DILI (TOP) - Governu liu husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MKAE) no Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay kontinua husu ba setór privadu sira iha teritóriu nasionál atu kontinua halo esforsu maka’as, tanba futuru ekonómia rai ne’e iha setór privadu sira nia liman.
Vise-PM ne’e hatutan, setór privadu nu’udar motor prinsipál ba transformasaun nasionál.
"Ha’u hakarak fó mensajen klaru ida: futuru ekonomia Timor-Leste iha ita-boot sira-nia liman. Emprezáriu iha ita-nia rai la fasil. Presiza reziliénsia, kreatividade no vizaun. Maibé imi maka motor loos husi transformasaun nasionál. Ha’u sente haksolok tebes atu hamutuk ho ita-boot sira hotu iha Fórum Nasionál importante ida ne'e entre Governu ho Setor Privadu. Plataforma ida ne'e refleta ita-nia kompromisu ne'ebé fahe ba malu atu hametin kolaborasaun, harii konfiansa, no avansa kreximentu ekonómiku inkluzivu iha Timor-Leste,” Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MKAE) no Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay hato’o deklarasaun ne’e bainhira hato’o diskursu iha seremónia lansamentu Relatóriu Ekonómiku TL 2025 husi Banco Central de Timor-Leste (BCTL) iha Centro de Convenções de Díli, Segunda, 23 Marsu 2026.
Vise-PM haktuir, enkontru ida ne'e hanesan pasu konkretu ida atu realiza Timor-Leste nia vízaun tempu naruk, neʼebé hakerek ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 atu transforma Timor-Leste ba nasaun ida-ho rendimentu médiu a’as, ekonomia diversifikada, reziliente no sustentável. Vizaun ida ne'e sai importante liu tan iha tempu ne'ebé mundu enfrenta inserteza global no dezafiu estruturál sira.
Notisia relevante: Dezempeñu ekonómia TL iha 2025 hatudu sinál positivu
"Governu Konstitusionál da-IX reafirma nia kompromisu ba diversifikasaun ekonomia, dezenvolvimentu setór privadu no kriasaun empregu. Ami rekoñese klaru katak kreximentu sustentável labele depende de'it ba setór públiku. Setór privadu ida ne'ebé forte, inovativu no kompetitivu maka xave atu dudu produtividade, kria servisu no hasa'e ita-nia integrasaun iha merkadu rejionál no globál. Ita-nia nasaun maske la’ós frajilidade, no agora tama ona ba etapa foun ida etapa ida neʼebé bazeia iha estabilidade, reziliénsia no oportunidade ba ema hotu".
Iha tinan 2025, ita-nia ekonomia hatudu progresu ne'ebé klaru: Kreximentu Ekonomia atinji 4,4%, inflasaun kontroladu iha 1.2%, no reseita fiskál sa'e 21%. Rezultadu sira ne'e la'ós akontese de 'it, sira mosu husi desizaun polítika ne'ebé dixiplinadu no jestaun fiskál responsável.
Investimentu públiku no privadu mos hatudu sinál forte. Investimentu públiku sa'e 8.1% atu harii infraestrutura estratéjika hanesan estrada, enerjia nо konetividade dijitál. Investimentu privadu mos aumenta 9.7%, no esportasaun sa'e 20.1%, hatudu tebes konfiansa no dinámika husi setór privadu nian.
Importante liu tan, ita haree ona mudansa estratéjiku: Ita-nia ekonomia la depende de'it ba petróleu. Setór agrikultura hatudu kreximentu signifikativu, negósiu ki'ik no médiu sira buras lalais tebes, no liu rihun ba negósiu foun mosu ona iha rai-laran.
Agora, ita iha oportunidade bo’ot ho integrasaun ba ASEAN no Organizasaun Komérsiu Mundiál. Governu prepara hela instituisaun sira no padraun sira atu asegura katak Timor-Leste bele partisipa ho forsa iha kadeia valór rejionál no global.
Maske mundu enfrenta dezafiu hanesan krize enerjia no tensaun jeopolítika, Timor-Leste iha preparasaun di'ak. Ho jestaun prudente husi Fundu Petrolíferu no polítika fiskál forte, ita bele garante estabilidade enerjia no seguransa al-han ba ita-nia populasaun.
“Maibé, futuru ekonomia Timor-Leste la'ós depende de'it ba polítika Governu nia depende tebes ba ita-boot sira hotu, emprezáriu no investidór sira. Ha’u konvida ita-boot sira atu partilla imi-nia hanoin kona-ba dezafiu sira, asesu ba finansa, regulasaun, infraestrutura ka kapitál umanu. Ita-boot sira-nia kontribuisaun maka importante atu forma polítika neʼebé prátiku no iha impaktu real”.
Agora tempu atu halo pasu foun: la'ós de'it fa'an produtu iha forma báziku, maibé transforma, inova no industrializa. Iha ne'e mak mini-indústria sai xave ba futuru.
Mini-Indústria bele transforma ita-nia produtu lokál, kafé, nuu, ai-farinha, fehuk europa, ai-fuan hodi produz sumo, modo-tahan orgániku sai produtu ho valór aas liu. Kafé empakotadu ho kualidade, nuu transforma sai mina ka sabaun, produtu agríkola prosesadu, hotu-hotu bele kria rendimentu liu tan, servisu foun no dezenvolvimentu ba komunidade. Ida ne'e la'ós mehi, ida ne'e realidade neʼebé bele hahú husi pasu ki’ik.
Hahú họ buat ne'ebé ita iha. Investe iha koñesimentu. Foka ba kualidade. Valoriza rekursu lokál. No liu-liu, fiar ba imi-nia an. Servisu hamutuk. Kria kooperativa, rede no parseria estratéjika. Governu no CCI-TL sei kontinua fó apoiu, maibé inisiativa loos mai husi ita-boot sira.
Governu prontu hodi estabelese laboratóriu integradu atu garantia asesu ba merkadu rejionál no global, liuhusi asegura sertifikadu ba produtu tuir padraun merkadu internasionál.
Agora mak tempu atu halo asaun. Agora mak tempu atu transforma dezafiu sai oportunidade. Fiar katak: indústria ki'ik bele hamosu mudansa boot. Ideia ki'ik bele kria negósiu bo’ot. No pasu ki'ik bele lori Timor-Leste ba futuru ida ne'ebé forte, diversifikadu no independente.

Industrializasaun hahú iha ita-nia suku sira, ho determinasaun no servisu maka’as. Mai hamutuk, ho konfiansa no vizuan, atu harii Timor-Leste ida ne'ebé prósperu ba jerasaun ohin no aban.
Dezempeñu ekonomia anuál Timor-Leste iha tinan 2025 ne’ebé fó sai husi Banco Centrál Timor-Leste (BCTL) hatudu sinál positivu, tanba iha tinan 2025, ekonómia Timor-Leste projeta aumenta ba 4.6%, a’as liu itoan kompara ho 4.3% ne’ebé rejista iha tinan 2024.
Partisipa iha lansamentu relatóriu ekonómiku no diálogu entre Governu no setór privadu mak Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, membru Governu sira, setór privadu no mos konvidadu sira.

