Karta domin ba Querido Tomás do Rosário Cabral: keta viola demais povo Ambeno nia direitu

AMBENO (TOP) - Karta domin ne’e mai husi povo Ambeno, povo ain-tanan hakarak dirije no hato’o ba Querido, Amado Ministro da Administração Estatal, Tomás do Rosário Cabral katak, favór ida labele no keta gosta demais hodi viola bebeik povo Ambeno nia direitu sira. Saida mak povo Ambeno nian tenke fó ba povo Ambeno, labele fó fali ba ema husi Kuda-Ulun, Bobonaro.

“Oe-Cusse Ambeno” mak naran ne’ebé hakerek iha istória Povo Atoni, no entre liafuan rua ne’e hatudu antropologia kultural: Oe-cusse (rai, fatin, territóriu) no Ambeno (Sujeitu ka nain ba rai); Nune’e liafuan rua ne’e, etimologicamente labele haketak ba malu tanba Oe-cusse reprezenta “territóriu” no Ambeno reprezenta “sujeito terriróriu ka nain ba Territóriu”. No Oe-cusse Ambeno iha potensia barak mak hanesan Oe-cusse Ambeno nia rikusoin mak ema, kultura, tradisaun no hakmatek.

Maibe ikus-ikus ne’e, Oe-cusse Ambeno naran sai Viral iha Media social: relativamente ho kazu Nomeasaun Prezidente Autoridade em subsituisaun husi Ministériu Administrasaun Estatal; Ho kazu ida ne’e, hanesan Oe-cusse oan, hakarak halo de’it análize jurídika perante Despacho husi MAE ho 21/MAE/IIII/2026/07/Abríl.

Diretór Nasionál Apoia Administrasaun Suku (DENAAS), Celestinho Martinho Marques.

Governu liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), nomeia Diretór Nasionál Apoia Administrasaun Suku (DENAAS), Celestinho Martinho Marques subsitui Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA).

Prezidente Autoridade RAEOA substituisaun, Celestinho Martinho Marques, informa, nomeasaun ne’e mai husi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no hetan koñesimentu husi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udar entidade tuteladu ba RAEOA.

“Ha’u simu despaixu husi Ministru Estatál. Despaixu ne’e ho númeru referénsia 21/MAE/IIII/2026/07/Abríl, ne’ebé nomeia ha’u atu mai asumi kna’ar hanesan Prezidente Autoridade RAEOA em substituisaun, ne’ebé ha’u sei mai mesak, hamutuk ho kargu xefia sira iha Oekusi, la’ós lori ema barak,” nia hateten perante enkontru ho diretór rejionál no xefe departementu sira iha salaun administrasaun Numbei.

Atuál Diretór Nasionál Apoia Administrasaun Suku iha Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ne’e, esplika, razaun prinsipál husi subsituisaun ne’e, atu garántia funsionamentu administrasaun iha RAEOA, tanba Prezidente Autoridade RAEOA atuál, Régio da Cruz Salu, nia kondisaun saúde seidauk rekuperadu hodi kontinua serbisu.

“Bainhira nia (Régio da Cruz Salu) saúde rekupradu, ohin ka aban nia mai retoma hikas nia funsaun hanesan baibain nu’udar Prezidente Autoridade RAEOA, ha’u sei cesa automatikamente, maibé  subtitusaun ne’e,  ha’u iha kompetensia atu hala’o serbisu iha Oekusi,” nia afirma.

Entretantu, bainhira jornalista sira husu kona-ba despaixu karta nomeasaun ne’e, rejeita atu fó sai ba mídia sira, maibé kopia entrega ona ba diretór sira iha diresaun idak-idak to’o jestór sub-rejiaun Oésilo, Pássabe, Nítibe no Pante Makasar.

“Karta ha’u labele fó ba mídia sira, maibé imi bele asesu iha Jornál Repúblika, ne’ebé ita sei hamutuk koopera malu, atu ita funsiona nafatin serbisu administrasaun públika iha Oekusi, serbisu hotu tenki la’o, labele paradu,” nia katak.

Despacho refere fundamenta baze legal husi artigo 33o husi Decreto-lei nú.1/2026, 2 fevereiru, kona ba Estatuto RAEOA aplica subsidiariamente ba RAEOA norma konstante Decreto-lei nú.3/2016, 15 marsu, republicado ho Decreto-lei nú.34/2025, 15 outubru, iha materia ne’ebé la regula iha Lei nú.3/2014, 18 junho, republicado lei nú.18/2023, 30 novembru. MAE materializa nia despacho ho númeru 7 husi artigo 23 Decreto-lei nú.3/2016, 15 marsu, republicado ho Decreto-lei nú.34/2025, 15 outubru, preve katak iha kazu fundamentu liuliu razaun Convinensia serbisu, orgaun tutela bele nomea dirigente ida husi Administrasaun Central atu hala’o serbisu ho rejime substituisaun, kompetensia Prezidente Autoridade, bele selu nia abono ba despeza reprezentasaun bainhira hala’o kna’ar substituisaun prolonga liu loron tolunulo. No razaun seluk katak impedimentu Prezidente tan razaun Saúde no Seidauk iha nomeasaun ba Secretário Regional sira, nune’e Ministério Administrasaun Estatal aplika “Regime Subsidiaria” ba kazu impedimentu Saúde husi Prezidente Autoridade nian.

Ho nune’e, iha termu pontu 3 husi Artigo 5o Decreto-lei nú.1/2026,2 fevereiru, fo Kompetensia b aba Tutela superintendênsia ba RAEOA liu husi Ministerio Admnistrasaun Estatal atu bele pratika aktu hodi nomea Prezidente Autoridade em Subsituisaun. 

Despacho MAE viola Direitu Prerogativu Prezidente Autoridade RAEOA

Tuir análize jurídika ba fundamental legal husi MAE ne’ebé fundamemta ho “Direito Subsidiário” (art.33o do DL nú.1/2016, 2 fevereiru) aplika norma Constante Decreto-lei nú.3/2016, 15 marsu, republicado ho Decreto-lei nú.34/2025, 15 outubru, iha materia ne’ebé la regula iha Lei nú.3/2014, 18 junho, republicado lei nú.18/2023, 30 novembru; Nune’e MAE materializa nia despacho ho númeru 7 husi artigo 23 Decreto-lei nú.3/2016, 15 marsu, republicado ho Decreto-lei nú.34/2025, 15 outubru, preve katak iha kazu fundamentu liuliu razaun Convinensia serbisu, orgaun tutela bele nomea dirigente ida husi Administrasaun Central atu hala’o serbisu ho rejime substituisaun, kompetensia Prezidente Autoridade.

Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), Régio Serventes Roméia da Cruz Salu./Net.

Tuir análize legal hatudu katak “Despacho nomeasaun Prezidente Autoridade em subsitituo, Sr. Celestino Marques” ho baze legal aplika “Direito Subsidiáriu” husi Ministerio Admnistrasaun Estatal-MAE konsideradu hanesan “aktu abuzu de Poder” liu husi Violasaun “Direito Prerogativu Prezidente Autoridade RAEOA nian”; Tamba saida? Ministro Tomas Cabral “Sengaja” hodi fundamenta nia Desizaun katak materia juridika ka norma “Direitu Subsidiária” la regula iha Lei nú.3/2014, 18 junho, republicado lei nú.18/2023, 30 novembru; Iha kazu ne’e, MAE halo konfuzaun bo’ot, tan conflito de interese, halo Abuzo de Poder no Viloa Direitu Prerogativu Prezidente Autoridade RAEOA nian;  

Tamba sá? Bainhira halo leitura ba legislasaun sira ne’ebé atribui ba Região Admnistrativa Espesial de Oe-cusse Ambeno hanesan  Lei nú.3/2014, 18 junho, republicado lei nú.18/2023, 30 novembru, liu-liu iha Kazu Konvinensia servisu ka situasaun impedimentu ba Prezidente Autoridade RAEOA nian, iha dalan legal atu bele halo prátika legal hodi resolve situasaun juridika refere. Tanba ne’e, tuir Lei nú.3/2014, 18 junho, republicado lei nú.18/2023, 30 novembru no Decreto-lei nú.1/2026, 2 fevereiru, kona ba Estatuto RAEOA previstu “Direitu Prerogativu ba Prezidente Autoridade ho Orgaun Tutela mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Iha kazu Substituição tan Impedimento ou Ausência previstu iha Artigo 20.º, n.º 1 da Lei n.º 3/2014 (republicada pela Lei n.º 18/2023). Ezemplu, Prezidente Autoridade necessita atu desloca ba estrangeiru durante loron 15 hodi partisipa Konferensia Internasional ida, antes halo viagem Prezidente Autoridade propõe ba Primeiro-Ministro o nome do Secretário Regional de Administração e Finanças para assumir as suas funções durante esse período;No Primeiro-Ministro emite então a designação formal para que a gestão da Região não sofra interrupções;
  2. Renúncia tanba Baixa Médica Prolongada previstu iha Artigo 21.º da lei n.º 3/2014 (republicada pela Lei n.º 18/2023). Ezemplu, iha Kazu Presidente sofre problema saúde grave ne’ebé diagnóstico médico hatudu katak presiju tempu recuperação no incapacidade laboral durante fulan 4 (120 dias), Prezidente ka tutular iha dever legal atu aprezenta nia aktu renúncia ba nia Cargo Prezidente, bainhira kazu konvinensia impedimentu liu tiha loron 90 tuir lei.
  3. Funsaun Coadjutora dos Secretários Regionais ne’eb’e previstu iha Artigo 12.º, n.º 1 do Decreto-Lei n.º 1/2026. Exemplu, durante Prosessu Auditoria Forense da Ernest & Young (EY) ba edifício foun administração, Prezidente bele solicita ba Secretário Regional Planeamento no Desenvolvimento hodi coordene diretamente ba equipa técnica pontos focais, Ezerse Secretáriu nia funsaun coadjuva ba Presidente iha supervisão administrativa iha kazu específico refere.
  4. Delegação de Competências previstu iha Artigo 11.º, n.º 8 do Decreto-Lei n.º 1/2026, 2 fevereiru permite katak Prezidente delega nia competência ba Secretários Regional ka  ba dirigentes serviço regional sira ( Diretor Gearl-Regional no Diretor Regional sira), hodi bele garantia movimentasaun finanseira no pagamentu saláriu iha kazu durante impedimentu temporáriu husi Prezidente; Iha Kazu refere, Prezidente uja nia Direitu Prerogativu emite Despacho delegando competências de execução orçamental ba Diregente Regional ida kazu seidauk iha Secretário Regional; Iha Kazu ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA emite ona Despacho ho nú. 1/A/PA/RAEOA-TL/III/2026hodi delega nia kompetenba competências de execução orçamental ba Diretor Regional de Terras e Propriedades, permitindo katak DELEGADO Diretor bele assine ba pedidos de pagamento no valide formulário iha sistema informático;
  5. Interinidade durante Sede Vacatura previstu iha Artigo 20.º, n.º 3 da Lei Lei nú.3/2014, 18 junho, republicado lei nú.18/2023, 30 novembru haktuir katak bainhira  cargo de Presidente ficar vago devido à renúncia (exemplo da baixa médica superior a 90 dias), as funções passam a ser exercidas de forma interina pelo membro da Autoridade designado pelo Primeiro-Ministro, sob proposta do Ministro da Administração Estatal, previstu iha pontu g) husi art. 2oDecreto-lei nú. 1/2026, 2 fevereiru, la’os Ministério Admnistrasaun Estatal mak nomea Prezidente Autoridade em Substituisaun.

Husi enkuadramentu legal hirak ne’ebé previstu hatudu katak orgaun tutela labele recore previzaun legal “Direitu Subsidiáriu” iha artigo 33o. husi Decreto-lei nú. 1/2026, 2 fevereiru; Tamba realmente Prezidente Autoridade RAEOA mak iha impedimentu maibe Diregente Regional sira hanesan Diretor Geral-Regional no Diretor Regional sira sei kontinua vigente no Ezerse sira nia funsaun iha atendimentu públiku iha RAEOA; Nune’e to’o iha pontu de encontru katak Ministerio Administrasaun Estatal, Ministro Tomas Cabral halo abuzu de poder tamba viola Direitu Prerrogativu Prezidente Autoridade RAEOA nian;

Nune’e, orgaun Tutela bele intervein iha kazu impedimentu total (Saúde ka buat seluk) to’o loron 90 mak orgaun tutela iha kompeténsia atu nomea “Prezidente Autoridade em Substituisaun ka Interinidade”; No Orgaun tutela mos so bele propoen entre Diregente Regional sira mak sei vigente no ezerse hela funsaun atu bele Ezerse ka prenche “Sede Vacatura” Prezidente nian liu husi proposta MAE ba Conselho Ministro;

Iha ocúlo seluk, hare husi prinsípiu irarkia, karik la iha ona Dirigente Regional iha RAEOA, Orgaun Tutela bele aplika “Regime Subsidiaria” husi artigo 33o husi Decreto-lei nú.1/2026, 2 fevereiru, kona ba Estatuto RAEOA aplica subsidiariamente ba RAEOA norma konstante Decreto-lei nú.3/2016, 15 marsu, republicado ho Decreto-lei nú.34/2025, 15 outubru, preve katak iha kazu fundamentu liuliu razaun Convinensia serbisu, orgaun tutela bele nomea “dirigente ida husi Administrasaun Central” atu hala’o serbisu ho rejime substituisaun, kompetensia Prezidente Autoridade, (Aplikasaun Prinsípiu Exepcional).

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter