Médika Jeral Catarina Anuno fó ona deklarasaun iha Tribunal Ambeno

AMBENO (TOP) – Tribunal Distrital Oe-Kusi Ambeno kontinua hala’o prosesu julgamentu ba kazu pedofilia ne’ebé deskonfia komete husi eis misionariu Amerikanu ida iha uma mahon Topu-Honis iha Kuatete, Oe-Kusi Ambeno.

Audiensia julgamentu iha loron Segunda, 25 Outubru 2021, Tribunal kontinua rona sasin husi Ministériu Públiku no husi parte advogadu nian.

Tuir informasaun balun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu, sasin husi parte advogadu nian hamutuk labarik feto nain 14 fó tiha ona sira nia deklarasaun iha Tribunal. Sasin labarik feto nain 14 ne’e mós nu’udar vitima ba detensaun illegal no vitima visum obrigatoriu ne’ebé akontese iha tinan 2020 iha uma-mahon PRADET Oe-Kusi Ambeno.

No sasin husi parte Ministériu Públiku maka Médika Jeral Catarina Anuno ne’ebé involve halo visum et repertum ba labarik feto sira nia fatin-lulik iha uma mahon Pradet iha tinan 2020.

Vitima visum obrigatoriu barak ona maka antes ne’e deklara ba públika katak, médika jeral Catarina Anuno ho nia maluk sira balun maka iha tinan 2020 halo visum ba sira nia fatin-lulik to’o ran sulin, no balun to’o fila ba mós sei mii ran nafatin.

TOP observa direita iha Tribunal Ambeno, Catarina Anuno hahu marka prezensa iha área Tribunal ne’e iha oras tuku 8:20 dadersan, no liu minutu balun de’it iha hakat liu tama ba sala julgamentu nian. Catarina Anuno tama ba área Tribunal ne’e liu husi odamatan kotuk. No iha oras tuku 9 dadersan, eis padre RD mós hahu tama ona ba sala julgamentu laran.

Prosesu julgamentu iha loron Segunda ne’e mós marka prezensa husi Koordenadora Pradet Oe-Kusi Ambeno, Meta Bano nu’udar alin-feto rasik husi Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), Arsenio Paixão Bano, inklui staff balun husi ONG AlFela no JU,S.

Prosesu julgamentu ne’e la’o kuaje oras resin. Iha oras tuku 10:42, eis padre RD ho Catarina Anuno foin maka sai husi sala julgamentu laran hodi kontinua fali iha parte lorokraik nian.

Tuir informasaun balun ne’ebé TOP asesu, médika jeral Catarina Anuno nia deklarasaun iha audiensia julgamentu ne’e dun hotu ba Ministériu Públiku ho Pradet, tanba saida maka nia hala’o iha tinan 2020 ba labarik feot sira iha uma mahon Pradet Oe-Kusi Ambeno ne’e tuir de’it orientasaun husi Ministériu Públiku no Pradet rasik, infelizmente Ministériu Públiku la arola Pradet Oe-Kusi Ambeno hodi fó sasin kona-ba lala’ok visum ne’e.

Catarina Anuno nu’udar médika jeral de’it, la’os péritu iha área Visum et Repertum (VeR), nia nunka hasai kursu kona-ba VeR, maibé hetan kursu durante fulan ida de’it husi ICS (Instituto Ciencia da Saúde) kona-ba visum ne’e. Nune’e, la kompetente hodi halo visum ba labarik feto sira husi uma mahon Topu-Honis tuir prátika internasional.

Kursu fulan ida de’it kona-ba visum ne’e la sai indikador, no la’os nu’udar garantia profisional ida hodi halo visum ba labarik feto sira. Maske nune’e, labarik feto sira husi uma-mahon Topu-Honis besik nain 30 sai vitima ba visum obrigatoriu iha tinan 2020, no rezulta ida mate hafoin hetan visum obrigatoriu ne’e. Ida ne’ebé mate hafoin hetan visum obrigatoriu ne’e maka Febriana Bana.

TOP observa, prosesu julgamentu iha parte lorokraik, labarik feto sira ne’ebé sai vitima ba hahalok detensaun illegal no visum obrigatoriu, sira lori fotografia matebian Febriana Bana iha áreador Tribunal nian nu’udar asaun pasifika kontra hahalok visum obrigatoriu.

Labarik orfonatu sira husi uma mahon Topu-Honis lori hela matebian Febriana Bana nia fotografia iha Tribunal Ambeno, Segunda 25 Outubru 2021. Foto TOP/João Caunan.

Tuir JU,S Jurídico Social Consultoria, Lda katak, eis padre RD oras ne’e sai nu’udar arguidu, tanba hetan akuzasaun kriminal husi Ministériu Públiku kona-ba kazu krime abuzu seksuál, pornografia labarik, no violénsia doméstika hasoru labarik feto nain 14 iha uma mahon Topu-Honis iha Oe-Kusi Ambeno iha tinan hirak liuba kotuk.

Vitima balun ba kazu ne’e mós deklara tiha ona ba públiku katak, labarik feto sira hotu-hotu hetan violasaun sexual husi arguidu eis padre RD ne’e. Deklarasaun vitima kazu pedofilia ne’e falun metin nia a’an hanesan sei kontinua subar nia oin no identidade, tanba konsidera aa’n nu’udar vitima, no mós hafalun a’an iha lejislasaun balun ne’ebé proteje metin vitima ba kazu sira hanesan ne’e labele fó sai ba públiku, eseptu ba Tribunal de’it.

Deklarasaun vitima kazu pedofilia ne’e hahu mosu ona kontraditoria basa iha mós labarik feto balun ne’ebé ho aten brani deklara ona públikamente, la subar nia oin no nia identidade ba públiku katak, sira kuaje nain 30 durante tinan barak hela iha uma mahon Topu-Honis nunka hetan violasaun sexual husi eis padre RD, maibé sira hetan fali detensaun illegal no visum obrigatoria maka iha. Nune’e, vitima ba detensaun illegal no visum obrigatoria sira formalmente no ofisialmente hatama ona keixa ba iha Prokuradoria Distrital Oe-Kusi Ambeno hodi prosesu ema hamutuk nain 12 ne’ebé deskonfia involve iha kazu detensaun illegal no visum obrigatoriu iha uma mahon Pradet Oe-Kusi Ambeno iha tinan 2020.

Notisia relevante: Xanana: provas prokurador ho ONG sira ba kazu Topu-Honis ne’e immoral no iregularidade

Vitima detensaun illegal no vitima visum obrigatoriu Matilda Coa (24) hateten, durante tinan 17 hela iha uma mahon Topu-Honis nunka hetan violasaun sexual husi eis padre RD, maibé ikus mai tenke hetan detensaun no visum obrigatoriu husi Ministériu Públiku ho nia parseiru serbisu sira hanesan Polisia Investigasaun Kriminal, Pradet, no ALfela iha Oe-Kusi Ambeno.

Notisia relevante: Matilda Coa: durante tinan 17 iha Topu-Honis amo nunka ka’er ha’u nia isin

Nune’e mós, vitima detensaun illegal no vitima visum obrigatoriu Ermelinda Elu katak, durante prosesu investigasaun ne’ebé hala’o husi Ministériu Públiku Oe-Kusi Ambeno nakonu ho ameasa oioin, no maske konfesa katak, nunka hetan violasaun sexual, maibé autoridade sira obriga loos nia tenke ko’alia dehan hetan violasaun sexual. Tanba deklara dehan nunka hetan violasaun sexual, ikus mai autoridade sira tenke halo detensaun ba nia ho nia alin feto ki’ik sira seluk hodi halo visum obrigatoriu ba sira iha tinan 2020.

Notisia relevante: Sulan labarik feto sira durante semana ida maka foin halo visum obriga iha Ambeno

Maria Magdalena Suni ne’ebé mós hamutuk ho nia oan feto ki’ik nain-rua durante tinan barak hela iha uma mahon Topu-Honis katak, nunka hetan violasaun sexual husi arguidu eis padre RD, maibé ikus mai nia oan feto nain-rua ne’e mós ema sulan sira hotu no halo visum ba sira ho forsadamente to’o nia-oan feto rasik hatete ba nia katak, hafoin visum ne’e nia so’e bee-ki’ik (mii) kahur malu ho ran.

Notisia relevante: Ami sente ami nia fatin-lulik moras to’o mii-ran

Kazu pedofilia ne’e iha vitima kuaje nain 14, maibé vitima ba detensaun illegal no vitima ba visum obrigatoriu kuaje nain 30 ne’ebé hato’o ona sira nia keixa iha Oe-Kusi Ambeno foin lalais.

Notisia relevante: Vitima visum obrigatoriu keixa ona ema nain 12 iha Ambeno

Iha loron 17 Outubru 2018, ajensia Organizasaun Nasões Unidas (ONU) nian hanesan UN Women, UN Human Right, no WHO fó sai ona sira nia deklarasaun hodi bandu prátika teste virgnidade (visum) ba feto sira, tanba prátika ne’e nu’udar immoral no violasaun direitu umanu, maibé infelizmente prátika immoral ne’e sei kontinua akontese iha Timor-Leste liliu iha Oe-Kusi Ambeno ne’ebé rezulta labarik feto kuaje nain 30 desde tinan 2020 sai vitima ba prátika immoral ne’e, maibé nunka hetan atensaun mazimu husi ativista ka defensor direitu umanu sira iha Timor-Leste.

Antes ne'e, ONG lubuk ida iha Timor-Leste defende aan katak prátika teste virjinidade (visum) ne’e nunka hamate ema, no nunka provoka moras sira seluk ba labarik feto sira, maibé faktu hatudu katak, Febriana Bana (14) mate hafoin hetan visum obrigatoriu ka teste virjinidade ho forsadamente iha tinan 2020 iha Oe-Kusi Ambeno.

Notisia relevante: Deklarasaun solidariedade ba Pradet

Kazu arguidu eis padre RD ne’e rejistu iha tribunál ho Nú. Prosesu : 0022/19.PGGCC ne’ebé prezide husi juis koletivu maka hanesan juiz Yudi Pamukas, juiz Hugo da Cruz Pui no no juiz Evangelino Belo.

Ministériu Públiku reprezenta husi Prokuradór Matias Soares, no Prokurador Ambrosio Rangel Freitas. Vitima sira hetan akompañamentu husi JU,S (Jurídiku Sosiál) hanesan Olivio Barros, no Hildegardis Wondeng.

Entretantu arguidu hetan defeza husi advogadu privadu no defensoria públiku. Advogadu privadu mak Pedro Aparicio, Miguel Acasio Faria, João Dunn, Eusebio Soares, no Defensór Públiku mak Marcelino Marques Coro.

Prosesu julgamentu ba kazu ne’e sei kontinua, no iha posibilidade sei pauza ida iha fulan Outubru nia rohan, no sei kontinua fali iha fulan Novembru tinan ida ne’e.

João Caunan
Author: João CaunanWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista The Oekusi Post iha Ambeno, Oekusi, RAEOA. Bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Online Counter