Tinan 15 'nunka' halo buat ida, Governo desidi kansela investimentu Pelican Paradise

DILI (TOP) - Diálogu entre setór privadu sira husi munisipiu hotudurante loron ida iha Centro Convenções de Dili (CCD) hamosu dikusaun manas kona-ba oinsa parte hotu tenke partisipa atu bele dudu lalais lala’ok dezenvolvimentu ekonómia nasaun nian ba oin.

Durante diálogu ne’e, parte setór privadu nasionál kestiona maka’as kona-ba lala’ok investor sira husi rai-liur iha rai-laran ne’ebé balun durante ne’e nunka halo investimentu ida, maibé habosok de’it governu hodi hetan Akordu Investimentu.

Emprezariu nasionál sira ne’ebé hamahan aan iha CCI-TL kestiona maka’as kona-ba atitude no reputasaun PELICAN PARADISE ne’ebé kuaje tinan 15 ona okupa de’it rai ida iha entre Tasi-Tolu no Tibar, maibé nunka halo buat ida to’o ohin loron. Okupa rai ne’e saugati de’it.

Ho kestaun no preokupasaun ne’e, parte governu liu husi Vise-Primeiru-Ministru (V-PM) no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku (MKAE), Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay hateten, kona-bá investimentu Pelican Paradise ne’e,Governu liuhusi koordenasaun ho Ministériu Justisa no ekipa legál, halo ona avaliasaun ba prosesu investimentu ne’ebé durante tinan 15 seidauk implementa.

Vise-PM ne’e hatutan, tuir rezultadu avaliasaun ne’e, Governu deside kansela investimentu ne’e, no desizaun ida ne’e hetan mos konkordánsia husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.

Vise-Primeiru-Ministru (V-PM) no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku (MKAE), Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay hatan ba preokupasaun setór privadu nasionál durante diálogu iha CCD, Segunda, 23 Marsu 2026. Credit: Media VPM1.

“Pelican Paradise, Governu konsiente ida ne’e. Ha’u ho Ministru Justisa liuhusi koordenasaun ami rua nian deside tiha ona no ami hamutuk ho legál sira haree tiha ona buat lubuk ida ne’ebé hato’o tiha ona ba señor ida atu halo investimentu iha 15 anos nunka halo ne’e, ami sei kansela. Ne’e desizaun. No ha’u husu tiha ona ba Primeiru-Ministru konkorda ho ida ne’e,” Vise-Primeiru-Ministru (V-PM) no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku (MKAE), Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay responde preokupasaun setór privadu nasionál durante diálogu ho governu iha CCD, Segunda, 23 Marsu 2026.

Antes ne’e, kompañia Pelican Paradise deklara ona katak, sei hein Governu Timor-Leste dada bee moos no ahi eletrisidade ba área entre Tasi-Tolu no Tibar mak foin hahu nia projetu investimentu ne’ebé la’o kleur liu lenuk tasi.

Akordu Investimentu Espesiál (AIE) ba projetu Pelican Paradise iha Timor-Leste formaliza dezenvolvimentu turístiku-resort boot ida, ho investimentu planeadu hamutuk dolar amerikanu millaun 700, ho objetivu atu harii otél, kampu golfe, rezidénsia, eskola, ospitál, no sentru komersiál sira iha Tasi-Tolu to’o Tíbar, hodi hamosu empregu no promove dezenvolvimentu sustentável, ho asinatura ofisiál ba akordu desde tinan 2022 to’o ohin loron seidauk iha mudansa signifikativu.

Iha AIE ne’e katak, Pelican Paradise sei investe osan hamutuk millaun $700 ba área hektar 558 entre Tasi-Tolu no Tíbar. AIE ne’e mós katak, Pelican Paradise sei konstroi otél fitun lima,  kampu golfe, lote rezidensiál sira, sentru ba foin-sa'e sira, eskola internasionál, ospitál internasionál, no sentru komersiál sira, maibé to’o ohin loron tama ona ba tinan 2026 mós seidauk sai realidade.

Impaktu positivu husi projetu investimentu ne’e katak, Pelican Paradise sei kria empregu konstrusaun hamutuk ema nain 750, no empregu permanente ema nain 1,300, aleinde aloka 80% área ba reflorestasaun no restaurasaun, ida ne’e mós to’o ohin loron sai buat mamuk de’it. Laiha realidade.

Pelican Paradise propoin no aprezenta ninia planu investimentu ne’e iha tinan 2008, no faze dahuluk lansa ona iha tinan 2020, no asina tiha ona Akordu Espesiál Investimentu (AEI) ho Governo Timor-Leste iha tinan 2022, no to’o ohin loron laiha mudansa signifikativu.

Edisaun Jornál Diário Timor Post edisaun 5 Janeiru 2026 ho titulu: Pelican Paradise “Bosok” Horta, Pelican Paradise dala ida tan kontinua defende aan katak, sei kontinua nafatin iha kompromisu tomak ba projetu investimentu Pelican Paradise. Maski tinan 18 envolvimentu kontinua, Pelican Paradise nia kompromisu ba Timor-Leste kontinua nafatin, no la muda.

Desde hahú projetu ida ne’e iha tinan 2008, durante IV Governu Konstitusionál, Pelican Paradise sempre kumpri ho rekerimentu legal no regulamentu hotu-hotu ne’ebé Estadu impõe, inklui hetan sertifikadu investimentu ne’ebé presiza, aprovasaun governamentál, no lisensa ambientál sira.

Hafoin maizumenus tinan 14 nia laran ho envolvimentu no negosiasaun sira, Akordu Investimentu Espesiál (AIE) asina iha hahú tinan 2022 ho VIII Governu Konstitusionál, ne’ebé sai hanesan etapa importante ida atu formaliza enquadramentu projetu ho Estadu.

“Desde asinatura AIE nian, Pelican Paradise fó hanoin beibeik ba departamentu governu relevante sira kona-ba obrigasaun tuir akordu atu fornese bee no eletrisidade ba fatin projetu nian, ne’ebé esensiál atu hahú konstrusaun,” deklarasaun Pelican Paradise ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu iha nia Pájina Ofisial, Sesta, 09 Janeiru 2026.

Pelican Paradise kontinua hatudu liman no fase liman ba atrazu projetu investimentu ne’e hodi dehan, maski ho esforsu sira ne’ebé la’o hela, atrazu sira ne’ebé hetan iha implementasaun projetu nian la’ós tanba falta kompromisu, intensaun, ka kapasidade ruma hosi parte Pelican Paradise nian.

“Maibé, progresu hetan limitasaun hosi Estadu nia obrigasaun pendente sira tuir AIE, espesífikamente fornesimentu infraestrutura báziku sira hanesan bee no eletrisidade, ne’ebé maka sai hanesan pré-rekizitu fundamentál ba dezenvolvimentu ho eskala boot.”

“Maski fó hanoin beibeik no kompromisu kontinua, Pelican Paradise hein nafatin fornesimentu bee no eletrisidade. Atrazu sira ne’ebé prolongadu hamosu preokupasaun balu kona-ba Estadu nia abilidade atu kumpre ninia responsabilidade sira tuir AIE iha prazu razoável,” Pelican Paradise afirma.

Liuhusi karta ho data 30 Dezembru 2024 ne’ebé diriji ba Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato' Seri Francisco Kalbuadi Lay, Pelican Paradise notifika formalmente katak, bainhira laiha progresu signifikativu, empreza sei suspende nia operasaun sira hahú iha 10 Janeiru 2025.

Tuir suspensaun operasaun sira, no tuir pedidu hosi TradeInvest, Pelican Paradise sai uma-na’in ba enkontru koordenasaun ida iha loron 5 fulan Setembru tinan 2025, ne’ebé prezide hosi Diretór Ezekutivu TradeInvest, Acanjo da Silva, hamutuk ho departamentu sira governu nian ne’ebé relevante, hodi diskute dezafiu sira ne’ebé projetu ne’e hasoru. Enkuantu kompromisu ida-ne’e simu ho di’ak, seidauk hetan rezolusaun substantiva, no kestaun sira ne’ebé pendente seidauk rezolve.

Durante período atrazu ida ne’e, Pelican Paradise kontinua utiliza tempu ne’e ho maneira produtivu liuhosi atualizasaun no aperfeisaun planu mestre nian, dezenhu, no estudu tékniku sira, ho objetivu atu garante katak dezenvolvimentu ne’e kumpre duni padraun internasionál kualidade nian no mós aliña ho nesesidade no aspirasaun tempu naruk Timor-Leste nian.

Pelican Paradise kontinua fiar iha poténsia longu prazu hosi setór turizmu no dezenvolvimentu Timor-Leste nian, no dedika ona tinan barak no rekursu substansiál ba nia misaun iha Timor-Leste, maibé tinan barak ona Pelican Paradise seidauk transforma Tasi-Tolu no Tibar planu ne’ebé iha ona.

Dezeñu Pelican Paradise ne'ebé seidauk iha mudansa signifikativu to'o ohin loron./Net.

Ho situasaun ne’e mak governu desidi kansela ona investimentu Pelican Paradise, tanba kuaje tinan 15 ona nunka halo buat ida.

Relasiona ho kréditu saudável, Vise-PM subiña katak sistema kréditu tenke liuhusi prosedimentu bankáriu ne’ebé profisionál no transparente. Vise-PM hatete katak banku hanesan BNCTL, maske osan investimentu mai husi Governu, tenke opera tuir prinsípiu profisionalizmu. Governu, liuhusi koordenasaun ho Ministériu Finansa, kontinua diskute utilizasaun orsamentu, inklui montante US$50 millaun, atu asegura benefísiu ba dezenvolvimentu ekonómiku iha futuru.

“Kréditu saudável ne’e la’ós ita-boot sira deit preokupa, husi Parlamentu mos ha’u ba halo audiénsia sempre ko’alia kréditu saudável. Banku BNCTL ne’e ita bolu dehan sosiedade anónimu, buat ida Banku ne’e tenke profísional. Asionista  sim, osan ne’e mai husi Governu no Estadu nia osan mak tau ba. Maibe prosesu kréditu ida ne’e tenke liuhusi sistema finanseiru bankáriu nian, ne’e maka ha’u ho Ministra Finansa foin daudauk ami diskute atu haree oinsa mak millaun $50 ne’e utiliza halo didi’ak ba iha future.”

Kona-bá impaktu konflitu iha Médiu Oriente, Vise-PM esplika katak, tensaun iha rejiaun ne’e bele afeta sirkulasaun mina no presu globál. Tuir Vise-PM katak, kanál estratéjiku hanesan Hormuz, Suez no Panama iha papél importante iha distribusaun mina mundiál. Maske produsaun mina husi Iraun rasik ki’ik, movimentu mina husi nasaun seluk liu husi kanál sira ne’e mak fó impaktu bo’ot ba presu mundiál sa’e.

Iha kontestu ne’e, Governu liuhusi Konsellu Ministru no ministériu relevante sira halo ona preparasaun atu asegura fornesimentu nesesidade bázika ba povu. Rezerva mina nasionál konsidera sei sufisiente entre fulan rua to’o fulan neen. Alende ne’e, Governu mos antesipa fornesimentu hahán báziku hanesan foos, susu-been ba labarik, no produtu seluk.

“Funu iha Médiu Oriente impaktu ba alimentár. Ha’u atu ko’alia ba ita-boot sira antes atu ko’alia to’o iha situasaun ne’e ita kompriende uluk, iha mundu iha kanál tolu. Ida mak Panama, Suez, no Hormuz. Hormuz nia okupa 20% mina ne’ebé mak ba-mai, agora Iraun rasik ninia produtu ka ninia rezerva nia okupa fatin númeru 8 iha mundu no gás númeru 4, maibé nia mina rasik iha 20% laran ne’e só 3% de’it. Agora iha ita-nia situasaun iha Timor ita bolu ida naran Samudra Hindia mós iha ne’ebá kanál ne’ebé mak oferese hela liu-ba, liu-mai, ita ladun sofre tanba iha ne’ebá mak oferese mina sira mai to’o iha Ázia hanesan iha Singapura ho rai sira seluk. Ha’u atu hato’o ba ita-boot sira, ha’u la mai atu foti Nilton Gusmão a’as. Antes ida ne’e ha’u iha konversa ho Nilton, ita-boot sira hotu, ami apresia tebes ita-boot sira-nia intervensaun no sujestaun tanba kualidade tebes”.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter