Governu aprova ona donativu ho montante rihun U$ 750 ba São Tomé e Príncipe

DILI (TOP) — Governu liu husi reuniaun Konsellu Ministru sira desidi hodi aprova ona osan hamutuk rihun U$ 750 hodi oferese ba Repúblika Demokrátika São Tomé e Príncipe atu organiza Konferénsia Xefe Estadu no Governu Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP).

“Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão aprova donativu ho valór dolar amerikanu rihun 750 hodi oferese ba Repúblika Demokrátika São Tomé e Príncipe hodi organiza Konferénsia Xefe Estadu no Governu Komunidade Países Lian Portugés (CPLP) XIV,” katak rezultadu reuniaun Konsellu Ministru iha loron Kuarta 09 Agostu 2023.

Konsellu Ministru sira mós aprova ona projetu Proposta Lei ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ba alterasaun dahuluk Lei n. 15/2022, loron 21 fulan-dezembru, kona-ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2023 no Lei n. 2/2022, loron 10 fulan-fevereiru, kona-ba enkuadramentu ba Orsamentu Jerál Estadu no Jestaun Finanseira Públika, alterasaun daruak Lei n.8/2008, loron 30 fulan-juñu, Lei Tributária.

Ho projetu Proposta Lei ida ne’e, despeza totál husi Setór Públiku Administrativu  tinan 2023 ho valór totál konsolidadu dolar amerikanu  U$ 1.771.867.112. Administrasaun sentrál iha despeza ida ne’ebé prevee ho valór dolar amerikanu U$ 1.633.000.000.

Seguransa Sosiál, sein Fundu Rezerva Seguransa Sosiál, ho montante dolar amerikanu U$, 130.965.306 (iha valór totál konsolidadu la kontabiliza montante dolar amerikanu U$,75.860.306 husi Seguransa Sosiál ne’ebé mai husi transferénsia administrasaun sentrál hodi evita ninia kontajen duplikada). Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) iha despeza ida ne’ebé prevee ho valór dolar amerikanu U$. 1.771.867.112.

Hafoin eleisaun parlamentár loron 21 fulan-maiu tinan 2023 no simu pose Governu Konstitusionál IX nian, aprova ona orgánika foun Governu, nune’e presiza halo ajuste balun iha títulu klasifikasaun orgánika Orsamentu Jerál Estadu nian.

“Haree ba dadus ezekusaun orsamentál to’o ohin loron no Governu nia hanoin atu imprime kontensaun iha kontas públikas, ba efisiénsia iha uzu osan públiku no efikásia boot liu iha investimentu públiku, halo ona ezersísiu avaliasaun boot ida-ne’ebé rezulta identifikasaun ba poupansa iha servisu oin-oin no entidade Setór Públiku Administrativu no ne’ebé justifika redusaun despeza ida ne’ebé prevee ona iha Orsamentu Jerál Estadu tinan 2023, nune’e mós montante transferénsia husi Fundu Mina-rai”.

Hanesan propoin ona iha ninia programa, Nonu Governu Konstitusionál hakarak hamenus impaktu inflasaun no aumentu kustu vida ba sidadaun sira, hodi aumenta sira-nia podér kompra nian. Ba ida ne’e, halo ajustamentu ida ba taxa impostu seletivu konsumu no direitu aduaneiru nian ba importasaun ne’ebé bele aplika iha tinan 2023, ne’ebé aumenta iha inísiu tinan ne’e, liuhusi Lei n. 15/2022, loron 21 fulan-dezembru, Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2023 nian.

Tanba ne’e, Nonu Governu konstituisionál, halakon taxa impostu seletivu konsumu kona-ba masin-midar, nune’e mós aumentu ba direitu aduaneiru importasaun nian, no aplika filafali taxa anteriór ho 2,5%.

Governu mós aproveita hodi halo alterasaun ba diploma boot rua ne’ebé iha ligasaun besik ho Orsamentu Jerál Estadu, iha Lei n. 2/2022, loron 10 fulan-fevereiru, Enkuadramentu ba Orsamentu Jerál Estadu no jestaun finanseira públika, no iha Lei n. 8/2008, loron 30 fulan juñu, Lei Tributária, ne’ebé altera husi Lei n. 5/2019, loron 27 fulan-agostu, ho objetivu atu asegura rigór no transparénsia ida ne’ebé boot iha ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu no kontas públikas nian.

Alterasaun ida-ne’e inklui mudansa iha alterasaun orsamentál, hodi garante estabilidade boot ba Orsamentu Jerál Estadu ne’ebé aprova ona, eliminasaun ba lei Planu Opsaun Prinsipál, ne’ebé kria hodi troka nia fatin maka Planu Anuál Investimentu Estratéjiku, dokumentu tékniku ida ne’ebé aprezenta planeamentu anuál ho impaktu ba orsamentu ne’ebé aprezenta hamutuk ho proposta lei Orsamentu Jerál Estadu, no ajuste ba rejime ezekusaun orsamentál iha períodu entre nomeasaun Governu no apresiasaun programa Governu nian, nune’e mós iha períodu entre rejeisaun programa Governu no nomeasaun Governu foun.

Marcelino Tomae
Author: Marcelino TomaeEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter