Timor-Leste esforsu sai membru ASEAN iha 2025

DILI (TOP) Governu Timor-Leste oras ne’e kontinua halo esforsu hodi sai membru ba Association of Southeast Asian Nation (ASEAN) iha tinan 2025.

Vise – Primeiru Ministru, Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hateten, Estadu Timor-Leste kontinua halo esforsu ida maka’as atu bele adere ba Association of Southeast Asian Nation (ASEAN) iha tinan 2025.

Governante ne’e esplika, Timor-Leste nia jornada atu sai membru ASEAN, forma ona dezde tinan 2011, apezar dezafiu sira ne'ebé Timor hasoru, ne'e sai hanesan prosesu ida ba dezenvolvimentu Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.

"Hanesan ita boot sira hatene katak, iha enkontru kortezia ida ne'e ha'u fiar katak, enkontru ida ne'e hatudu ami nia komitmentu plenu atu sai membru ASEAN iha 2025," Vise – Primeiru Ministru, Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hato’o komitmentu ne’e hafoin remata sorumutu entre membru governu sira ho Sekretariu Jeral ASEAN, Kao Kim Hourn iha iha salaun enkontru Ministériu Finansas nian iha Aitarak-Laran, Dili iha loron Tersa, 02 Abríl 2024.

Durante sorumutu ne’e, Vise – Primeiru Ministru, Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hato’o agradese klean ba prezensa no vizita Sekretariu Jeral ASEAN, Kao Kim Hourn hodi hare besik liu-tan kondisaun real no preparasaun Estadu Timor-Leste nian atu sai membru ASEAN iha tempu badak.

"Ami apresia tebes perítu tékniku sira husi Sekretariadu ASEAN nian, ne'ebé fó apoiu tékniku ba Timor-Leste. Ita boot sira fahe ita boot sira nia esperiensia no koñesimentu mai ami sai ona benifisiu profundu ba prosesu tomak adezaun TL ba ASEAN," Vise-PM ne’e hato’o agradesimentu tékniku sira husi sekretariadu ASEAN nian.

Vise – PM hatutan, esforsu sira ne’ebé oras ne’e governu Timor-Leste halo dadauk mak aselera ona serbisu iha akordu xavi sira ne'ebé mak ho alvu atu bele komesa halo negósiasaun ho ASEAN nia korpu sektoral sira, no governu Timor-Leste mós kompremitidu atu bele kumpri obrigasaun finanseiru hotu hodi integra ba ASEAN ne'ebé define ona iha Road Maps ne'ebé bele apoiu Timor-Leste nia partisipasaun ativu iha sorumutu sira ASEAN nian.

Timor-Leste mós iha preparasaun masímu iha área infraestrutura liga ho setór sira importante ne'ebé kobre área teknólojia, estatistika, alfandega, no mós setór xavi sira hanesan kabu submariñu, estensun ba aeroportu atu bele garantia movimentasaun transporte aero, no hafasil konetividade iha nivél rejionál no internasionál.

"Hodi governu nia naran ami hakarak re-afirma ami nia pozisaun ba adezasaun ba ASEAN," Vise – PM afirma pozisaun governu Timor-Leste durante halo enkontru ho Sekretariu Jeral ASEAN, Kao Kim Hourn iha salaun enkontru Ministériu Finansa nian iha Aitarak-Laran, Dili iha loron Tersa, 02 Abríl 2024.

Hafoin rona tiha esplikasaun no diskursu Vise – Primeiru Ministru, Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, Sekretariu Jeral ASEAN, Kao Kim Hourn hateten, geografikamente Timor-Leste mós tama iha Rejiaun Sudeste Asiatiku, no importante tebes atu bele adere ba ASEAN ne'ebé nu'udar organizasaun rejionál iha Sudeste Aziatiku ida ne'e.

Sekretariu Jeral ASEAN, Kao Kim Hourn./net.

"Dezde Timor-Leste halo aplikasun atu tama ba ASEAN, hatudu seriedade ne'ebé komplexu ho dezafiu oioin maibé, kontinua halo esforsu atu bele sai membru plenu iha tinan 2025," Sekretariu Jeral ASEAN, Kao Kim Hourn apresia esforsu no preparasaun Timor-Leste nian atu tama ba ASEAN.

Ulun boot ASEAN ne’e hatutan, ninia viazen mai Timor-Leste ne’e atu hare besik liu-tan kondisaun Timor-Leste nian, no atu rona diretamente husi pozisaun governu Timor-Leste nian atu tama ba ASEAN.

Nia dehan, ASEAN rasik iha progresu ne'ebé di'ak tebes iha komunidade ASEAN nian hatudu rezilensia, no promove bem estar Estadu membru sira.

Sekretáriu Jerál ASEAN ne'e afirma liu-tan, ASEAN mós iha papél boot ida dame, no mós diálogu iha Rejiaun Azia Pasifiku, no iha forum diplomatiku no konferensia sira ASEAN nian sempre ho objetivu ba harii dame no paz entre ASEAN, no mós parseiru sira seluk.

"Tinan kotuk Timor-Leste partisipa iha enkontru liu 500 ASEAN nian iha liña Ministerial sira, no hatudu Timor-Leste nia komprimisiu atu adere ba ASEAN. Kapasitassun ba ofisiál Estadu sira ne'ebé nesesariu atu nu'une'e iha kada enkontru bele iha negosiasaun ba adezaun Timor-Leste nian," Sekretáriu Jerál ASEAN esplika.

Nia haktuir, ASEAN iha ona parseiru diálogu hamutuk 11 iha mundu tomak hanesan iha Estadus Unidus Amerika (EUA), China, Korea Sul, Nova Zelandia, Austrália, Kanada, Rusia, Brazil, no mós Fransa no seluk tan.

Marcelino Tomae
Author: Marcelino TomaeEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter