Febriana Bana nia mate kompleta tinan ida ona

DILI (TOP) – Febriana Bana kompleta ona tinan ida mate hafoin hetan detensaun illegal no visum obrigatoriu iha Oe-Kusi Ambeno iha tinan 2020.

Antes ne’e ONG lubuk ida hato’o solidaridade ba ONG Pradet katak, durante tinan barak nia laran, Pradet sempre serbisu ho di’ak, no afirma tan katak sientifikamente visum (prátika virjinidade) nunka hamate ema, maibé faktu hatudu, Febriana Bana ikus mai tenke mate hafoin hetan visum obrigatoriu iha Ambeno.

Vitima detensaun no vitima visum obrigatoriu lubuk ida hateten ba The Oe-Kusi Post (TOP) katak, matebian Febriana nia maka sai ikus husi fatin detensaun iha uma mahon Pradet nian hodi lori ba halo visum obrigatoriu iha fulan Juñu 2020. Hafoin visum, liu fulan rua de’it, matebian nia fatin lulik mosu infensaun, no ikus mai tenke mate iha loron Sesta 14 Agustu 2020. Febriana nia mate ne’e kompleta ona tinan ida iha loron Sábadu 14 Agustu 2021.

Labarik orfonatu sira husi uma mahon Topu-Honis ba kari ai-funan iha Febriana Bana nia rate./Net.

Matebian Febriana Bana mai husi familia ida kbi’it la’ek tebes, laiha forsa. Nia aman durante tinan barak nia laran sofre hela difisiensia matan to’o ohin loron.

Iha tinan 2018, Prokurador ho inisial MS fo orden ba PRADET hodi halo visum obrigatoriu ba labarik minor idade besik na’in 30 ho objetivu atu reforsa evidensia katak eis-padre RD halo violasaun seksual ba labarik sira. Maske labarik sira konfesa ona katak eis-padre ne’e la-halo violasaun ba sira, maibe Prokurador MS nafatin ezije hodi halo visum obrigatriu.

Tuir jurisprudensia lei internasional nian kona-ba krime kontra umanidade, kategoriza visum ka teste ba virginidade hanesan krime violasaun seksual ka pemerkosaan. Nune’e mos Kodigu Penal Timor-Leste nian Artigu 171 to’o 173 konsidera katak se de’it maka hatama objetu ruma ba vitima nia fatin lulik konsidera hanesan krime violensia seksual.

Iha loron 2 Jullu 2021, labarik feto besik na’in 30 ne’ebé sai vitima ba visum obrigatoriu ba virgnidade husi Prokurador, ONG, no mediku balun, hato’o keixa ba Ministeriu Publiku tanba konsidera hahalok ida ne’e hanesan krime.

Iha kazu Topo Honis nian, vitima ida husi teste virjinidade obrigatoriu lakon nia vida tanba sofre infesaun hafoin ONG no mediku balun halo teste ne’e. A’at liutan, teste ida ne’e hala’o husi membru ONG no médiku ne’ebe la’os espesialista atu halo visum ka teste ba virjinidade.

Timor-Leste ratifika ona Estatutu Roma ne’ebe konsagra artigu sira kona-ba krime kontra umanidade, liu-liu artigu 6,7, no 8. Justisa tenke serbi ho loloos no hanesan ba ema hotu atu nune’e labele iha diskriminasaun ba sidadaun sira perante lei nia oin.

Hakmatek iha leten a'as ba Febriana Bana.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter