’e hahú iha tinan hirak liubá. Embaixada Estadus Unidus hili no patrosina Raimundos Oki hodi hola-parte iha Google News Lab nia programa ida.

Durante formasaun nia aprende tékniku foun sira no teknolojia hirak ne’ebé ajuda jornalista sira iha mundu tomak detekta informasaun falsu no verifika informasaun loos. Kompañia sira Estadus Unidus nian hanesan Google serbisu daudaun tantu iha Estadus Unidus no mundu tomak hodi buka solusaun sira ba problema informasaun falsu no dezinformasaun. Raimundos uza koñesimentu ne’e hodi dezenvolve programa iha loron ne’e.

Importante lembra katak kompañia teknolojia boot sira dezenvolve iha Estadus Unidus, iha ne’ebá ami iha protesaun legál forte ba liberdade espresaun no liberdade imprensa. Valór ne’e nu’udar parte integrante husi internet no esensiál ba jornalizmu di’ak nian.

Atu kontinua proteje liberdade espresaun no imprensa no kontra informasaun falsu, ita presiza jornalista forte sira no populasaun sira ne’ebé edukadu ho di’ak. Peskiza hatudu katak durante tempu inserteza nian, ema buka maka mensajen simples sira no dala barak rejeita perspetiva alternativa hirak ne’ebé ameasa sira-nia fiar ne’ebé estabelesidu ona.

Maske hafoin individu sira hetan ona informasaun no simu ona katak notísia nia istória ida ladun kompletamente loos, ema baluk tolu sei nafatin fahe istória ne’e. Tanba ne’e maka importante ba jornalista sira hodi verifika informasaun molok publika notísia no mantein kódigu-de-étikas ida ne’ebé forte.

Amérika nia jornalista Amerikanu ida mais respeitadu, Jim Lehrer, hakerek prinsípius lubuk ida ba jornalizmu. Purezemplu, nia dehan “Ha’u lá’os iha negósiu entretenimentu nian”. Jim realiza katak importánsia husi jornalizmu hakat dok liufali simplesmente entretenimentu.

Iha Estadus Unidus, Timor-Leste no sosiedades demokrátikas hotu-hotu, jornalista sira dezempeña papel ida ne’ebé importante tebes. Jornalizmu di’ak fó informasaun ne’ebé ema presiza hodi halo desizaun koretu no halo líder sira toma responsabilidade – katak jornalista sira bele serbisu ho efetivu liután ba justisa no direitus umanus, no nune’e sira-nia governu bele reprezenta sira ho di’ak liután.

Tanba ne’e maka jornalizmu livre, independente nu’udar pilar ida demokrasia nian, no razaun Estadus Unidus orgullu apoia jornalista sira iha mundu tomak.

Iha Timor-Leste ne’e, Embaixada Estadus Unidus esforsa makaas hodi onra jornalista sira hotu ne’ebé konta ita-boot sira-nia istória no alerta mundu kona-ba Timor-Leste nia korajen no sofrimentu durante tempu Rezisténsia.

Iha sira-nia espíritu, ami apoia jornalizmu iha Timor-Leste liuhusi programa formasaun oin-oin kona-ba jornalizmu hanesan ho ida-ne’e iha ohin loron ne’e.

Ami mós apoia dezenvolvimentu abilidade Inglés Jornalizmu liuhusi bolsa-estudu nu’udar omenajen ba Marie Colvin, jornalista Amerikana ne’ebé uluk mantein hela iha Timor-Leste iha tinan 1999 durante tempu ida perigozu tebes no konsege fó sai mensajen ba iha komunidade internasionál.

Jornalizmu no ita-nia ambiente informasaun iha ona mudansa makaas kompara ho uluk Marie Colvin iha Timor-Leste. Mídia dijitál no sosiál nu’udar ferramentus di’ak tebes hodi fahe informasaun ho livre. Maibé ita haree ona oinsá informasaun laloos, agora ne’e bele espalla ho lalais deit no kria konflitu iha ita-nia komunidade sira.

Kapasidade hodi buka no hatoo reportajen jornalizmu konfiável no bazeia ba faktu ne’e importante tebes. Ita presiza jornalista forte sira ne’ebé bele hatoo informasaun loos ba públiku no kestoens investigativu hirak ne’ebé importante ba públiku Timoroan nian.

Ha’u enkoraja ita-boot sira hotu serbisu didi’ak hodi buka lialoos liuhusi halo análize kuidadoza no reportajen investigativu. Demokrasia ida ne’ebé funsiona ho di’ak depende ba ita-boot sira-nia servisu no programa formasaun sira hanesan ne’e.

Obrigada ba papel importante no aten-barani ne’ebé ita-boot sira nu’udar jornalista dezempeña iha Timor-Leste. Ne’e responsabilidade boot no dezafiante, maibé importante tebes ba demokrasia joven no foun ida-ne’e.  

Obrigada

Hare seluk
Online Counter