DILI (TOP) - Reuniaun Konsellu Ministru aprova ona projetu rezolusaun Governu nian hodi fó donativu ida ho montante dolar amerikanu rihun 60 ba Reprezentasaun Permanente Repúblika Árabe Saaraui Demokrátiha iha Timor-Leste.
Tuir desijaun Konsellu Ministru sira katak, projetu rezolusaun Governu nian ne’e aprezenta husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas.
“Rezolusaun Governu ida-ne’e ho objetivu prinsipál atu apoia funsionamentu Reprezentasaun Permanente Repúblika Árabe Saaraui Demokrátika iha Timor-Leste no espresa Timor-Leste nia solidariedade ho povu Saaraui, hodi konsidera lasu istóriku amizade nian no perkursu luta hamutuk ba autodeterminasaun,” Komunikadu husi reuniaun Konsellu Ministru sira ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu iha loron Kuarta, 25 Marsu 2026.
Timor-Leste hetan kolonizasaun husi Portugés sira durante tinan 450, no abandona tiha rai ne’e iha tempu balun de’it, Indonézia halo kedas invazaun militár iha 7 Dezembru 1975 no koloniza fali rai ida ne’e durante tinan 24 nia laran. Ikus mai Indoñezia tenke sai husi nasaun ne’e, tanba lakon iha batalla Konsulta Popular iha loron 30 Agustu 1999 ne’ebé povu Timor-Leste maioria vota ba ukun rasik aan, no itoan de’it mak vota ba hakarak nafatin ho Indonézia (autonomia).
Istoria luta Timor-Leste nian ne’e atu hanesan itoan, maibé lahanesan.
España hahu koloniza Saaraui Osidentál (koñesidu hanesan Sahara Espanhol) husi tinan 1884 to'o 1975, hodi halo ida-ne'e sai hanesan teritóriu koloniál iha Áfrika Norte durante besik sékulu ida. Kolonizasaun ida-ne'e sentra iha rejiaun Rio de Oro no Saguia el-Hamra. España retira husi Saaraui Osidentál iha tinan 1975, tanba hetan presaun maka’as husi komunidade internasionál, no rezisténsia husi Frente Polisario.
Frente Polisario harii iha tinan 1973 hodi luta ba independénsia husi ukun koloniál españól. España sai hosi rejiaun iha tinan 1975 ho presaun, ne'ebé hafoin ne'e hamosu disputa territoriál ida hosi Maroko no Mauritánia. Maski kolonializmu remata ona, estatutu rejiaun ida-ne'e nian sei disputa nafatin to'o ohin loron.
Konflitu ne'e kontinua halo España tenke sai husi Saaraui Osidentál, no Maroko reklama kedas teritóriu ne’e hanesan parte ida husi nia nasaun, enkuantu Frente Polisario ezije independénsia tomak ba ema indíjena Saaraui sira.
Luta Saaraui Osidentál mak konflitu dekolonizasaun ida ne'ebé la'o kleur ona entre Frente Polisario (ne'ebé apoia independénsia hosi Repúblika Demokrátika Árabe Saharawi (SADR) kontra Maroko, ne'ebé reklama teritóriu ne'e.
Desde España retira iha tinan 1975, konflitu ne'e sentradu iha direitu ba autodeterminasaun liuhosi referendu, maibé to’o oras ne’e seidauk akontese.
Sahara Osidentál hetan promesa independénsia hosi España, maibé Maroko invade no reklama teritóriu ne'e iha tinan 1975, hodi hamosu funu gerilla ida ne'ebé dura to'o tinan 1991. Sesarfogu 1991 nian hetan violasaun beibeik. Konflitu ne'e aumenta fali hafoin insidente ida iha Guerguerat iha tinan 2020, hamosu posibilidade ba funu foun ida.
Ho situasaun ne’e mak ONU konsidera Frente Polisario hanesan reprezentante lejítimu husi povu Saaraui Osidentál no dudu hela referendu ida.
Iha tinan 2020, Estadus Unidus Amerika rekoñese soberania Maroko nian iha Saaraui Osidentál, tuir fali Israel iha tinan 2023, hodi muda dinámika diplomasia internasionál nian.
Luta Saharawi nian kontinua iha nível diplomátiku no militár, ho kampaña independénsia ida ne'ebé foka ba direitu ba autodeterminasaun.
Konflitu entre Frente Polisario no Maroko iha Saaraui Osidentál iha abut kompleksu, inklui reklamasaun teritoriál, aspirasaun independénsia, no rivalidade rejionál sira. Maibé, to’o ohin loron seidauk hetan solusaun ne’ebé satisfás parte rua. Pergunta primária iha kontestu ida-ne'e foka ba diplomasia internasionál. Iha parte seluk, sira mós mantein forsa militár hodi proteje sira-nia an hosi atake Maroko nian no mantein kontrolu ba teritóriu ne'ebé sira kontrola iha Sahara Osidentál.

