Ema nain 82 mate iha Bobometo ohin kompleta ona tinan 22

DILI (TOP) — Hafoin Organizasaun Nasões Unidas (ONU) anunsia rezultadu loron Konsulta Popular iha loron 4 Setembru 1999, liu de’it loron balun ema hamutuk nain 82 husi suku Bobometo liliu husi aldeia Tumin, Nonkikan no Kiubiselo tenke ran fakar, tanba oho husi pro-integrasionista sira iha loron 9 Setembru 1999.

Masakre Bobo-Ufe ohin kompleta ona tinan 22. Durante tinan barak nia laran, faluk no oan kiak sira hela ho matan been de’it, no a’at liutan sira nia kondisaun moris durante ne’e ladun hetan atensaun husi parte kompetente.

Ho rajaun Covid-19, selebrasaun ba masakre ne’e fahe ba fatin rua. Ida hala’o duni iha semitériu Tumin, no ida fali hala’o iha Bidau, Dili.

Prezidente Comitê Masacre Bobo-Ufe Tumin (CMBT), Baptista do Santos Elo. Foto TOP/Marcelino Bata.

Prezidente Comitê Masacre Bobo-Ufe Tumin (CMBT), Baptista do Santos Elo katak, familia sobrevivente komemora martires sira na’in 82 ne’ebé maka haloot iha Masacre Bobo-Ufe Tumin, iha kapital Dili.

Nia dehan, iha kapital Dili labele realiza hanesan tinan kotuk hodi bele akomula ema barak hosi familia sobrevivente sira tanba, situasaun Covid-19.

“Sira nain 82 ne’e mai hosi aldeia tolu deit hanesan aldeia Nonkikan, Kiubiselo, no Tumin ema oho sira iha tinan 22 liuba,” hateten Batista ba jornalista sira iha Bidau-Lecidere, Dili, Kinta 09 Setembru 2021.

Maske hasoru hela situasaun difisil, maibé konsege hala’o netik atividade balun hanesan seremonia ritual depois tau ai-funan.

“Iha akontesimentu ne’ebé maka mate ba masakre Bobo-Ufe Tumin ba iha dia 8 no 9 de Setembru 1999 hamutuk ema nain 82 maka sakrifika sira nia aan ba ita nia liberdade,” nia afirma.

Nia konta, iha loron 8 Setembru milisia sira konsege oho tiha ema nain 20 resin, no ba fali loron 9 Setembru iha tuku 6 madrugada, milisia sira halo tan asaltu, depois bolu populasaun iha aldeia 3 ne’e tenke evakua sira ba iha area fronteira lokaliza iha Inbate Timor Tengga Utara (TTU) Indonenzia nian maka oho tan sira seluk.

“Bainhira sira to’o iha fatin refujiadu milisia sira komesa halo ona kapturasaun ba joven, lia-nain sira ne’e tenke ba halo investigasaun iha sede suku inbate NTT Indonenzia, hahu tuku 12 to’o iha kalan, la husik joven sira sai ba liur no iha lorokraik konsege sira halo barullu iha sede laran konsege joven lubuk ida maka halai sai maibé tanba milisia sira kaer armas dehan, hakarak moris fila imi bele halai. Ho liafuan ne’e joven sira tama mai iha sede suku Inbate Indonzia ninian”.

“Sira komensa bolu malu iha milisia barak maka komesa mai haleu ona Sede suku Inbate Indonenzia ne’e, iha momentu ne’ebá, komesa sira ba ta’a tali tahan mai kesi joven sira, milisia sira komesa baku halo torturasaun ba sira, sona sira uza tudik, lori rama, samurai hahu ta’a sira iha momentu ne’ebá. ta’a sira iha sede suku ne’e,” nia konta.

Estadu tenke rekoñese masakre Tumin

José Bobo. Foto TOP/Marcelino Bata.

Família vítima masakre Bobo-Ufe Tumin husu ba Estadu tenke rekoñese makare ne’e, tanba ema nain 82 iha Setembru 1999 ba libertasaun nasionál.

Oan hosi saudozu Alberto Afoan ho naran José Bobo sente triste tebes tanba lakon ninia aman iha luta ba ukun rasik aan ne’e. Tanba ne’e nia husu ba Estadu presiza tau matan ba familia vitima sira ne’ebé maka lakon sira nia moris iha loron 8-9 Setembru 1999.

“Ha’u hanoin ba Estadu presiza tau matan ba familia vitima liu-liu familia ne’ebé maka durante ne’e sira seidauk tau matan hosi iha parte estadu ninian. Tanba ita haree dalabarak estadu tau matan ba familia veteranu sira uluk iha ailaran. Ami familia sira hosi vitima masakre Bobo-Ufe ninian liu-liu oan sira hosik hela dalaruma la eskola balun eskola la hotu, balun eskola hotu maibé serbisu laiha ida ne’e maka sai preokupasaun ida ba ami”.

Nia dehan, nia nu’udar oan sente triste lakon nia aman ne’ebé maka sai xefe Familia iha uma laran buat hotu-hotu difisil tebes.

Semiteriu Masakre Bobo-Ufe Tumin iha suku Bobometo, postu Oe-Silo, Oe-Kusi Ambeno.

“Ha’u pesoalmente lakon, hau nia aman hau sei kiik ho tinan 11, iha momentu ne’ebá ho akontesimentu ne’e hau sente hau nia fuan kanek tanba buat ida ne’ebé maka ita la espera tanba hosi hela ami nain 6 hau maka oan daikus hamutuk ho hau nia ama”.

Nia dehan, sente triste tanba inan mós laiha kbiit atu serbisu hodi sustenta netik moris familia ninian maibé buat hotu distiñu maromak nian maka nune’e ona.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter