Resiliensia Iha Komunidade: Espérensia Hosi Tasi Tolu

"Lolo liman ajuda sira be iha susar laran, tenke sai hanesan kultura ida ba imi foin-sáe, karik loron ruma ami katuas sira husik hela imi."

Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmao, (31/5/2021)

Kuaze fulan haat (Abril-Juñu 2021), ita akompaña ekipa voluntáriu boot ida servisu hela iha Aldeia 12 de Otubru, Suku Komoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisipiu Dili.

Ekipa ne’e kompostu hosi juventude no katuas lobuk ida. Sira halo servisu hodi normaliza bee iha lagua Tasi Tolu, ne’ebé sofre inundasaun depois kalamidade anin-fuik/tufaun Seroja (4/4/2021) líutiha. Inundasaun boot ne’e, halo volume bee iha lagoa Tasi Tolu ultrapasa tiha nível normal iha tempu bailoro. Bee-lihun, tama no hoban komunidade nia uma, estraga riku-soi barak, hanesan: viaturas, sasán elektroniku, oho animal haki’ak, no halakon sasan seluk tan. Inundasaun mos destroé infraestrutura estrada sira ne’ebé haleu Tasi Tolu, no difikulta komunidade atu asesu ba sira nia uma. Bee matan sira ne’ebé iha tempu baibain, sai rekursu agua potavel mos inundasaun estraga hotu. Konsekuénsia hosi inundasaun ne’e obriga komunidade dezloka ba hela provisoríu iha sentrú evakuasaun sira iha igreja BTN II, kapela João Paolo II Tasi Tolu, no iha fatin seluk tan.

Embora iha duni apoiu umanitáriu (foos, etc.). Maibé governu nia intervensaun ba komunidade iha Tasi Tolu “lenuk” no birokratiku demais. La hatudu koalidade servisu emerjénsia, no halo komunidade konfuzaun liu tan. Kondisaun ne’e hafanun juventude no katuas sira iha bairo 12 hosi aldeia 12 de Outubru nia konsiénsia. Sira hahú konsolida-an hodi estabelese grupu servisu voluntáriu. Inisiativa ne’e hetan atensaun seriu, apoiu morál no material hosi Lider Karismatiku MB Kay Rala Xanana Gusmão, hodi motiva ekipa servisu ba hahú sira nia misaun voluntáriu iha Tasi Tolu.

Iha inisiú fulan Marsu 2021, ekipa hahú normaliza bee Tasi Tolu, ho objetivu prinsipál mak oinsá reduz lalais volume bee, nune’e komunidade bele fila hikas ba sira nia uma. Ho apoiu tékniku no lójistiku hosi Timoroan lobuk ida, hakmaan tebes ekipa voluntariu nia misaun. Kuaze fulan 3 (Marsu-Maiu 2021) volume bee tun signifikante tebes. Rezultadu provisoríu ne’e halo komunidade Masin Lidun haksolok, no sira deside fila ba hamoos no hadi’a ona ida-idak nia hela fatin.

Tama iha fulan Abril-Maiu 2021, nafatin ho apoiu morál no materiál hosi MB Kay Rala Xanana Gusmão, ekipa voluntáriu kontiua normaliza bee lagoa. Maibé ekipa mós halo agrupamentu ekipa ba servisu foun sira hanesan: balu hahú limpeza no hadia uma sira ne’ebé afetadu hosi inundasaun. Membru seluk distribui bee moos ba komunidade iha Bairo 12 de Otubro. Sub-ekipa seluk fali foku ba rekonstrue dalan/estrada sira (haleu Tasi Tolu), ne’ebé bee inundasaun hoban durante tempu hirak nia laran.

Iha loron 5 fulan Juñu 2021 liu ba, misaun solidaridade iha Masin Lidun termina uluk ona. Bairo 12 iha Aldeia 12 de Outubru, selebra agradesimentu espesiál ida. Iha loron ne’ebá, komunidade no líder komunitariu sira iha Aldeia 12 de Outubru, Tasi Tolu, simu no fó honra boot ba MB Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé akompaña hosi Laureadu Nobel Ba Pás nian, Sua. Excia. Sr. Jose Ramos Horta.

La fásil atu deskreve komunidade nia sentimentu haksolok iha loro-kaik ne’ebá. Maibé komunidade nia nadodon hahú hosi entrada tama ba Masin Lidun, to’o iha àrea bairo João Paolo II, Tasi Tolu, refleta momoos katak, ema hotu-hotu “mout” iha haksolok nia laran. Ho mensajen oin-oin, “Viva Xanana”, “Obrigado Avo Nana, Obrigado! Tulun ona ami,” no seluk tan, hakerek iha surat-tahan, hena rohan, spanduk, media sosial, to’o didin lolon, no fatuk lolon sira. Labarik mane-oan nain 6, hamriik iha forma, ho letra bot iha ida-idak nia hirus-matan hodi “hasara” termu “XANANA”. Sira nain 6 nia orgullu, simu sira nia Avo Nana.

Kominidade haksolok tebes, tanba volume bee Tasi Tolu normal fali ona. Sira fila hikas ba hela fatin ona, lao ain, sae bisikleta, motor ka kareta, liu hosi sira nia estrada iha Masin Lidun, hanesan uluk. Progresu hirak ne’e bele atinje tanba sira nia kbiit koletivu, ne’ebé sira rasik maka komesa. Ikus mai hetan apoiu moríl no tulun materiál hosi MB Kay Rala Xanana Gusmão, inklui filantrofu Timoroan lobuk ida nia laran luak.

Prosesu reziliensia no movimentu povu ba povu

Ita merese rekoñese progresu iha Tasi Tolu ho pergunta, esperiénsia saida mak ita sei hili no kaer nu’udar lisaun ba oin?

Inundasaun boot liu-ba halo ita hotu atrapalla, tanba bee estraga infraestrutura bazikas: Estrada nasional, ponte, dalan rurais, bee matan, uma, etc. Halakon mos riku-soi viaturas, sasan elektroniku, animal, no oho ema to’o nain 43 resin iha Dili, Manatuto, no Ainaro. Dalaruma ida ne’e mak akontesimentu kalamidade ho kapasidade destruktivu boot liu, dezde Timor-Leste ukun-an. Pior liu, kalamidade ne’e mai iha momentu ida Timor-Leste, luta hasoru hela pandemima Covid-19. Ita hanesan los tiha, “foin monu taka-rabat ba rai, odan monu sae tan ita.”

Kalamidade ho pandemia kebra kedas governu nia atensaun, hamosu inkonsistensia iha sira-nia politika administrasaun publika. Ukun-nain sira “gagu” no “lentu” atu responde lalais ba komunidade iha aldeia, suku, no sentru evakusaun sira iha kapital Dili. Sa-tan vitima sira iha Manatuto, mate isin lobuk ida, be lori lakon to’o agora, laiha esplikasaun formál ruma. Esforsu ba buka mate-isin, hapara, nonok deit.

Istória hatudu, dezde tempu bei’ala kedas, Timoroan sempre kreativu ho mekanizmu sosiál rasik hodi kontra kualker kalamidade. Mekanizmu ne’e nu’udar poténsia koletivu hodi la´o liu situasaun defisil sira. Tanbá ita difisil atu prediz ho loos kona-ba kalamidade ida atu akontese. Ezemplu, rai nakadoko/teramutu, mai tekitekir deit, destrutivu no perturba sosiedade nia moris. Paraliza funsaun sosial, ambiente, liu-liu atividade ekonomia sira, no presiza folin bot atu hadi´a fali sosiedade nia moris.

Kalamidade (tufaun, teramutu, inundasaun, insindiu) ka pandemia moras ruma, mosu tanbá interaksaun entre ema ho mudansa narutezá sira (klimatíku). Esperiénsia hatudu beibeik katak, kalamidade sai “portaun” ba prosesu resiliensia iha komunidade. Prosesu ne’e sempre liu hosi rejeisaun/negasaun, antes ema identifika no kompriende sira nia realidade. Hafoin ema hahú dezenvolve konsiensia koletivu atu rezolve sira situasaun. Ezemplu, iha inisiu pandemia Covid-19, Timoroan duvida, moras ne’e bele tama Timor-Leste, tanba ema fiar liu virus ne’e la moris iha rai ho temperatura manas. Ritual kultura lobuk ida akontese hodi satan moras ne’e, no motiva komunidade atu rekuinese nia realidade. Ema hahú buka atu kompriende materiá informasaun sira kredivel ho Covid-19, no ema komesa kumpri regra sira iha protokolu saude. Istória badak ne’e hatudu, resiliensia eziste nanis, no komunidade sei fiar metin, ne’ebé sira hatutan hosi jerasaun dalas ba dalas, to’o ohin loron. 

Perísia sira iha American Psychological Association (APA) defini katak, reziliensia nu’udar prosesu adaptasaun ho didiak, wainhira hasoru situasaun susar hanesan trauma, trajedia, ameasa, ka presaun psikolojia sira ne’ebe signifikante, hanesan problema iha familia, saude, serbisu fatin ka finanseiru ruma. Wainhira reziliensia involve liu, bele muda difikuldade. (Psychologists define resilience as the process of adapting well in the face of adversity, trauma, tragedy, threats, or significant sources of stress—such as family and relationship problems, serious health problems, or workplace and financial stressors. As much as resilience involves “bouncing back” from these difficult experiences. https://www.apa.org/topics/resilience#).

Relatoriu Economic and Social Commission for Asia and Pacific (ESCAP 2008) mos fó definisaun katak, resiliensia iha komunidade, nu’udar kapasidade hosi sistema ida, ka komunidade ne’ebé hatene adapta-an ho kalamidade, atinje no proteja nia funsaun no estrutura sosial. Situasaun ne’e depende ba oinsa sistema sosial ne’e jere nia-an hodi hasae kbiit, no aprende hosi kalamidade sira antes. Atu nune’e bele hases-an hosi fator sira ne’ebé fó risku. Reziliensia komunidade nu’udar abilidade komunal ida ne’ebe bele hamrik hikas hosi presaun ka traumatiku sira. Liu hosi utiliza rekursu no kbiit ne’ebé iha ona, hodi optimaliza funsaun no komunidade nia sustentabilidade. (https://media.neliti.com/media/publications/129649-ID-penyesuaian-dusun-jangka-panjang-ditinja.pdf, pg. 31-32).

Definisaun sira ne’e, hatudu katak, grupu sosiedade ne’ebe resilente mak iha abilidade atu hamoris apoiu koletiva (social support) no kohezaun entre parte sira hotu, bazeia ba situasaun ne’ebé sira moris ba. Reforsa komunidade sira nia unidade, hodi buka solusaun hamutuk ba sira nia moris.

Esperiénsia Tasi Tolu hatudu mekanizmu reziliensia iha komunidade funsiona diak. Wainhira hasoru inundasaun, komunidade esplora sira nia potensia atu rezolve. Sira konsolida-an, identifika no estuda sira nia realidade. Sira hahú normaliza bee lagoa, limpeza uma, distribui bé mos no hadia dalan/estrada. Komunidade rasik mak sai autor iha servisu tomak, maske ho kuinesimentu minimu, sira la depende ba Ukun-nain sira. Komunidade Tasi Tolu motiva-an, rezolve difikuldade no sobrevive hosi kalamidade liu hosi fiar sira nia potensia rasik.

Maske nune’e, debate oin-oin ema kestiona komunidade nia reziliensia nu’udar fator determinante ba Timor-Leste nia demokrasia ne’ebé “hakiduk” (backsliding).

Debate sira iha palku, livru, sala aprendijazen, iha café, bar, ka iha media publiku foka ba perísia, polítiku to’o ema baibain sira haksesuk kona-ba kauza, no implikasaun hosi Timoroan nia impase politík atual. Sira koko kontribui solusaun ba impase ne’ebé kria ona dezigualidade, no difikuldade ekonomia. Impase mos loke ona espasu ba sobu instituisaun demokratika sira, fragmentasaun sosial, inklui dekandensia moral iha sosiedade. Karik, neneik hamosu public distrust ba orgaun estadu sira. Preokupa liu tan, wainhira, lider iliberal balun aproveita pandemia Covid-19 hodi hametin poder polítiku formal, no koko hafraku check and balances. Tenta impoen restrisaun oin-oin, hodi kontrola sidadaun nia movimentu, ho implikasaun seriu ba vida ekonomia, sosial no kultura.

Maibé esperiénsia sira pasadu prepara povu sai maduru liu ona hodi infrenta impaktu polítiku no sosial sira. Komunidade nia reziliensia refleta momoos, durante impase polítiku naruk, mai pandemia Covid-19, to’o kalamidade inundasaun iha Abril 2021. Wainhira hasoru susar oin-oin, komunidade nia kbiit la paralizadu. Emvez monu, komunidade sira konsolida-an metin, hodi manan fali espíritu dinamizmu no ativizmu foun. Espriénsia naruk mos hanorin sira adapta-an ba realidade oin-oin. Sira esforsu hodi tulun malu ai-han no material seluk ne’ebé nesesariu. Solidaridade entre povu, konsege prenxe tiha “espasu mamuk,” ne’ebé Ukun-nain sira falta ba.

Hatuur iha kontestu Timor-Leste nian, imajen sira iha leten bele los. Primeiru, komunidade marjinalizadu hosi prosesu polítiku rai-laran durante tinan tolu resin nia laran ona. Sigundu, susar oin-oin ne’ebé komunidade infrenta, liu-liu iha pandemia Covid-19 no kalamidade inundasaun, sai fali biban ba komunidade hamoris ativismu foun. Povu hahú tulun malu bulak rai los, no promove konseitu povu ba povu/people to people, nu’udar fatór krítiku iha reziliensia. Wainhira birokrasia formal “grogi” no estagnadu, movimentu povu ba povu mak dezempeña tiha papél krusial ne’e, liu hosi promove solidaridade sosial iha sosiedade nia klaran.

Timor-Leste sorte boot, maske iha pandemia Covid-19 no kalamidade tufaun Seroja, Timoroan nia kultura filantrofia forte nafatin. Movimentu organizasaun no grupu sosiedade sivil (nasional-internasional) sira funsiona simultaneamente. Mobiliza tulun ai-han, sasan, bee mos, no meius emerjensia seluk, no distribui lalais ba komunidade afetadu sira iha ambiente vibrante (ativu no dinamiku) tebes.

Hau hanoin, Tasi Tolu hanorin Timoroan katak, hahalok lolo liman ba malu hodi tulun malu ne’e, tenke sai duni kultura ida. Hein katak, foin-sáe sira “fiar-an”, hahu agora!

* Eskritor Independen, no Eis-Membru Aliansi Jurnalis Independen (AJI), Yogyakarta, Indonesia. Agora hela iha Dili.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com


Online Counter