Tomas Cabral hatutan karta Xanana ba embaixador Portugal

DILI (TOP) – Koordenador Sekretariadu Apoiu Maun Boot Xanana, Tomas do Rosario Cabral, hetan fiar husi lider karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão hodi entrega karta kondolensia ba embaixador Portugal iha Timor Lorosa'e, José Pedro Machado Vieira kona-ba eis Prezidente Repúblika Portugal, Jorge Sampaio ne’ebé fila hikas ona ba mundu seluk iha loron hirak liuba.

Konteudu husi karta maka, eis komandante em xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão lori povu Timor Lorosa'e no nia naran rasik hato'o sentidu kondolensia klean ba familia enlutada no povu Portugueza tanba lakon ona ema di’ak ida.

Xanana, espresa sentimentu triste tanba sente lakon belun di'ak ida ne'ebé maka durante iha ninia moris sempre defende no luta ba direitu povu Timor Lorosa'e nian to'o hetan ukun rasik aan.

"Maun bo'ot (hafoin) akompaña iha notisia kona-ba Prezidente Jorge Sampaio nia mate iha Portugal, maun bo'ot ho inisiativa rasik hakerek kedas karta tanba sente Jorge Sampaio hanesan amigo boot ne'ebé sempre defende no fó apoiu ka oportunidade ba Timor Lorosa'e iha tempu okupasaun ilegal Indonezia," Tomas Cabral katak ba jornalista sira iha edifisiu embaixada Portugal Dili foin lalais.

Cabral esplika Xanana nia karta konsidera matebian Jorge Sampaio hanesan belun di'ak ba rai no povu doben Timor Lorosa'e, tanba iha tempu luta sempre defende direitu ne'ebé maka povu rai doben ne'e ezije.

Tanba ne'e tuir karta Xanana nian katak, bainhira Timor Lorosa'e hetan liberdade ka ukun rasik aan iha 2002, sente hanesan iha relasaun emosional di'ak tebes ho povu doben rai ida ne'e maka eis Prezidente Portugal Jorge Sampaio hala'o kedas vizita mai Dili.

Tanba, hare ba relasaun ne'ebé di'ak no sempre apoiu no defende direitu povu no rai doben Timor Lorosa'e iha pasadu, maka Xanana hatudu kedas nia sentimentu tristeza liu husi karta ne'ebé Tomas Cabra entrega direitamente ba embaixador Portugal iha Dili.

"Maun boot hakerek karta ida haruka mai entrega iha embaixador. Karta ne'e hanesan maun boot hato'o hela sentidu kondolensia profunda, tanba prezidente Jorge Sampaio hanesan belun di'ak ida ne'ebé sempre defende ita nia direitu iha tempu okupasaun no bainhira ita hetan independensia hala'o kedas vizita mai ita rain," Cabral esplika.

Eis Prezidente Republika Portugal Jorge Sampaio, hakotu nia peregrinasaun iha mundu tanba sofre moras respiratoriu, no matebian hakotu iis ho idade 81 iha ospital Santa Cruz Lisboa-Portugal.

Iha parte seluk, Prezidénsia Repúblika hasa’e bandeira nasionál to’o rin klaran hodi hanoin hikas antigu Prezidente Repúblika Portugeza Jorge Sampaio ne’ebé mate iha 10 setembru 2021.

Foto Media PR.

Konsellu Ministru sira mós dekreta lutu nasionál ba antigu Prezidente Repúblika Portugeza Jorge Sampaio durante loron-tolu, husi 13-16 setembru 2021. Durante períodu lutu nasionál, bandeira nasionál sei hasa’e to’o rin klaran iha país tomak, inklui misoins diplomátikas.

Iha 11 Setembru 2021, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, lori Povu Timor-Leste nia naran no ninia an rasik hakerek karta ba ninia omologu Prezidente Repúblika Portugéza Marcelo Rebelo de Sousa hodi hato’o sentidas kondolénsias ba família enlutada no portugeza ne’ebé lakon Jorge Sampaio.

“Timor-Leste lakon nia amigu ida no kompañeru luta ida iha momento desizivu ba vida ami-nia País. Ema ida estraordináriu ne’ebé kombina intelijénsia/matenek ho fuan, ema ida nakonu ho aksaun. Jorge Sampaio nu’udar ezemplu Polítiku ida ne’ebé hala’o nia knaar ho seriedade no koerénsia. Nia sempre sai hun ida ba inspirasaun ba ema hotu ne’ebé hakarak serve tan kauza públika ida, ” Prezidente Repúblika hateten.

Iha karta ne’e, Prezidente Repúblika hateten katak Jorge Sampaio nu’udar figura markante no inkontornável istória Portugal, lutador kolen-laek ba liberdade no ba demokrasia. Estadista ida integru no umanu, iha kauza hotu-hotu ne’ebé nia hola parte hatudu nia néon boot luta ba justisa, ba dame, ba liberdade no ba diálogu entre sivilizasoins.

Iha tempu ne’ebé nia hatene katak Indonézia fó sinais sei muda nia pozisaun iha relasaun ho Timor-Leste, Jorge Sampaio, nu’udar Xefe Estadu, hametin kedas nia atividade ba kauza Timor-Leste, hatudu dala ida tan nia koñesimentu klean kontestu internasionál no nia vizaun estratéjika.

Iha 1999 hafoin referendu ne’ebé nakonu ho violénsia, Jorge Sampaio sai fulan insónia no serbisu makaas liután, iha kalan no loron atu hases tragédia ba timoroan sira. “Kauza Timor nian halo Sampaio tanis,” Prezidente Repúblika hateten.

Timor-Leste haksolok tebes no orgullu ho prezensa Jorge Sampaio nian iha Díli, asiste isar Bandeira no rekoñesimentu internasionál ba Estadu Timor-Leste, iha 20 maiu 2002.

Parlamentu Nasionál atribui títulu Cidadão Honorário da República Democrática de Timor-Leste ba Jorge Sampaio iha nia vizita ikus mai Timor-Leste iha 2006.

Iha 2016, Estadu Timor-Leste rekoñese Jorge Sampaio nia solidariedade no apoiu ativu iha luta ba independénsia país nia ho Grande Colar de Ordem de Timor-Leste, rekoñesimentu ida aas liu iha Timor-Leste.
 
“Ema boot sira hanesan nia nunka mate tanba nia legadu sira sei hela metin husi jerasaun ba jerasaun,” Prezidente Repúblika hateten.
Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter