WFP hakarak tulun governu dezenvolve setor agrikultura no hasa’e seguransa ai-han

DILI (TOP) – Diretor Global World Food Programme (WFP) husi Roma, Italia, Stanlake Samkange hateten, WFP hakarak serbisu hamutuk ho governu Timor-Leste atu dezenvolve di’ak liu-tan setor agrikultura hodi loke kampu serbisu foun ba Timoroan sira.

Ulun-boot WFP husi Roma ne’e hasoru malu ona ho Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay iha nia Gabinete iha Farol-Dili.

Enkontru entre lider WFP ho Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay foka liu-ba oisan bele hametin liu-tan kooperasaun bilateral no dezenvolve di’ak liu-tan setor agrikultura iha rai-laran.

Diretor Global WFP, Stanlake Samkange kompromete ba Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay katak, WFP sei serbisu hamutuk ho IX governu atu dezenvolve setor agrikultura no kria kampu servisu ba Timoroan sira.

"Prezensa WFP iha Timor-Leste atu haree oinsa bele suporta govenu nia programa ne’ebé iha, hanesan Vise Primeiru Misnistru subliña atu dezenvolve setor agrikultura, no kria kampu serbisu iha rai-laran hodi dezenvolve ekonomia," hateten diretor WFP, Stanlake Samkange ba jornalista sira iha Farol-Dili, Sesta 25 Agusto 2023.

Diretor Global WFP, Stanlake Samkange. Credit: Media VPM1.

Nia hatutan, WFP presija dezenvolve setor agrikultura hodi kontribui seguransa alimentar ne’ebé di’ak atu bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia iha rai-laran.

"WFP nia prespektiva se karik ema iha serbisu, no ekonomia uma-laran la’o ho di’ak signifika, seguransa ai-han iha rai-laran sai di’ak," Stanlake esplika.

Iha fatin hanesan, Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay agradese no apresia ba komitmentu WFP nian hodi apoiu governasaun ne’e nia programa iha setor agrikultura.

"Ohin ha’u simu WFP ita bolu dehan Global director ba Xina no ASEAN, sira ohin mai dala ida tan hatoo sira nia komprimisiu atu suporta serbisu kooperasaun ho govenu iha área agrikultura, no mós atu kria tan kampu traballu hamutuk ho governu inklui fó kapasitasaun iha agrikultura iha futuru," esplika Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay.

Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay. Credit: Media VPM1.

Vise PM ne’e hatutan, sorumutu ne’e mós deskuti kona-ba kapasitasaun iha área kontrolu alimentasaun, no mós kualidade ba ai-han sira, nuneee iha futuru Timor-Leste bele modifika di’ak liu-tan.

Antes ne’e mós Reprezentante World Food Programme (WFP) ba Timor-Leste, Alba Cecilia Garzon Olivares ho nia ekipa sira hasoru malu ho Vise Primeiru-Ministru ba assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay hodi informa sira nia planu atu kontinua tulun governu atual iha programa kombate malnutrisaun no hasa’e seguransa alimentar iha rai-laran.

Dadus hatudu, populasaun Timor-Leste liu porsentu 80 mak depende ba agrikultura subsisténsia. Agrikultór rurál sira iha nasaun laran tomak hasoru limitasaun ne’ebé signifikante, inklui kondisaun klimátika ne’ebé la dun di’ak, inundasaun, erozaun, bai-loro naruk, asesu ne’ebé limitadu atu hadi’ak produtividade, merkadu no koñesimentu ne’ebé limitadu kona-ba pratika agrikultura ne’ebé di’ak liu.

Bazeia ba estudu rezente, porsentu rua-nulu-resin-ualu (28%) husi labarik-sira iha nasaun sira em-dezenvolvimentu ho pezu menus ka sofre raes (labarik nia altura badak liu nia otas) tanba mal-nutrisaun. Mal-nutrisaun bele impede labarik sira-nia dezenvolvimentu abilidades ba pensamentu krítiku, fatór ne’ebé nesesáriu tebes hodi kompete iha mundu ohin loron ne’e.

Timor-Leste la mesak de’it iha nia luta hodi redúz mal-nutrisaun. Hamlaha nu’udar problema ida iha nasaun barak. Tanba ne’e, reprezentante World Food Programme (WFP) ba Timor-Leste, Alba Cecilia Garzon Olivares katak, nia prezensa iha gabinete Vise Primeiru-Ministru ba assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente ne’e ho objetivu ba aprovasaun programa New Country Programme nu’udar programa foun ba WFP iha Timor-Leste hanesan suporta emerjensia karik Timor-Leste presija saida de’it WFP prontu apoiu iha tempu saida de’it.

Antes ne'e Reprezentante World Food Programme (WFP) ba Timor-Leste, Alba Cecilia Garzon Olivares hasoru uluk ona Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay iha Farol-Dili. Credit: Media VPM1.

Enkontru ne’ebé la’o kuaje oras ida resin ne’e mós ko’alia kona-ba seguransa ai-han no nutrisaun, tuir observasaun ne’ebé WFP halo husi nasaun barak inklui Timor-Leste tama iha falta seguransa ai-han, no menus nutrisaun, ida ne’e hanesan problema boot ba nasaun, tanba 20% husi ema iha Timor sei hamlaha no malnutrisaun, tanba ne’e mak WFP husu no rekomenda ba governu atual atu toma atensaun ba problema ne’e, nune’e bele responde lalais.

Rezultadu estudu husi Programa Alimentar Mundial (PMA) ka WFP versaun Agustu 2022 hatudu, 47% labarik ki’ik ho tinan lima ba karaik iha Timor-Leste mak raquíticas, hamutuk 8,6% sofre desnutrisaun aguda, no 23% feto sira ho tinan reprodutiva (15-49 anos) mak anêmicas.

Ho situasaun ne’e, PMA hakarak serbisu hamutuk ho governu liu-liu Ministériu Saúde, Edukasaun, Komersiu no Agrikutura atu halo intervensaun ba fornesimentu ai-han hodi responde ba krize menus ai-han (hamlaha) nian.

Diretor Global WFP, Stanlake Samkange ka'er liman ho Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay iha Farol-Dili, Sesta 25 Agustu 2023. Credit: Media VPM1.

PMA mós relata kazu El Nino iha ne’ebé rai-maran iha parte balun hodi afeta ba ai-han, se bee maran ema labele kuda, ema labele han tanba ne’e mak oinsa esforsu atu bele kria sistema dizitalizasaun hodi alerta sedu ba agrikultor sira, nune’e bele kuidadu ho rai-maran.

PMA mós aprezenta oinsa halo protesaun ba bee sira hanesan mota hodi bele fornese bee ne’ebé di’ak nune’e hasa’e kualidade agrikultura.

Vise Primeiru-Ministru ba assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato Sri Francisco Kalbuadi Lay hato’o agradese ba aprezentasaun ekipa PMA nian, no nia sei halo liña koordenasaun ho Ministériu relevante sira atu bele hare ba kestaun ne’e.

Marcelino Tomae
Author: Marcelino TomaeEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter