Xanana: provas prokurador ho ONG sira ba kazu Topu-Honis ne’e immoral no iregularidade

DILI (TOP) – Lider Karismátiku, Kay Rala Xanana Gusmão konsidera provas (evidensia) sira ne’ebé aranja husi Ministériu Públiku (Prokurador) no Organizasaun Naun-Govermental (ONG) sira ba kazu Topu-Honis ne’e ilegal, imoral no kriminoza, tanba halo detensaun ba labarik feto kuaje nain 30 maka foin halo visum obrigatoriu ba sira iha uma mahon Pradet Oe-Kusi Ambeno iha tinan 2020.

“Ha’u dehan hahalok sira ne’e mesak illegal. Tanba ne’e, maka ha’u halo apelu ba Tribunal atu tetu no sukat didi’ak, hodi bele Deklara Nulidade ba provas sira ne’ebé Prokuradoria no ONGs sira arranja, ho forma ilegal, imoral no kriminoza…,” Xanana hatete ba jornalista sira hafoin remata partisipa julgamentu ba kazu Pe. Herminio iha Tribunal Distrital Dili (TDD), Segunda 12 Jullu 2021.

Maibé, prosesu julgamentu ba kazu ne’e adia fali ba loron 24 Jullu tinan ida ne’e.

Xanana dehan karik Bárbara Oliveira mak fo sai rezultadu investigasaun Komisaun Justisa Paz Diocese Dili ba kazu Topu-Honis ba públiku, maibé bainhira The Oe-Kusi Post (TOP) konfirma assuntu ne’e via kontaktu telemovél ba Bárbara Oliveira, nia lakohi fó komentariu.

Xanana esplika, rajaun nia prezensa iha Tribunal Distrital Dili (TDD) ne’e atu partisipa iha prosesu julgamentu ba kazu Padre Herminio De Fátima Gonçalves kona-ba rezultadu investigasaun Komisaun Justisa Paz Arquidiocese Metropolitana Dili nian kona-ba kazu Topu-Honis ne’ebé oras ne’e ninia prosesu julgamentu la’o hela iha Tribunal Distrital Oe-Kusi Ambeno.

Xanana hatutan, Padre Herminio hetan mandatu husi Komisaun Justisa Paz Arquidiocese Metropolitana Dili nian hodi ba halo investigasaun ba kazu Topu-Honis iha Kutet, Oe-Kusi Ambeno iha tinan 2020, no rezultadu investigasaun ne’e hatudu labarik orfonatu maioria deklara nunka hetan violasaun sexual husi eis padre RD, maibé sira hetan fali detensaun illegal no visum obrigatoriu iha tinan 2020 iha uma mahon Pradet Oe-Kusi Ambeno.

Nia dehan, rezultadu investigasaun ne’e Pe. Herminio fó kopia ida ba nia, no nia fó tutan tan ba Bárbara Oliveira (Brazileira) ne’ebé hela iha Timor-Leste kuaje tinan barak nia laran ona hodi ajuda hare ba kazu ne’e, maibé tuir Xanana katak dalaruma nia maka fó sai rezultadu investigasaun ne’e ba públiku.

“Pe. Herminio haruka tiha relatoriu mai ha’u …tanba ha’u hatene hela ONG sira ka’er hela problema Topu-Honis ninian maka ha’u haruka ba senhora Bárbara …ne’ebé ha’u bai ha Tribunal hatan iha ne’eba hodi dehan katak, Pe. Herminio la sala. Se sala, ha’u maka sala, tanba ha’u haruka fali ba senhora Bárbara karik senhora ne’e maka fó sai ba públiku, la’os Pe. Herminio ida,” Xanana afirma.

Xanana dehan, nia iha interese maka’as ba kazu ne’e, tanba molok ba Oe-Kusi Ambeno, nia simu ona informasaun balun kona-ba kazu Topu-Honis, no bainhira ba sosializa medida prevensaun Covid-19 ba komunidade sira ne’ebé hela iha área fronteira rai-maran Oe-Kusi Ambeno nian, no fila mai kapital Ambeno, Pante Makassar, nia simu informasaun direita mai husi labarik orfonatu Topu-Honis nian kona-ba problema ne’ebé sira hasoru.

“Ha’u sente hanesan dever ida, dever boot tebes ida atu hare katak, justisa tenke la’o, la’o ho loos. Justisa ne’e la’os atu kastigu ema. Justisa ne’e buka lia-loos. Tanba ho ida ne’e hotu maka ha’u iha interese ba iha kazu ida ne’e,” Xanana esplika.

Xanana mós dehan ONG lubuk ida maka involve iha kazu Topu-Honis hanesan, Fokupers, JU,S, ALfela, Pradet, no Komisaun Nasionál ba Direitu Labarik.

“Iha ne’eba ha’u rona labarik sira maka konta Fokupers, Pradet, ALfela ho tan Komisaun ba Direitu Labarik nian ne’ebé sira ne’e hotu maka involvidu iha kazu Oe-Kusi”.

Xanana konta, hafoin le’e rezultadu investigasaun Komisaun Justisa Paz Arquidiocese Metropolitana Dili nian halo nia sente hakfodak tebes kona-ba prátika teste virjinidade.

“Depois ha’u le’e relatoriu amu nian halo ha’u nia isin-fulun hamrik ho hirus, tanba ne’e maka primeiru julgamentu ba amu Richard Dascbach ne’e ha’u mós ba iha ne’eba aproveita hasoru malu ho labarik sira ne’ebé rona husi labarik sira, konfirma ho relatoriu amu nian ita hare dehan katak, iha ilegalidade, iregularidade, imoralidade boot tebes iha sira nia hahalok iha ne’eba”.

Xanana sei lembra katak, nia rasik iha ligasaun itoan ho amu Richard Dasbach hafoin tinan 1999.

“Ha’u rona no maluk sira mós konta ninia atuasaun durante tempu rezistensia ninian no iha 1999 bainhira milisia sira ameasa populasaun sira halai hotu ba Kutet besik rihun 10 amu maka fó han”.

Nia konsidera attitude Ministériu Públiku no ONG sira ne’ebé buka provas hodi fó todan ba amu Richard Dascbach ne’e nakonu ho ilegalidade, tanba tuir Xanana katak iha Kodigu Prosesu Penal Timor-Leste nian iha artigu 110 fó hatene loloos katak, tama iha proibisaun absoluta prova ne’ebé hetan ho tortura, koasaun. Koasaun ne’e dehan katak, obriga no ameasa ba ema nia integridade fizika ka moral.

Notisia relevante: Sulan labarik feto sira durante semana ida maka foin halo visum obriga iha Ambeno

“Ha’u dehan koasaun ne’e, tanba labarik sira konta iha Juñu tinan kotuk polisia sir aba foti labarik sira dehan prepara ba hatan oras ida-rua depois lori imi mai fali. Polisia balun ba foti tan habosok labarik sira dehan imi hakarak amu fila mai lalais, entaun tenke ba hatan ona iha Ministériu Públiku, maibé to’o tiha Pante Makassar sulan sira iha uma entrada liu semana ida, balun besik semana rua tan, ida ne’e maka koasaun ne’e. Proibi (bandu) sira atu labele hasoru ho inan-aman sira, kontrola sira nia telefone, labarik sira atu reja hamutuk mós dehan labele. Ne’e koasaun. Depois obriga sira ba visum”.

Nia sita Kodigu Penal Timor-Leste iha artigu ne’e mós esplika, prova ho ofensa ba ema nia integridade fizika ka moral.

“Sira halo visum ba feto sira hotu inklui mós menoridade, agora husi Organizasaun Mundial Saúde nia norma ida maka ne’e tenke iha konsentimentu inan-aman sira. Iha ne’eba inan-aman sira labele hakbesik, maibé obriga labarik sira tenke ba visum, obriga labarik sira tanis tanba moras, ran sai, iha ne’e iha artigu 110 ne’e dehan katak proibisaun absoluta de provas”.

“Sira la tuir lei, ONG sira dehan katak defende labarik sira nia direitu, prokurador ne’ebé dehan katak ba defende justisa sira obriga de’it”.

Kodigu Penal artigu 110 ne’e mós esplika liutan, perturbasaun ba liberdade atu hakarak ka hola desizaun, ho maus tratus, ofensa korporál, meiu ho natureza naran ida nia administrasaun, ipnoze, ka meiu kruél ka enganozu. Perturbasaun ba kapasidade iha memória no kapasidade atu halo avaliasaun, ho meiu naran ida.

“Sulan sira, laiha kontaktu ho liur depois obriga ba visum, labarik sira lakohi mós obriga ba visum, labarik sira tanis hakilar, haruka sira tata fali xumasu. Ida ne’e perturbasaun boot ba labarik sira nia liberdade hodi hola desijaun”.

Notisia relevante: Ami sente ami nia fatin-lulik moras to’o mii-ran

Antes ne’e vitima balun deklara públikamente ona kona-ba sira nia esperiensia ne’ebé hetan detensaun ilegal no visum obrigatoriu iha tinan 2020 iha Oe-Kusi Ambeno.

Vitima detensaun ilegal no vitima visum obrigatoriu hanesan Matilda Coa (24) no Ermelinda Elu públikamente deklarasa sai ona kona-ba hahalok detensaun ilegal no visum obrigatoriu ne’ebé sira hasoru iha tinan kotuk.

Notisia relevante: Matilda Coa: durante tinan 17 iha Topu-Honis amo nunka ka’er ha’u nia-isin

Maske nune’e, The Oe-Kusi Post (TOP) observa katak, to’o oras ne’e seidauk iha ativista no defensor direitu umanu ida iha Timor-Leste ba hamrik hodi ko’alia kona-ba hahalok detensaun ilegal no visum obrigatoriu, maibé maibé kuaje maioria kondena ona eis padre RD maske Tribunal Disitrital Oe-Kusi Ambeno to’o oras ne’e sei hala’o hela prosesu julgamentu, seidauk iha desijaun final.

Ministériu Públiku ne’ebé representa husi Prokurador Matias Soares ho nia maluk prokurador seluk tan halo akuzasaun ba eis padre atual arguidu RD ho artigu 177 Kódigu Penál (KP) kona-ba abuzu seksuál ba menór ho moldura penál tinan 5 to’o tinan 15 prizaun konjuga mós ho artigu 176 Kódigu Penál (KP) kona-ba pornografia infantíl ho moldura penál tinan 3 to’o tinan 10 prizaun, maibé lala’ok rekoela faktus hodi halo akuzasaun ba arguidu RD tuir Xanana katak viola fali aritgu 110 husi Kodigu Penal Timor-Leste. Nune’e, Xanana konsidera provas ne’ebé apresenta husi Ministériu Públiku no ONG sira ne’e nakonu ho imoral, ilegal no irregularidade, tanba halo detensaun ba labarik sira no halo visum obrigatoriu ba labarik feto sira.

Notisia relevante: Vitima visum obrigatoriu keixa ona ema nain 12 iha Ambeno

Kazu arguidu RD ne’e rejistu iha tribunál ho Nú. Prosesu : 0022/19.PGGCC ne’ebé prezide husi juis koletivu maka hanesan juiz Yudi Pamukas, juiz Hugo da Cruz Pui no no juiz Evangelino Belo.

Ministériu Públiku reprezenta husi Prokuradór Matias Soares, no Prokurador Ambrosio Rangel Freitas. Vitima sira hetan akompañamentu husi JU,S (Jurídiku Sosiál) hanesan Olivio Barros, no Hildegardis Wondeng.

Entretantu arguidu hetan defeza husi advogadu privadu no defensoria públiku. Advogadu privadu mak Pedro Aparicio, Miguel Acasio Faria, João Dunn, Eusebio Soares, no Defensór Públiku mak Marcelino Marques Coro.

Notisia relevante: Vitima “forsada no falsu” ba kazu pedofilia presta ona deklarasaun iha Tribunal Ambeno

Prosesu julgamentu ba kazu ne’e hahu fali ona iha loron Segunda 05 Jullu 2021 no tuir planu sei termina iha loron 30 Jullu tinan ida ne’e.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter