Hafoin 20 de Maio 1974

Husi Nicolau Lobato – (o fundador) ba Xanan Gusmão – o (Continuador) Ita to’o iha ne’ebe ona?
(Reflexaun ida deit )
Por: Shalar Kosi FF

Desejo Parabens ba ita hotu, ho afirmasaun a Luta Kontinua!

Observasaun :

Ba alin sira, maun sira, belun sira ne’ebe durante ne’e le, akompanha hau nia pajina, hau hakarak, iha loron ida ohin ne’e, fahe hau nia reflesaun no’o hau hein hotu-hotu nia hanoin, kritika, kontribuisaun atu ita hadia ita nia an, hodi nune’e bele servi diak liu ita nia ideal, ita nia ideolojia, ita nia povo.

------------

Tinan ida ne’e ita “ selebra” loron 20 de maio ho sentido boot rua. Sentidu ida dahuluk, maka enkarnasaun lutas sekulares, hirak ne’ebe kolonialismu hanehan, hamate, harahun, maibe la konsegue hamate nia esperitu nasionalista no’ o patriotiku, iha fundasaun ASDT ( Associasaun Social Demokrata Timor). Sentidu ba darua, nudar resultadu heorika luta ita hotu nian, hau hakarak sublinha tan, luta ema timor-oan tomak-nian, ne’ebe la’o dalan ne’ebe sanak no’o kleuk, fakar ran no’o hasuli mata-ben. Liu kedas dekada rua, povo tomak aseita simu terus oi-oin, no’o finalmente, ho REFERENDUM ita tomak hare realizasaun mehi boot kona ba Liberdade, ho aprovasaun Konstituisaun ba-darua RDTL-nian ne’ebe demarka diferensas boot rua iha ita timor-oan nia let.

Ba ema balun, loorn 20 de maio, maka nudar loron Restaurasaun Independensia Nasional ; ba ema balun fali, lorong 20 de maio, maka nudar loron Deklarasaun Independensia Nasional – loron moris Nasaun ida ke soberanu hanesan nasoens soberanus barak iha familia nasoens-sira nian iha mundu rai klaran.

Furak! Ba sira ne’ebe assume katak loorn 20 de maio nudar loron Restaurasaun Independensia, mesmu ke sira haluha tiha ideais, hau lakohi dehan ideolojia, ne’ebe konsagra tiha ona iha ita nia Primeira Konstituisaun RDTL tinan 1975-nian, hases tiha testu Proklamasaun ( embora ikus mai tinan-tinan iha serimonia hahu le fali ona, serimonial hela deit), hodi hatudu ba ita tomak katak sira nate tuir hela valores boot ne’ebe ema sira ne’ebe fo’o an ba mate ho kilat , mate iha dadur laran, balun lakon to’o oin loron familia lahatene sira nia isin no’o ruin namukari iha ne’ebe, hodi afirma tan ba bebeik katak sira maka nain obra kolektiva ita hotu nian. Sira maka fundador, ita hotu la’os! Bele los, bele mos subjetivu. Depende ita argumenta husi baje ida ne’ebe. Mas ne’e maka ema dehan direito sidadaun. Ita respeita no’o ita la kontradis malun.

Hanesan ita hatene ka estuda hela, demokrasia maka nudar exercisiu ema barak liu (maioria) hasoru ema lubun kiik (minoria), nune’e maka diferensas ne’ebe iha tinan barak nia laran la tesi ho lian konsensu ka ho didiak, husi aspektu substansial, hodi fo eku ( halian maka’as) ba ema maioria sira, katak iha fase foun ne’ebe ita hotu fo’o an ba konkista independensia, hodi dehan ami maka manda. Demokrasia formal, funsiona ho numerus se maka barak liu. Enkuantu ke Demokrasi Partisipativa, hare liu husi oinsa povo ka eleitor kontrola ema sira ne’ebe sira hili.

Ohin loron, bainhira ita selebra loorn 20 de maio, ita hasoru hela , ka hamrik hela, atu selebra konksita boot ne’e iha hela didin/parede konfinamentu-nian, didin/parede ne’ebe tamba pandemia Covid 19, hanesan ema hateten “inimigu ne’eb ita la bele hare ho matan”. Maibe ita ladauk iha estratejia ida ne’ebe ke diak atu funu hasoru inimigu ne’e. Husi fali sorin seluk, ita selebera hela loron Restaurasaun ka loron Deklarasaun Independensia iha “ situasaun hamlahak, prijaun ekonomia ida ne’ebe hadadur ita hotu, no’o iha hela desigualdade social nia laran, ne’ebe ita asiste iha GMNTV, no’o viral iha FB, familia barak halerik tamba selu kost la bele, hola ai-han labele, jovens barak hakarak fila ba Oekuse, ba munisipius seluk tan deit selu kost labele no’o hola ai-han labele.

Kontudu, relidade ne’e ema seluk persepsiona husi pontu de vista seluk. Ba ita situasaun real, degradante, bainhira politkus sira la sukat sira nia lia fuan, bainhira halo deklarasaun politika. Sira dehan povo la hamlahak!

Maibe ita asiste ho fuan moras, revoltadu iha ita nia konsiensia no’o klamar, bainhira rona ita nia reprejentantes sira dehan povo bosok, povo la hamlahak!

Realidade moris ohin loron tamba konsekunsias husi Estadu Emerjensia, Serka Sanitaria, tamba tenki aplika nudar medidas de prevensaun, sensibiliza liu tan ita hotu ne’ebe sei iha fuan, katak dalan ba moris diak sei dook ba bebeik. Karik ladauk iha medidas komplementares. Ita hanoin katak, Estado iha obrigasaun, haktuir ba artigo 6 K-RDTL-nian, atu hatan ba Povo nia halerik, nia moris. Tamba ne’e , iha aplikasaun Serka Sanitaria tuir lolos Estado define medidas de assistensia ekonomika/finanseira ba Uma kain ida- idak durante periodo ida no’o fo’o mos apoio ba desenvolvimentu agrikula familiar. Ne’e ita nia hanoin, bele mos ema seluk hanoin oin seluk. Ne’e maka liberdade no’o demokrasia.

Ba ema seluk fali , ne’ebe hare Poder nudar objetivu moris, konkista Ukun An signifika oinsa bele kaer Poder politiku-ekonomiku, hodi haluha tiha valores boot ne’ebe habelar nasionalismu no’o patriotismu hodi inspira revoltas boot sira hanesan kotobaba, kamanase, manetu-manlobas no’o funu manufahi, hodi la temi hotu-hotu, ne’ebe mesmu ke kolonialismo portugues

harahun, hamate, revoltas hirak ne’e lori objetivu boot oinsa halibur timor- oan hotu no’o fanu sira atu hamrik hasoru kolonialismo portugues no’o invasores sira, tamba sira maka halo ita terus, mukit no’o halerik. Kolonialismu maka kauja ita nia sub-desenvolvimentu no’o miseria nudar povo. Maka nia “antípoda”, Ukun An maka nudar dalan ba Liberta an husi mukit no’o kiak. Ita to’o iha ne’ebe ona?

Loron 20 de maio asinala eventu moris movimentu ida ne’ebe hanaran ASDT ( Associação Social Democrata de Timor) ne’ebe iha objetivu atu defende auto- determinasaun no’o Independensia Nasional Timor-Leste –nian no’o ikus mai iha loorn 11 de setembru 1974 nakfilak an ba FRETILIN nudar Movimento Amplo Nacional, nacionalista, anti-colonialista, anti-imperialista ne’ebe esforsa an atu halibur ema hotu ne’ebe hakarak Luta ba Ukun rasik An no’o hatur iha konsepsaun” liberdade maka konkista, la’os ema foo deit”.

No’o FRETILIN, pelu menos, ho estudantes sira husi Lisboa to’o ona, hahu mosu tendensias ideolojikas boot tolu, ka korente politika karik, dehan nune’e ba, hanesan Social Demokrasia, Nasinalismo Populismo, no’o Socialismo. Sira ne’e hotu maka konfigura an iha FRETILIN nudar Movimento Nasional Amplo. Agora ita iha ne’ebe ona, no’o perspektiva ida ne’ebe maka pervalese ka iha ita nia sociedade politika?

Luta naruk, povo tomak hamrik, independentemente nia filiasaun politika ideolojika, hamutuk liberta Rai iha 1999 no’o hari segunda republika, RDTL iha 2002. Husi tinan 1975 to ‘o 1999 povo tomak, ema hotu, kontribui ba Luta ba Ukun Rasik An, la hare ba ideolojia-politika, la hare ba maioria ka minoria, la hare ba rasa ka relijiaun. Hotu-hotu hamutuk, unidade na iha diversidade ho obetivu komum – Libertasaun da Pátria e do Povo.

Ho baje de apoio ne’ebe inimigu sobu iha tinan 1977 to’o mai 1978, ikus liu maka baje de apoio iha Matebian naksobu iha 23 de novembru 1978, ema barak lakon esperansa; fundadores Movimento FRETELIN barak mate, sira ne’ebe moris, barak kapturadu, halo funu besik atu hotu. Ita tama iha fase foun no’o metodo de Luta foun, luta klandestina no’o Urbana. Jovens sira, ida-idak buka nia meius, hari nia grupos ka nia organijasaun hodi hahu kontinua Luta ba Ukun An. Em termus politikus, ita bele dehan moris terseira jerasaun da Luta.

Uniku fundador ne’ebe maka moris hela no’o iha hela ailaran maka Kamarada Mau Hunu. Mmebrus CCF ne’ebe lori pespektiva eskerda ( Marxismu- Leninismu - Maoismo) , hanesan Sahe, Mau-Lear no’o seluk tan, mate ho kilat iha liman ho mehi sociedade foun ba Timor-Leste, ne’ebe sei la iha kiak no’o mukit, ema hotu sei moris ho liberdade no’o ho dignidade. Sera ke perspektiva ne’e sei relevante? Sera ke jovens-estudantes sira husi familia ne’ebe mukit no’o kiak no’o kiik sei komunga hela ideariu ida ne’e?

Saudoso Nicolau Lobato mate ho kilat iha liman ho esperansa Timor-Leste sei sai Estado livre no’o soberano, no’o iha ne’ebe povo sei moris diak no’o ho

dignidade. Iha Liberdade no’o ho kondisaun halakon analfabetismu politiku no’o ignoransia sekular. Defende justisa no’o igualdade husi perspetkiva doutrina Cristã! Sera ke ohin ita sei tuir no’o fiar?

Sira hotu mate tamba, iha kontestu jeral, defende valores de Liberdade, Fraternidade no’o igualdade entre povos!

Iha momentus de aflisaun, laran susar, irmão Xanana ne’ebe nudar membro do Comité Centrak da FRETILIN sobrevivente, kaer ba valores husi sira ne’ebe mate, hodi hahu reorganijasaun. Xanana no’o Mau Hunu hari Komite Politiku FRETILIN hodi reorganiza Luta no’o konvoka Primeira Conferência Nacional, ne’ebe realiza iha Muabai-Lacluta-Ossú, Viqueque, entre 1 a 8 de março de 1981, hodi lansa kriasaun Partido Marxista-Leninista/FRETILIN, ne’ebe hatur ona nudar prjecto político DOPI-nian ( Carvarino, Sahe e Hata, os principais mentores!) , no’o iha mos konferensia ne’e maka define hikas estrategia Luta Libertasaun-nian, fahe geografia-politika resitensia ba rejioens Funu Sei Nafatin, Nakroman no’o Haksolok.

Iha periodu entre 1981 – 1985 segunda jerasaun lideransa ( membru CC- PML/F), ema eskerda-sira, mate mohu hamutuk ho soldadus, populsaun, iha operassun ne’ebe Indonesia sira hanaran “ operasi pagar betis”. Oinsa ita ne’ebe sei moris hanoin atu valoriza sira nia obra, sira nia pensamentu?

Husi Primeira Konferensia ne’e maka Maun Boot Xanana mosu nudar numerador komum ba diresaun da Luta, ikus mai foti decijoens politikas no’o estrategikas, embora dificil, todan no’o balun hanesan Lideres OJECTIl-sira no’o membrus DFSE balun la aseita, iha tinan 1987-1990. Maibe nia hatudu katak decijaun ne’e los no’o estrategika ne’e relvante. Ikus mai lideres OJECTIl sira ne’ebe kontesta nia decijaun, decide servisu hamutuk ho Xanana to’o ohin loron. Xanana aplika prinsipius justus, metodos korektus!

Husi hari PML-F , determina estrategia “ Guerra Dura e Prolongada”. Maibe hare ba evolusaun mundo no’o desenvolvimentu politiku iha rai laran, ne’ebe ema barak hakarak hola parte iha Luta ba Ukun An, Maun Boot Xanana reve estrategia hodi hatur konseitu Unidade Nasional ne’ebe sei bele halibur ema hotu-hotu iha Luta ba Ukun An.

Husi ne’e maka iha 1987, iha loron 7, fulan desembru, Irmão Xanana, Huno no’o Hodu, liu husi mensagem ne’ebe hato’o ba ema nasionalistas tomak halo auto-kritika ne’ebe to’os ba erros kondusaun da Luta no’o hatudu metodo no’o dalan foun atu nasionalsiatas hotu-hotu kumpri no’ o la’o tuir hodi bele Luta ba Libertasaun.

Iha tempo ne’eba susar tebes, mesak tebes, la-hanesan ohin loron, ita hotu- hotu hakarak dehan ita maka protagonista prinsipal, ema ladauk komprova; Xanana Gusmão, Mau Hunu no’o Hodu mosu hanesan ahi-naroman ne’ebe fo’o esperansa iha diresaun da Luta hodi bele dirije ema hotu-hotu ne’ebe , iha ai-laran ka vila-laran, sei luta hela. Xanana husi nia obras, halo ema hotu hadomi nia, no’o rona nia, no’o tuir nia hodi fo’o an ba mate ba Ukun An.

Estrategia politika ne’ebe Maun Boot Xanana define, hamutuk ho Maun Mau Hunu no’o Mau-Hodu, ema hotu kumpri no’o ikus mai haluan liu tan frente de kombate. Iha tinan 1995, bainhira dadur hela iha Cipinang, Xanana hare ba mudansas mapa politku iha Indonesia, hamutuk ho nia kolaboradores sira define estrategia Indonesianizasaun konflitu politiku-militar iha loron 20de maio de 1995, hodi hari Brigada Negra ne’ebe hatur nia estatuto nudar forsas especiais FALINTIL-nian, ne’ebe simu ordem direkta husi Xanana Gusmão, enkuantu Komandante Supremo FALINTIL-nian. Xanana fiar katak ho indonesianizasaun konflitu Politku-Militar Timor-Leste sei fanu movimentus pro-demokratikus no’o povo indonesia hodi hamrik hasoru Soeharto.

Maun Boot Xanana husi prijaun Cipinang, tamba metodus de komunikasaun no’o ligasaun ne’ebe diak ona, bele koalia husi ona telefone selular ba liur prijaun-nian, hamtuk ho nia kolaboradores sira husi AST, RENETIL, maluk seluk tan, halo Cipinang sai fatin nudar base Komando da Luta nian hodi bele orienta aplikasaun estrategia Indonesianizasaun konflitu politiku-militar Timor-Leste. Xanana orienta AST ( Tan Malaka matebian ona ) hodi hamutuk ho RENETIL koordena malu ho Roy ( PRD) hodi estabelse SPRIM ( Solidaritas Perjuangan Rakyat Indonesia untuk Maubere) ne’ebe lidera husi kolegas sira hanesan Wilson ho seluk-seluk tan. Ikus mai, PRD hahu kontaktu Maun Boot Xanana no’o hamosu Programa PRD ida mos kona ba “ Pembebasan Timor-Leste” iha sira nia Programa de Luta.

Hakarak rekoinese ka lakohi, buat ne’ebe maka los maka ne’e , tanba mos kontribui ba prosesu hamono Soeharto, iha reflesaun ne’e precija ita konta ba malu!

Iha rai liur, bainhira prosesu reajustamentu estrutural la’o hela iha rai laran, iha ne’ebe hahu mosu diverjensias entre membrus DFSE. Iha 1991, hare ba inersia iha DFSE laran, ke bele iha impaktu ba reprejentasaun Komando da Luta – CNRM iha rai liur, Maun Boot Xanana, enkuantu lider CNRM, hakotu nomeia Irmão Ramos Horta ba Representante Especial CNRM-nian ( MB Xanana-nian mos) no’o nomeia Dr. Agio Pereira nudar mos membru ida ne’ebe hala’o aktividades no’o knar espesifikas iha Australia, hahu husi dia 5 julhu 1991. Decijaun ne’e foti, hafoin hare ba la implementasaun projetu politiku no’o de organijasaun DRSE ( Delegasaun Resistencia iha Servisu iha Exterior) ne’ebe hato’o ba lideres UDT, DFSE iha Lisboa. DRSE , ne’e ho ona hanoin atu hamosu lideransa kolegial iha Diaspora ne’ebe atu kompostu husi Dr. Moises Amaral ( representa UDT), Dr. Abílio de Araújo ( DFSE) no’o Dom Martinho da Costa Lopes. La implementa, lahatene tamba sa?

Atu konsagra didiak papel FALINTIL no’o FRETILIN-nian, nudar FRENTE AMPLA, la’os Partido, iha Aitana, Agosto de 1990, Maun nain rua, Mau-Hunu, Mau Hodu hamutuk ho Maun Boot Xanana define hamoris CDF, neebe nudar orgaun kaer hela diresaun FRETILIN durante fuu laran, tamba iha diaspora sira hadau malu se maka atu kaer FRETILIN, hafoin maun Xanana ses an husi diresaun FRETILIN atu lidera los FALINTIL. Huis rejolusaun Aitana,

CNRM kompostu husi Komando das FALINTIL ( Xanana) no’o CDF ( kompstu husi Mau-Hunu no’o Mau Hodu) nudar orgaun kolegial de diresaun politika da Resistensia Nasional. Estabelesimentu CDF ( Comiisão Directiva da FRETILIN) la os ho hanoin atu halakon FRETILIN, hanesan agora ita rona ema barak argumenta. Kriasaun CDF atu evita ema hadau malu se maka atu perside FRETILIN. CDF kaer hela knar Presidensia FRETILIN hodi hein funu hotu maka halo kongressu hodi hili orgauns diresaun FRETILIN-nian.

Tarefas ne’ebe maka atu hala’o maka socializasaun Plano da paz CNRM-nian no’o estrategia da Luta da Libertasaun. Tamba iha vilas okupadas, iha cidades Indonesia barak, funu libertasaun avansa tebes duni ona ho partisipauan aktiva husi jovens-estudantes sira.

Ho mudansas no’o alterasoens oi-oin ne’ebe maka introdus iha luta libertasaun-nian, finalmente, Soeharto monu, regime foun mosu, Habibie sai Presidente hola decijaun fo’o direito ba Povo Timor-Leste atu hili nia dalan. Husi ne’e maka akordu 5 de maio mosu no’o ONU realiza REFERENDUM iha Timor-Leste. Husi REFERENDUM maka povo tomak ba vota, no’o vota ba Liberdade hodi hari Estadoda RDTL iha 2002, hafoin Assembleia Konstituinte ne’ebe povo hili iha 2001, Agosto, ne’ebe kompostu husi partidos sira hanesan : FRETILIN, ASDT, PSD, PD, KOTA, PNT, PDC, PL, PPT, PST, UDC/PDC, UDT no’o independente ida, aprova Segunda Konstituisaun ba Segunda Republika. Iha ne’e maka prevalese teoria DEKLARASAUN DA INDPENDENSIA. Konstituisaun foun, Konstituisaun maka baje juridika ne’ebe hatur Estado de Direito Demokratiku.

Tamba sa la Restaura Konstituisaun RDTL 1975-nian! Tamba sa la Restaura RDTL versaun 1975? Ita lahatene, tamba ita la hola parte iha assembleia konstituinte. Maibe kestaun ne’e bele sai materia de peskija ba estudantes sira.

Liu tiha tinan19 ona, atu husi fali konsepsaun Restaurasaun Independensia ka Deklarasaun Independensia, ohin ita asssiste hela ema la respeita valores demokrasia ne’ebe ita konsagra iha K-RDTL, ema la respeita normas Konstitusionais ne’ebe garanta aplikasaun prinsipius separasaun de Poderes ba orgaun 4 ne’ebe konsagradu iha Kosntituisaun nudar bajes ba desenvolvimento Estado de Direito Demokratiku. Bei-alan sira fiar, ita hotu fiar katak so ho demokrasia, povo exerce nia Poder politiku; so ho kumprimentu koerente no’o konsistente Konstituisaun no’o Prinsipius Estado de Direito Demokratiku, maka Ukun sei servi povo, tamba povo kontinua exerce nia poder de kontrolo.

Karik povo hamlahak, halerik, exije nia direitos, Ukun nain sira rona no’o fo’o solusaun! La’os ba dehan fali povo koalia bosok.

Ukun mai husi Povo, Ukun ho Povo no’o Ukun tenki servi Povo no’o mandatu remata ukun fila ba povo nudar nain ba Poder Politiku iha Estadu de Direito Demokratiku.

Ita bele iha opsoens oi-oin, diferensas kona ba realidade ida, iha eleisaun Povo maka Mestre, povo maka Juiz, povo maka sei decide ita fila ba Ukun ka ita fila ba sai povo hanesan sira hotu, embora ita iha kondisoens seluk ba hala’o moris no’o knar foun.

Ohin ita atu selebra loron magnifiku no’o glorioso ne’e, maibe ita selebra hela ho hanoin barak-triste, ho repugnasaun, ho fuan moras no’o klamar revoltadu, tamba ita hasoru hela todan boot no’o susar tebes tamba pandemia Covid 19, liu tiha ona tinan ida ne’ebe ita aplika Estado Emerjencia bele penetra fali iha ita nia sociedade. Situasaun ne’e obriga Estado aplika Serka Sanitaria, hodi halo ita labele la’o ba mai, labele sai husi munisipiu ida ba munisipiu seluk, labele hala’o ita nia aktividades ekonomikas, kulturais relijiosas. Maibe Estado haluha atu aplika medidas komplementares, liu-liu medidas ekonomikas ne’ebe bele tulun povo hetan ai-han no’o osan ba gasta durante nia iha konfinamentu. No’o projeta ona modelo de produsaun ekonomika, karik pandemia Covid 19 ladauk kombatidu, oinsa ita la hasoru hamlahak, tamba ita hahu produs.

Ita selebra dadauk loron ita nia konkista boot, maibe ita mos testemunha dadauk inan barak tanis , halerik tamba ai-han la iha; ita rona aman sira nia halerik tamba lakon servisu; ita rona jovens –estudantes sira labele selu kost la bele sosa ai-han, hakarak fila ba Knua, maibe dalan taka hela; ita mos sente dadauk halerik husi agrikultores sira ne’ebe hakilar katak Estado ne’ebe sira maka nain hahu dook ba bebeik husi sira.

Bainhira ita sente buat sira ne’eba hotu, halo ita fuan taridu, ita mos hare dadauk ita nia Nasaun nia perkursu ba realizasaun desenvolvimentu ne’ebe garanta povo kiik no’o kiak atu bele hetan liberdade, atu bele hari nia ekonomia familiar, atu bele moris ho dignidade, dok ba bebeik. Konseitu desenvolvimentu, konseitu rekonstrusaun nasional la’o hela iha “tunel” ida nia laran, sei nakukun los, ita lahatene atu la’o ba ne’ebe. Tinan lima-lima povo vota iha partidus politikus sira atu ba tur iha Parlamentu Nasional,atu ba forma Governo. Sira tuir tiha iha ne’eba, sira dehan fali povo bosok, povo la hamlahak, povo moris diak hela. Kontradisaun boot, maibe ne’e maka realidade politika.

Hare fila ba kotuk, tetu hikas ran ne’ebe fakar, mata ben ne’ebe suli, susar oi-oin ne’ebe ita hotu liu, maka selebrasaun ida oin-ne’e nudar selebarsaun realizasaun Pátria-Povo-Estado. Ita hein katak ho selebrasaun ida ne’e , ba dala 19, selebrasaun ne’e la’os deit serimonial ona, maibe momentu ba ema hotu, eleitoradu ne’ebe vota tinan lima-lima, sira ne’ebe povo fo’o fiar tamba liu barreira, sira ne’ebe kaer Ukun, atu buka hamutuk dalan, tu’ur hamutuk, tuir ita nia kultura-Lisan “nahe biti boot hodi tur” no’o kaer metin ba ita nia “teoria” política no’o económica kona ba “matak ida-idak nian, tasak hotu-hotu nian”, hamosu estrategia komum hodi kombate pandemia Covid 19, realija eleisaun presidensial, garanta desenvolvimento demokrasia no’o hamosu modelo desnvolvimentu ekonomiku ne’ebe bajeia ba agrikultura,

turismu komunitariu, industria artesanal hodi povo sai nain ba Ukun Rasik An. Modelo ne’ebe hau hanoin los no’o diak maka kombinasaun industrias estrategikas ( minarai, minerais) ho desenvolvimentu agrikultura familiar. Povo nain ba nia natar noo to’os, nia maka kuda, nia maka hetan benefisiu husi nia kolen.

Poder ekonomiku tenki iha Povo nia liman. Povo riku, maka Estado Riku!

Husi Konstituisaun RDTL segunda Republika nian, ita adopta multipartidarismu, pluralismo politiku demokratiku, no’o realizasaun eleisoens periodikas, tinan lima-lima ba Presidente no’o Parlamentu nasional. Hahu’u husi 2007 partido CNRT mosu nudar forsa politika foun ne’ebe iha kapasidade atu hamosu ekilibiru de forsas. La iha ona partido ida maka manan absoluta atu Ukun rai ida ne’e mesak no’o halo deit saida maka nia hakarak. Demokrasia hahu funsiona, no’o perjensa partidos barak iha parlamentu nasional hahu iha ona sentidu, la’os ona parte “ adornus/hiasan” ba demokrasia hanesan iha konfigurasaun parlamentar iha tinan 2002-2007.

CNRT, ne’ebe lidera husi Maun Boot Kay Rala Xanan Gusmão, hahu dinamiza vida demokratika, iha luta politika partido boot rua, hodi fo’o valor no’o signifikadu ba partidos kiik sira, ho asentu ka la ho asssentu parlamentar. Iha dinamika ida ne’e, maka partidus kiik sira tenki asume nia valores de Luta iha prosesu konstrusaun Estado de Direito Demokratiku, labele tan deit bele ba Ukun, haluha nia valores, no’o valores husi ema sira ne’ebe mate atu konkista Liberdade no’o hari Estado de Direito Demokratiku nudar baje politika-social ba povo atu moris diak.

Ba partidus sira ne’ebe la liu barreira eleitoral, tenki fiar an katak sira reprejenta eleitoradu lubun ida maka vota ba sira nia programa. Biar la ba Ukun, maibe tenki koalia nafatin. Liu husi midia, hakerek, konferensias atu apoia ka kritika programa ka plano governo-nian ne’ebe la benefisia povo. Ne’e DEVER, OBRIGASAUN MORAL nudar forsa politika konkorente iha eleisoens jerais.

Ikus liu, atu knseptualiza dimensaun unidade nasional oin-sa deit, buat importante maka ita labele haluha maka husi “Jaku ba fronteira, liu husi Atauru no’o Oe-Kusi Ambeno, husi Tasi mane ba Tasi Feto” ita povo ida deit , Nasaun ida deit, nudar aliserses ba Estadu de Direito Demokratiku, Lisan ida-idak nian , Knua oi-oin, hamutuk hatur Knua no’o Lisan boot ida deit , hanaran Nasaun RDTL, nudar alierse ba Estado RDTL.

Labele haluha mos katak se la iha Estado de Direitu Demokratiku, la iha Demokrasia, iha deit maka eleisaun, Povo sei la hetan nia liberdade, nia dignidade, no’o nia moris diak. I bainhira nia halerik, nia lamenta, ema dehan nia bosok, nia halo politika.

Ita hein, Timor-Leste sei diak liu orseik iha loron ohin no’o ba aban!

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com


Online Counter