OJE 2021 sa’e ba billaun $2,030, maibé governu tane-liman nafatin ba rai-liur

DILI (TOP) – Iha loron 30 Marsu 2021, governu de faktu submete proposta orsamentu rektifikativu 2021 hamutuk miliaun $223,8 ba Parlamentu Nasionál, no governu mós halo alterasaun no ezersísiu ba Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2021 hamutuk miliaun $89 inklui husu aumentu tan miliaun $135,3. Nune’e OJE ba tinan ida ne’e sa’e ba Biliaun $2,030, maibé faktu hatudu, governu viabilizadu ne’e laiha ona kapasidade finanseira hodi rezolve problema inundasaun ne’ebé akontese iha rai-laran, tanba ne’e maka husu izmola ba rai-liur hodi rezolve problema ne’e.

Inundasaun ne’ebé akontese iha loron 4 Abril 2021, fanun Timor-oan barak tantu iha rai-laran no rai-liur, inklui ajensia internasional sira ne’ebé eziste iha Timor-Leste hotu-hotu hamrik hodi lolo liman ba vitima inundasaun sira iha rai-laran, maibé The Oe-Kusi Post (TOP), deskobre apoiu sira mai husi ajensia internasional sira maioria kanaliza tuir liña ministériu relevante ne’ebé deskonfia ninia liña distribuisaun ne’e sei la to’o ba vitima sira ho loloos.

Notisia relevante: Problema inundasaun tenke ajuda direita ba vitima, la-os ajuda fali governu

Vitima inundasaun barak to’o oras ne’e seidauk hetan apoiu umanitariu husi governu, maibé nasaun lubuk ida maka fó ona tulun ba governu ho material no nesesidade oioin.

Iha loron 08 Abril 2021, Konsellu Ministru sira desidi deklara Estadu Kalamidade durante loron 30 nia laran, no desidi mós husu izmola husi komunidade internasional sira, tanba faktu hatudu katak governu atual osan laiha hodi rezolve problema inundasaun iha rai-laran. Hafoin governu desidi hodi tane-liman ba rai-liur, ikus mai mosu ona tulun barak husi nasaun barak, maibé parte balun preokupa tebes ba tulun sira ne’e mai ho laran-moos no fuan-moos ka la’e.

Responde ba assuntu ne’e, governu deklara de’it atu aloka osan hamutuk millaun USD 1.451 husi Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2021, maibé iha tempu hanesan mós governu husu tulun ba komunidade internasional sira atu ajuda.

Enkontru entre governu ho parseiru dezenvolvimentu sira iha loron 09 Abril liuba ne’ebé lidera husi Koordendor Rezidensia ONU nian iha Timor-Leste konsege hetan prezensa husi autor umanitariu sira hamutuk 80.

Tane-liman husu osan./Net

Governu liu husi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) iha loron hirak liuba foin maka bo’ok aan hodi halo rekrutamentu atu hamoos fo’er sira iha kapital nasaun ne’ebé kauza husi inundasaun ne’e, no Sekretariu Estadu ba assuntu Protesaun Sivil mós hamutuk ho MAE to’o oras ne’e sei kontinua halo levantamentu dadus ho familia vitima inundasaun maske vitima sira presija tebes intervensaun lalais liu, tanba sira afetadu duni husi inundasaun ne’e.

Ajudu sira husi rai-liur maka hanesan Estadus Unidus liu husi USAID oferese fundu apoiu umanitáriu $100,000 husi povu Amerikanu ba vítima Timoroan sira. Fundu ida ne’e sei utiliza husi Organisaun Internasional ba Migrasaun – IOM servisu hamutuk ho Sekretária Estadu Protesaun Sivíl hodi oferese ekipamentu tein, ekipamentu ijiene no material hela fatin emerjénsia nian.

OJE ba tinan ida ne’e loloos maka Biliaun $1,895, tetú mós kapasidade no dezempeñu ezekusaun real iha loron 19 Abril 2021 foin mak atinzi 18.9% de’it hatudu katak Orsamentu Rektifikativu ida ne’e laiha fatin atu diskute no aprova tanba Governu laiha duni kapasidade, sa tan hasoru hela situasaun Covid-19.

Bankada CNRT hare’e katak kapasidade governu nian ne’ebé fraku iha ezekusaun orsamentu, sei halo orsamentu retifikativu ida ne’e mós laiha kontribuisaun ba ekonomia, nune’e, governu ida ne’e nia obra boot ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian maka kria resesaun ekonómika.

CNRT mós konsidera program rekuperasaun ekonómika falla totál tanba kompañia barak taka, dezempregu aumenta, povu barak maka halerik no hamlaha tanba laiha osan, no kresimentu ekonómiku ne’ebé prevee atu rekopera iha 2021 ne’e difísil atu atinji, hanesan hatudu iha previzaun kresimentu ekonómiku ne’ebé revê ona husi previzaun orijinál 3.5% tu’un ba iha 2.0%.

Timor-Leste hasoru “resesaun ekonomia” hahú kedan iha tinan 2017 bain-hira Prezidente-Repúblika admite Setimu Governu Minoria Fretilin ukun sein programa no orsamentu, Timor-Leste moris ho duodecimal no ikus governu monu nune’e hakat ba Eleisaun Antesipada iha tinan 2018.

