Prepara aan husi uma-laran molok tama ba ASEAN

DILI (TOP) Vise Primeiru Misnistru, Ministru Koordenadór ba asuntu Ekonómia, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hateten, Timor-Leste sei prepara hadia aan molok sai membru ba ASEAN.

Governante ne’e hatutan, IX Governu Konstitusionál nia programa prioridade ida mak haree ba desentralizasaun, no Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.

"Nune'e ita prepara didi'ak tekniku profisionál sira iha nivel hotu-hotu komesa husi diretor jerál sira depois to'o iha nivel altu hanesan Ministru sira. ASEAN sai nafatin hanesan prioridade ida maibé, ita nia uma-laran tenke prepara an ho didi'ak mós," Vise Primeiru Misnistru, Ministru Koordenadór ba asuntu Ekonómia, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hateten ba jornalista sira iha Farol-Dili, Tersa 08 Agustu 2023.

ise Primeiru Misnistru, Ministru Koordenadór ba asuntu Ekonómia, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay. Credit Media VPM 1.

Nia komprende katak, governasaun atual iha prioridade lubuk ida, maibé adezaun ba ASEAN nu’uar prioridade ida mós.

"Adezaun ba ASEAN hanesan mós prióridade ida husi nonu governu, klaru nonu governu nia prióridade barak liu-liu agora ita haree desentralizasaun, nune'e mós ita iha komprimisiu kadoras sei mai Timor, liu-liu ekonómia pequena no mós mediu ekonómiku área sira ne'e maibé, ASEAN mós hanesan sai prióridade ba iha Timor-Leste prepara a'an molok sai full member. Ita tenke prepara a'an iha área ne'ebé mak ita dehan importante tebes hanesan rekursu umanu," nia esplika.

Nia konsidera, deklarasaun Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão antes ne’e ho intensaun la’os atu lori Timor-Leste sai membru ASEAN tanba de’it ba kazu Myanmar nian, maibé, ninia deklarasaun ne’e atu nasaun membru ASEAN sira mós persija hare ba kestaun direitu umanu no demokrasia.

"Ita nia avó Primeirú Ministru, imi hatene katak, ema ida uluk kedan iha ai-laran, nia luta, nia personalidade importante mak pro-demokrásia, no mós nia defende direitu umanu, nia luta ba direitu umanu maibé, ida ne'e nia ko'alia hanesan avó, maun Xanana, mais ha'u fiar katak, intensaun Primeirú-Ministru la'ós ida ne'e, nia intensaun ne'e dehan katak, ita tama ba ASEAN sim, maibé ita mós tenke haree iha área direitu umanu. Iha ASEAN buat hotu-hotu ne'e konsensu ho koletivu ne'ebé ita mós tenke respeita dehan katak buat hotu-hotu iha ASEAN ne'e hanesan família boot ida, buat hotu-hotu konsensu,” nia klarifika.

Historikamente, ASEAN harii  iha loron 08 Agustu 1967 iha Bangkok, Thailand ne’ebé koñesidu ho Deklarasaun Bangkok asina husi Ministru Negósiu Estranjeiru (MNE) nain lima mak hanesan Adam Malik (Indonézia), Narciso R. Ramos (Filipina), Thanat Khoman (Thailand), Tun Abdul Razak (Malazia), no Rajaratnam (Singapura). Nasaun membru ASEAN oras ne’e hamutuk nain 10 ona, no Timor-Leste foin mak sai observador permanente bai ha organizasaun rejional ne’e.

ASEAN kompleta ona tinan 56 nia ezistensia iha rejiaun Sudeste Aziatiku ne’e. Ho nia loron aniversariu ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o nia felisitasaun ba ASEAN, tanba iha tinan 56 laran halo promosaun estabilidade, unidade ho paz iha rejiaun ne’e.

PM Xanana konsidera, ASEAN promove daudaun ona dezenvolvimentu no prosperidade ba benefísiu rejiaun ne’e nian ho nia povu sira hotu. Ho diversidade kultural, histórika no relijioza ne’ebé boot tebes, ASEAN harii ona komunidade ida ne’ebé nakonu ho respeitu no tolerânsia. Sudeste Asiátiku ohin-loron, hanesan potênsia ekonómika dinâmika ida ne’ebé hateke ba futuru ho optimizmu.

“Liu tiha tinan 24 luta ba independênsia,no tinan 21 hasoru luta foun, agora ne’e ba konstrusaun ami-nia Estadu demokrátiku ho fundasaun nu’udar nasaun dezenvolvida no sustentável, República Demokrátika Timor-Leste kontinua buka hatene loloos prinsípiu sira ne’ebé orienta ASEAN iha transformasaun Sudeste Asiátiku hanesan komunidade nasaun ida ne’ebé konfiansa, amizade ho kooperasaun mak hanesan valor sira ne’ebé halibur-hamutuk nasaun sira ne’ebé la hanesan,” felisita PM Xanana ba loron aniversariu ASEAN ba dala 56.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Credit: Media GPM.

“Tanba ne’e mak Timor-Leste hanesan membru-fundador organizasaun intergovernamental ida ne’ebé temi naran “g7+”, ho estatutu hanesan Observador Permanente iha Organizasaun Nações Unidas (ONU), luta maka’as ba paz no ba dezenvolvimentu, maibé liu-liu ba konstrusaun Estadu demokrátiku sira ne’ebé respeita Direitu Humanu ho Demokrasia.

Nia dehan, ne’e mak objetivu prinsipal, ne’ebé hamutuk ho Estadu-membru hamutuk 19, Timor-Leste buka atu atinze no, felizmente, “ami prova ba mundu katak Timor-Leste iha ona dalan ne’ebé loos, hanesan bele haree liu husi ami-nia partisipasaun pasífika no demokrátika iha ami-nia eleisaun Prezidensial ho Parlamentar foin daudaun ne’e”.

“Ha’u hatene katak, ami mós bele hasoru dezafiu sira ne’ebé iha ami-nia oin, no aproveita oportunidade boot sira ne’ebé rejiaun ne’e bele oferese mai ami. Dala ida tan, permite ha’u felisita ASEAN no deseja susesu tomak iha konstrusaun ASEAN ida ne’ebé forte liu-tan, ho respeitu ba Direitu Humanu no Liberdade Demokrátika.

Marcelino Tomae
Author: Marcelino TomaeEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter