DILI (TOP) - Governu liuhusi Ministro Komérsiu no Indústria (MKIA), Filipus Nino Pereira ho Prezidente Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Manuel de Araújo Serrano, asina ona akta konkordánsia kona-ba Dezenvolvimentu Ekonomia Nasionál iha Centro de Convenções de Díli (CCD), Segunda, 23 Marsu 2026.
Governu no Setór Privadu reafirma parseria estratéjika atu aselera dezenvolvimentu ekonómiku nasionál liuhusi lansamentu relatóriu Dezempeñu Ekonómiku husi Banco Central de Timor-Leste no diálogu públiku-privadu ho tema “Hametin Parseria hodi Aselera Dezenvolvimentu Ekonomia Nasional”.
Governu no Setór Privadu reafirma katak parseria ne'ebe di’ak no metin entre parte rua sei aselera dezenvolvimentu ekonómiku diversifikadu, reziliente, sustentável, no inkluzivu. Ho espíritu parseria estratėjika no responsabilidade partilhada, Governu no Setór Privadu konkorda hodi implementa kompromisu hirak tuir mai:
𝟏.𝐑𝐞𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚 𝐄𝐬𝐭𝐫𝐮𝐭𝐮𝐫á𝐥 𝐀𝐦𝐛𝐢𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐍𝐞𝐠ó𝐬𝐢𝐮
Objetivu husi reforma ida ne'e maka atu kria ambiente negósiu ne'ebé kampetitivu iha nível rejionál no global liu husi reforma institusionál no regulatória hodi: Simplifika no dijitaliza prosedimentu administrativu, inklui estabelesimentu sistema dijitál ba identidade úniku; Hasa'e transparénsia no reduz burokrasia; Hametin seguransa juridika no previsibilidade ba investidór sira.
𝟐. 𝐃𝐢𝐧𝐚𝐦𝐢𝐳𝐚 𝐈𝐧𝐯𝐞𝐬𝐭𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐢𝐡𝐚 𝐒𝐞𝐭ó𝐫 𝐏𝐫𝐨𝐝𝐮𝐭𝐢𝐯𝐮
Setór Privadu reafirma nia kompromisu atu Promove diversifikasaun ekonomia liu husi: Aumenta investimentu iha setor agrikultura, komersiu & indústria, no turizmu no servisu; Promove dezenvolvimentu mikro, ki'ik, no mediu-emprezas iha area agro-komersiu, manufatureira, hospitalidade, no servisu; Promove inovasaun no dijitalizasaun hodi aumentu kompetitividade no Hadia sistema iha jestaun negosiu bazeia ba pratika emprendedorismu professional, inklui hametin kapasidade rekursus humanus, no jestaun finanseira.
𝟑. 𝐏𝐫𝐨𝐦𝐨𝐯𝐞 𝐀𝐬𝐞𝐬𝐮 𝐅𝐢𝐧𝐚𝐧𝐬𝐞𝐢𝐫𝐮
Governu no setór privadu kontinua servisu hamutuk hodi: Fasilita asesu finanseiru ba empresas nasionais, liu-liu ba empresa mikro, ki'ik, no mediu; Aselera prosesu kolateral hodi fasilita asesu finanseiru; Dezenvolve instrumentu finanseiru inovativu; Reforsa inkluzaun finanseira iha ekonomia nasional.
𝟒. 𝐅𝐚𝐬𝐢𝐥𝐢𝐭𝐚 𝐀𝐬𝐞𝐬𝐮 𝐛𝐚 𝐌𝐞𝐫𝐤𝐚𝐝𝐮
Governu no Setor Privadu kompromete atu kontinua servisu hamutuk hodi asesu ba merkadu nasional, rejional, no global, liu husi: Hasae produtividade no produsaun doméstika; Promove substituisaun ba importasaun no esportasaun; Atrai investimentu estranjeiru diretu no promove parseira entre emprezas nasionais no internasionais; Promove setór produtivu atu integra iha kadeia valór rejional no global.
𝟓. 𝐈𝐧𝐬𝐭𝐢𝐭𝐮𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚𝐥𝐢𝐳𝐚 𝐃𝐢á𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐏ú𝐛𝐥𝐢𝐤𝐮-𝐏𝐫𝐢𝐯𝐚𝐝𝐮
Governu no Setor Privadu sei estabelese mekanismu permanente no estruturadu ba diálogu públiku-privadu atu: Identifika obstákulu estratéjiku; Formula solusaun politika baseia ba evidensia; Monitoriza implementasaun reforma sira. Parte Governu simu ona proposta akordu kooperasaun por-sektores husi CCI-TL no sel elabora no asina iha momentu istóriku 24 Anos Restaurasaun independénsia.
Tama Organizasaun Mundiál Komérsiu (WTO) no ASEAN oferese oportunidade investimentu no asesu ba merkadu ne'ebe bo’ot, nune'e Governu no setór privadu sei kontinua servisu hamutuk hodi kapitaliza oportunidade hirak ne'e. Deklarasaun ida ne'e refleta vontade polítika ne'ebé forte no aliñamentu estratéjiku entre Governu no setór privadu atu transforma estrutura ekonómika Timor-Leste ba ekonomia ne'ebé lidera no sustenta ho investimentu setór privadu.

