Estudu komparativu Komisaun E: Barrajen provinsia NTT di’ak liu TL

DILI (TOP) – Deputada FRETILIN husi Komisaun E ne’ebé responsavél ba infraestrutura, Maria Anabela Sávio hateten, rezultadu estudu komparativu ne’ebé hala’o husi Komisaun E Parlamentu Nasionál (PN) ba Provinsia Nusa Tenggara Timur (NTT) hatudu barjen sira iha Timor Osidental ne’e di’ak liu fali barajen sira iha Timor-Leste.

Nune’e, deputada mai husi Fuiloro, munisipiu Lautem ne’e husu ba governu atual ne’ebé viabiliza (tonka) husi nia partidu rasik atu tenke iha brani hodi aloka osan boot ba konstrusaun barajen sira iha rai-laran hodi bele hadi’ak liutan setor agrikultor nian.

Membru Parlamentu sira husi Komisaun E hahu hala’o estudu komparativu iha Timor Osidental ka iha NTT, Indonézia hahu husi loron 17-29 Jullu 2022.

Durante estudu komparativu membru parlamentu hirak ne’e konsege vizita mós barajen balun iha provinsia NTT ne’ebé ninia konstrusaun ne’e di’ak tebes no lori duni benefisiu ba povu to’os nain sira la’os hanesan barajen barajen Tono iha Oe-Kusi Ambeno ne’ebé desde inagurasaun sempre lori hela de’it dezastre ba natar nain sira to’o ohin loron.

Barajen Tono. Foto TOP/Raimundos Oki

Notisia relevante: Natar-1700Ha maran iha barajen Tono nia ibun kuak

“Konstrusaun ba barrajen ne’e investimentu prinsipál ida ba setór agríkola ne’ebé akomoda ba 70% husi ita-nia populasaun. Maibé to’o ohin loron seidauk iha rezultadu signifikativu no progresivu iha área ida-ne’e,” deklara deputada Anabela liu husi plenaria Parlamentu Nasionál Tersa, 02 Agustu 2022.

Deputada FRETILIN, Maria Anabela Sávio./Net.

“Durante ami-nia vizita ba Timór Osidentál ita bele aprende oinsá ita-nia viziñu iha vizaun ida hodi dezenvolve infraestrutura bázika ba setór agríkola. Sira aloka osan hahú husi tinan 2019 no iha tinan 2021 barrajen balun hahú funsiona. Daudaun ne’e sira harii ida iha Belu, Soe, Kupaun no iha planu sei iha harii barrajen 7 iha Timór Osidentál tomak,” hatutan deputada Anabela.

“Husi ami-nia observasaun, barrajen ne’e fó utilidade direta ba setór agríkola, fó benefísiu diretu ba povu ninia ekonomia hanesan fornese bee ba irrigasaun, fornese bee-moos ba povu, sai rezervatóriu hodi bee nalihun nune'e evita inundasaun no bele fornese eletrisidade. Ninia benefísiu indiretu maka mellora populasaun ne’ebé hela besik iha área barrajen ninia ekonomia, dezenvolve setór turizmu nian, mellora setór agríkola no setór sira seluk. Ida-ne’e krusiál tebes ba seguransa alimentár iha futuru bainhira hasoru mudansa klimátika no sei estimula diversifikasaun ekonómika hodi la depende de’it ba minarai. Mas presiza iha estudu hodi harii barrajen sira ho dimensaun nato'on tuir ita-nia kondisaun iha rai-laran atu bele rekolla bee iha tempu udan no la husik de’it suli ba tasi.”

“Konstrusaun ba barrajen sei kria kampu- traballu ba ita-nia ema atu la’ós hotu-hotu nadodon ba serbisu iha rai-li’ur. Klaru, sei presiza tempu no estudu. Mas governu bele haruka tékniku sira ba estudu komparativu iha Timór-Osidentál ou halo estudu iha rai-laran hodi ita hatene fatin ne’ebé maka bele harii barrajen. Satán ita-nia topografia no klima ho Timór Osidentál kuaze hanesan de’it.”

“Ba projetu ida-ne’e ou kualkér projetu iha risku maibé ita-nia Governu tenke barani hola desizaun polítika. Komisaun E mós sei halo audénsia ho instituisaun kompetente hanesan Ministério das Obras Públicas no sujere atu Orçamento Geral do Estado (OGE) 2023 aloka osan ba konstrusaun barrajen nian. Nune’e governu ida-ne’e ou governu ida mai fali bele implementa,” konklui deputada Anabela.

Entretantu, durante ne’e Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo konsege inagura tiha ona barajen hamutuk tolu (3) iha provinsia NTT mak hanesan barajen Raknamo iha tinan 2018, barajen Rotiklot iha tinan 2019, no barajen Napun Gete iha tinan 2021 ne’ebé maioria lori benefisiu di’ak ba povu agrikutor sira iha NTT la’os hanesan barajen Tono ne’ebé lori fali dezastre ba to’os nain sira.

Natar hektar 1700 iha Oe-Kusi Ambeno maran kuaje besik tinan ha’at (4) ona, tanba barajen Tono la funsiona. Natar hirak ne’e, balun besik kedas barajen Tono nia ibun kuak kedas, maibé labele halai natar, tanba durante ne’e barajen la fornese bee, no a’at liutan agora tama ona ba tempu udan mós barajen la funsiona nafatin maske inagura tiha ona husi Prezidente Repúblika atual Prezidente Partidu FRETILIN, Francisco Guterres Lú Olo iha tinan 2017, no asiste mós husi Primeiru Ministru governu minoritaria atual Sekretariu Jeral partidu FRETILIN Mari Alkatiri iha tinan 2017.

Barajen ka irigasaun mota Tono iha suku Cunha, sub-rejiaun Pante Makassar halo ho osan Estadu nian hamutuk milaun $11.

Diskursu sira iha tinan 2017 katak, obra ne’e atu forsene bee ba natar no to’os modo ba iha suku 4 hanesan suku Cuña, Lalisuk, Costa no Lifau. No garante mós katak natar sira iha suku hirak ne’e bele halai natar dala 3 iha tinan ida nia laran, maibé hafoin inagurasaun to’o ohin loron la sai realidade.

Iha tempu ne’eba, autoridade sira iha Oe-Kusi Ambeno promete katak, irigasaun ne’ebé supa Orsamentu Jeral Estadu (OJE) lubuk ida sei fó benefisiu direita ba natar hamutuk hektar 1770 hodi hatan ba família 961 nia presija, ho bee batak ida ho áas 200m no bee dadoras rua katak ida boot ho naruk 26,5km no ida seluk ki’ik ho naruk 2,6km, maibé realidade hatudu katak benefisiu ne’e folin la’ek, tanba parte ida kauza husi mudansa klimatika, no ida seluk tanba téknikamente irigasaun ne’e la di’ak.

Xefe Suku Lalisuk Hermenegildo Lalisuk konsidera barajen Tono ne’e la’os lori grasa no bensaun ba natar nain sira iha suku 4 ne’e, maibé lori dezastre desde tinan 2017 to’o ohin loron, tanba la funsiona. La fornese bee ba natar lubuk ida hodi halo natar.

“Komunidade sira husi suku 4, Cuña, Lalisuk, Costa no Lifau prepara ona trator maibé, hare husi volume bee seidauk to’o atu halai natar. Ha’u husu de’it ba Prezidenti Autoridade ho nia ekipa tomak atu toma atensaun atu suru sai tiha rai-henek ne’e hodi bee bele tama ba natar sira,” nia esplika.

Nia hatutan, kuaje tinan 3 tutuir malu natar nain sira iha suku 4 ne’e falla kolleta, tanba impaktu husi barajen Tono ne’ebé la fornese bee ba natar sira.

“Molok halo barajen ne’e natar nain sira kada tinan sempre halai natar, maibé hafoin halo barajen ne’e natar lubuk ida maka abandonadu, tanba barajen ne’e mai la’os fornese bee, maibé taka metin tiha fali bee ba natar sira,” nia afirma.

Nia sei lembra, autoridade sira antes ne’e esplika ba ema hotu iha rai-laran katak, ho prezensa barajen ne’e sei liberta povu sira iha Oe-Kusi Ambeno husi hamlaha, tanba bele halai natar dala 3 iha tinan ida nia laran, maibé realidade hatudu kuaje tinan 4 ona natar sira ne’e abandonadu.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter