DILI (TOP) - Reuniaun Konsellu Ministru sira aprova ona aprezentasaun husi husi Ministru Transportes no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu kona-ba prosesu rehabilitasaun aeroportu internasional Prezidente Nicolau Lobato.
Aprezentasaun membru governu tutela ne’e, reuniaun Konsellu Ministru sira iha loron Kuarta, 25 Marsu 2026 delibera hodi autoriza despeza ho valór dolar amerikanu 13.786.887,95 ba projetu reabilitasaun terminal Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, relasiona ho parte kustu ne’ebé Timor-Leste sei suporta. Projetu ne’e finansia hamutuk ho governu Japaun.
Antes ne’e, Ministru Transportes no Komunikasoins, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, iha loron 20 fulan-fevereiru tinan 2026, iha Embaixada Timor-Leste iha Tókiu, asina kontratu ida, ho TOA Corporation, empreza enjeñaria no konstrusaun Japaun nian ne’ebé espesializada iha obra marítima no portaria, ba konstrusaun Terminál Pasajeiru foun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, iha Dili.
Serimónia ne’e akompaña diretahusi Embaixadora Timor-Leste iha Japaun, Maria Terezinha da Silva Viegas, nune’e mós reprezentantes husi empreza adjudikatária (manan-na’in) no ekipa konsultór projetu nian.
Ministru Miguel Marques Gonçalves Manetelu katak, edifísiu Terminál Pasajeiru ne’e hanesan komponente sentrál ida ba prosesu dezenvolvimentu no expansaun aeroportu nian, no mós katak projetu ne’e ezije padraun enjeñaria ne’ebé aas, rekizitus seguransa ne’ebé rigorozu, integra sistema aeroportuáriu no kumpre regulamentu aviasaun internasionál.
Diretór TOA Corporation, Makoto hateten, terminál foun ne’e nu’udar infraestrutura ida ne’ebé prepara hela ba Simeira ASEAN 2029, ne’ebé Timor-Leste sei sai uma-na’in, no destaka papél aeroportu hanesan odamatan prinsipál nasaun nian.
Diretór Senior Ezekutivu empreza, Katsuhisa Kimura, afirma: “Ami servisu ona iha Timor-Leste iha tinan hirak liubá no ami sente kontente no orgullu tanba hetan oportunidade atu servisu fila fali iha nasaun ne’e. Liuhusi ami-nia projetu anteriór sira, ami aprende ona buat barak kona-ba nasaun ida-ne’e no nia povu. Ami respeita tebes povu Timor nia reziliénsia o vontade di’ak.”
Nia hatutan tan katak, empreza iha kompromisu atu ezekuta projetu ho responsabilidade, hodi fó prioridade ba seguransa, kualidade no kumpre prazu sira, iha koordenasaun besik ho kliente, konsultór sira no parseirus, no mós ho respeitu ba kultura lokál, ambiente no komunidade sira.
Konstrusaun Terminál Pasajeiru foun ne’e halo parte iha estratéjia nasionál hodi moderniza infraestrutura transporte no hametin konektividade aérea, ho objetivu atu apoia dezenvolvimentu sustentável no projesaun internasionál Timor-Leste nian.