Eleisaun Antesipada 2018 hahoris Aliansa Maioria Parlamentár ne’ebé forma VIII Governu Konstitusionál kompostu husi CNRT, PLP no KHUNTO. Infelizmente sofre defisiénsia tanba Prezidente-Repúblika Francisco Guterres Lú Olo lakohi atu fó-posse ba Membru Governu husi CNRT nain-hitu no Partidu KHUNTO nain-rua. Ikus mai, CNRT tenke foti pozisaun forte no lakohi fó votu favorável ba Proposta Orsamentu tinan 2020 nian ho hanoin katak defisiénsia VIII Governu Konstitusionál tenke hapara no labele kontinua hanesan ne’e.

“Ita-nia Estadu monu tán ba impase polítika ne’ebé fó konsekuensias ba ita-nia dezenvolvimentu ekonómika, hetok át liu bain-hira Fretilin hamutuk ho PLP no KHUNTO hadau Meja Parlamentu Nasionál atu viabiliza VIII Governu, no hetan apoiu husi Prezidente-Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, átual Prezidente Partidu Fretilin nian. Apoiu Prezidente-Repúblika ne’e hatudu husi desizaun ne’ebé nia foti lalais hodi fó-posse ba membru Governu de Faktu husi Fretilin no KHUNTO nian,” deputadu CNRT, Patrocinio Fernandes le’e sai deklarasaun politika bankada CNRT nian durante sesaun debate Orsamentu Rektifikativu iha Parlamentu Nasionál, Tersa 20 Abril 2021.

Net.

“Fásil tebes ba Prezidente Fretilin apoiu nia Partidu atu viabiliza, tanba nia lakohi atu marka istória foun iha nia mandatu tomak núdar Prezidente hodi halo de’it maka eleisaun, nune’e nia husik nia Partidu atu aproveita tiha de’it Programa VIII Governu Konstitusionál nian ne’ebé uluk Partidu Fretilin rejeita iha tempu debate Programa VIII Governu Konstitusionál,” deputadu Patrocinio afirma.

Nia konsidera, situasaun hirak ne’e hotu kontribui ba resesaun ekonomia, no aumenta tan ho pandemia globál Covid-19 halo “ita-nia ekonomia hetok aat loos, povu barak halerik no hamlaha, joven lakon servisu, setór privadu no emprezáriu barak falido tanba labele selu sira-nia empréstimo bankariu nian”.

Ne’e maka konsekuénsia negativu husi órgaun do estado sira ne’ebé konsientemente inkumprimenta ba prinsípius no valores Konstituisaun RDTL, aat liutan bain-hira uza órgaun do estado hodi halo prátika persegisaun no vingansa polítika hasoru CNRT ho ninia aliadu sira.

Nia dehan, konsekuénsia hirak ne’e hotu mosu polítika foun ida, polítika inventadu, no monu ba Proposta Orsamentu Rektifikativu dentru primeiru tri-mestre ezekusaun orsamentu nian, governu la preparadu no laiha dadus adekuadu atu fó esplikasaun tanba saida maka muda osan no aumenta osan barak ba orsamentu tinan 2021 ida ne’e nian.

Nia esplika, alterasaun OJE 2021 ida ne’e nia orsamentu bazeia ba programa, maibé ministru sira la hatene sá programa maka sofre reduzaun orsamental. Ministru sira laiha preparasaun no la komprende programa ida ne’ebé maka sofre polítika redusaun 7% kada ministériu hamutuk Miliaun $39.1 atu uza ba programa Sesta Bázika ne’ebé inkorpora ona iha alterasaun orsamentu ida ne’e.

Governu halo redusaun kategoria orsamental Kapital Dezenvolvimentu hamutuk Miliaun $59.5, nune’e, montante kapital dezenvolvimentu tu’un husi Miliaun $474.2 ba Miliaun $411.7 iha Orsamentu Rektifikativu ida ne’e.

“Redusaun kategoria orsamental Kapital Dezenvolvimentu ba kategoria orsamental seluk ne’e viola Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira artigu 38, númeru 3 hateten katak, São proibidas transferências de fundos da categoria orçamental de capital de desenvolvimento para qualquer outra categoria orçamental.

“Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru permite atu governu bele halo tranferénsia dentru de 20% husi totál orsamentu aprovadu, maibé Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru artigu 38, númeru 3 no 4 bandu atu halo alterasaun ka tranferénsia fundu iha kategoria orsamental Kapital Dezenvolvimentu no Saláriu no Vensimentu. Ne’e signifika saída? Governu bele halo redusaun ka alterasaun orsamentu maibé só bele halo dezde ke iha kategoria orsamental bens servisu, transferénsias públikas no kapital menor”.

Kona-ba Fundu Infraestrutura, deputadu ne’e nota katak ninia ezekusaun kiik tebes iha fulan-ha’at nia laran, ezekusaun globál foin atinzi 7%, ezekusaun iha real aumenta ho komprimissu no obrigasōes nian.

“Iha ezekusaun real foin ezekuta osan hamutuk Miliaun $10 husi totál Fundu Infraestrutura Miliaun $269, reprezenta ezekusaun ida ne’e foin mak 3.7% de’it”.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter