OPINIAUN: Oposição Democrática iha Cultura Democrática: Tetu “Polyarchy”, Sukat “Idiocracy” 

 

Xanana Gusmão nia declaração iha media, 29.03.2021, to’o de’it iha problema Mari Alkatiri nia denuncia caluniosa. Hau hanoin liu konaba CONSTITUIÇÃO RDTL nia destino nebe ku’ak tan dala ida. Problema todan liu laos deit CNRT nian, maibe mos Partido Fretilin rasik hanesan ho Partido sira seluk mak ne’e: se PARTIDO ida halo declaração politica mak tenki hetan criminalização, conceito OPOSIÇÃO DEMOCRÁTICA ba hatur fali iha nebe (??).

Se caso ne’e, Maun Boot Xanana ho Dr. Mari mesak, hau la hakarak tau kanuru tohar. Maibe, hau hakarak bolu atenção katak iha ne’e problema boot liu mak CRDTL. Tuir MPC nia hare, saida mak CPN no Deputado CNRT halo iha PN ne’e “direito constitucional”, no labele reduz ba “processo criminal”. Saida mak Senhor Mari Alkatiri halo ne’e hanesan criminalização ba direito constitucional. MINISTERIO PUBLICO “fora da área cobertura” wainhira foti processo tan cidadão ida ninia capricho. CRDTL rasik hatur ona dehan katak “É reconhecido aos partidos políticos o direito à oposição democrática, assim como o direito a serem informados, regular e diretamente, sobre o andamento dos principais assuntos de interesse nacional” (Artigo 70 no. 2). Autor no fundador mak MA ho Maun Lu-Olo tiha, halo nusa mak la hatene?

Tau iha ita nia hanoin no fuan laran tomak, katak TACI TIMOR ne’e assunto ba Timor-Leste nia mate ho moris. Ne’e mak dehan “interesse nacional”. Kaer hiks Maun Mari nia liafuan karik dehan, “Ne’e la’os Xanana nia kusta, ne’e la’os hau nia kusta mos”. Maibe, iha processo ne’e nia laran mak ita fo tiha tinan 50 ba Australia, ne’e hanesan fali luta tinan 25 hodi mate, ran ruin lekar RAI TIMOR hasoru Indonesia ne’e la folin ona. Dala ida tan, hau kaer nafatin liafuan Dr. Mari Alkatiri nian “ne’e laos Xanana nia kusta, atu ba foti fali, ne’e laos mos Alkatiri nia kusta atu fo saugati deit ba Australia”. Se Dr. Mari Alkatiri la conhece Nicolau Lobato karik, molok mate tan traidor sira iha CCF (Alarico Fernandes, cs) halo, iha Diskursu 20.05.1978, dehan kedas, “De Oe-Cusse a Tutuala, de Lospalos às fronteiras, de Atauro a Jaco, de mar à mar, somos só um Povo, uma só Nação, com uma só Pátria: Timor-Leste”. Ne’e duni temi dehan TIMOR-LESTE ne’e, iha kedas FRETILIN nia ulun laran ne’e katak, RAI tomak nebe hadulas ho TACI. Nicolau Lobato tau iha FRETILIN original (asli) no genuíno (sejati) sira nia ulun laran dehan kedas katak, “Enquanto ao houver sobre o território da República Democrática de Timor-Leste, regado pelo sangue dos heróis, um soldado indonésio que seja, nós continuaremos a gritar: abaixo o expansionismo colonial indonésio. Nós já mais transigiremos com a alienação mesmo da mais pequenina parcela do território Pátrio”. Ho liafuan badak, katak atu rai badasuk oan ida mos Povo Timor sei la fo ulun, la hakiduk! Se Nicolau Lobato hatur ida ne’e nudar linha ba luta tomak FRETILIN-FALINTIL, mak agora Mari Alkatiri sobu tomak ... hau hanoin definitivamente Partido Fretilin 2000 la iha duni hun no abut iha FRETILIN-1975.

Los Kay Rala Xanana Gusmão tenki luta hadau hikas TACI TIMOR nebe lakon ninia soberania ba tinan 50 ne’e. La’os nia mesak. CNRT iha direito atu foti questão ne’e nudar Representante Povo nian. La’os CNRT mesak. Partido sira seluk mos foti lian; hahu 2006 ne’e PD mos ko’alia ona. La’os PD mesak. Comissão da Justiça e Paz (CJP) Dili no Baucau mos foti lia. Laos Igreja Católica de’it, Forum Inter Religioso (FIR) mos ko’alia maski lian la dun forte.  

Ema haruka tutan posting mai hau, Mari Alkatiri hakerek iha facebook konaba (1) “Hala'o Polítika tenki hatene simu ho dignidade konsequênsia sa'ida deit. Hau mos dehan dala barak katak hala'o politika pratika tenki berani test paradigma tuan no husi dalan kriativu no inovador hahoris paradigma foun! (2) Hau mos deklara iha fatin hotu-hotu iha TL, dehan kombate iha Demokrasia tenki iha objetivu ida bot liu: atu hametin demokarasia”; no (3) “Aleternativa atu sai husi impasse politiku maka ampla plataforma de entendimentu politiku atu hotu-hotu hamutuk”. Liafuan sira mesak furak de’it, funan renda tan. Hau hakarak tetu ida-idak no rai tui-tuir malu Maun Boot nia hanoin fundamental ne’e. Nudar geração foun, ho hanoin katak “tenki brani test paradigma”, hau hakarak hatur PARADIGMA “TETU-RAI” ...

PARADIGMA: “TUAN” – “FOUN” IHA NEBE?

Hau ho liafuan sira, MA dehan “Hala'o Polítika tenki hatene simu ho dignidade konsequênsia sa'ida deit. Hau mos dehan dala barak katak hala'o politika pratika tenki berani test paradigma tuan no husi dalan kriativu no inovador hahoris paradigma foun!

Iha ne’e liafuan “paradigma” mak sai chave. Konaba PARADIGMA, oituan be hau hatene mak iha Thomas Samuel Kuhn hakerek livro ida, The Structure of Scientific Revolutions (1962). Nia dehan, PARADIGMA ne’e hanesan “revolução” foun ida, katak buat nebe uluk (paradigma tuan) matenek na’in sira ko’alia, hakerek ka hanorin, tuir TEORIA, PRATIKA, METODOLOGIA, procedura nebe mundo cientifico sira tomak simu hetan mudansa barak (paradigma foun). Kuhn dehan, husi paradigma tuan ba paradigma foun, matenek na’in sira fera ulun no halo “test” barak mak hadi’ak, halo kroat liu tan … ida halo tiha, ida mai tutan tan, nune’e ba nafatin.

Ho liafuan PARADIGMA “foun” no “tuan” ita koko to’ok hare COVID19! Ho respeito tomak ba medico sira, sira ne’e tama iha zona “pratika” no “metodologia”, la hamosu teoria, sa tan paradigma. Bele dehan, ita nia teoria, pratica no metodogia ida de’it LOCKDOWN. Maski iha mundo tomak ema modifica ona, ita nia nafatin. Ida nebe mosu mak VIII Governo VIABILIZADO biban duni atu fahe lawamento US$200, fo pulsa US$15 … hare ba osan mihis ona, ba fali sesta basica; hare ba ema hobur lisuk atu simu ai-han (no sasan la to’o ona, empresário bangkrut); derepente mosu plano foun cerco sanitário ka confinamento … atu ema labele ba hobur malu tan. Atu bele halo rame oituan, ita halo cantigas garganteada OGE2020, OGE2021 no prepara tan OGE2022 ... aviaun especial tula osan mai.

Proposta nebe Senhor Alkatiri hatur mak ne’e, “brani test paradigma tuan no husi dalan kriativu no inovador hahoris paradigma foun”. Hau hanoin liafuan Portugues dehan, “a montanha pariu um rato”. Be paradigma tuan mak ide nebe gau? Were do paradigma foun oinsa lerek gai?

Hau hanoin katak POLITICA hotu-hotu iha mundo rai klaran ne’e ESTADO halo tuir PARADIGMA ÚNICA, mak CONSTITUIÇÃO. Atu MONARQUIA fali eh, atu PRESIDENCIAL fali eh, atu SEMI PRESIDENCIAL fali eh, hotu-hotu tau apelido CONSTITUCIONAL. Iha Timor-Leste nia semi wa’a presidencial ne’e, iha de’it paradigma ida, mak CONSTITUIÇÃO DA REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE (CRDTL 2002). Se hatur iha ne’e, hau hanoin kala paradigma tuan mak Constituição 1975. La iha tan seluk. Se iha karik, hau mak la hatene! Maibe, husi Guru SD (1989) to’o Docente filosofia (2021), hau la hatene PARADIGMA foun mak ida nebe! Ou, saida mak hau hatene nudar PARADIGMA (iha Indonesia, Italia, Inglaterra no França – fatin be hau estuda) ne’e mak la los karik. Mbuh!?

Maibe, mensagem nebe gosto mak dehan, “husi dalan KRIATIVU no INOVADOR” – hau hanoin ne’e liafuan furak liu do que hau nian dehan RIDICULARIZADU no FURADOR.

Ba hau, dalan kriativu no inovador mak VIII Governo VIABILIZADO usa dalan ida de’it ESTADO DE EMERGENCIA, depois PR fohin lalais ne’e dehan situação COVID19 ne’e mak halo Chefe de Estado haksoit liu CONSTITUIÇÃO; Estuda CRDTL hodi fo dalan ba Partido Fretilin tonka PLP no KHUNTO hadau Maja PPN; ko’a manu aten fahi aten bibi aten hare katak ook metan hodi lori ba Igreja (keta haluha Jesus Cristo nia liafuan “Se o lori buat karan ba Altar, maibe sei rai kunan ho o nia maluk, rai lai fila ba badame tiha mak mai fali”); ba halo DESMISTIFICAÇÃO no hanorin Deputada Fretilin inocente miserável atu insulta Xanana iha PN; lori CPN CNRT no Bancada ba MP; to’o DESMISTIFICAÇÃO ... kala ida ne’e mak dehan Sua Excelência Camarada Doutor Alkatiri dehan “brani test paradigma tuan gai rahaan?! Se ida ne’e mak los, então hau hanoin la’os ona PARADIGMA maibe XANANA. Se hakarak halo desmistificação, ne’e tenki hatun Xanana no labele halo fali nia sai paradigma tuan, depois desmistifica la hetan halo nia sai fali paradigma foun. Ninia resultado – Xanana mak Paradigma Tuan, Xanana tan mak Paradigma foun. Kok, ribeet lan mumet see to mas! Nusa mak halo kolen de’it ne’e? POVO agoenta LOCKDOWN, Estado ba liki daun fali ba Xanana.

Hau la hare hetan PARADIGMA FOUN. Tan ida nia PARADIGMA ÚNICA mak CRDTL. Buat nebe hau concorda ho Alkatiri mak buka dalan “kriativu no inovador” – buat nebe hau hare iha dalan rua de’it – sai DEFENSOR ba CRDTL, se lae sai fali FURADOR ba CRDTL. To’o agora ita sei iha situação “revolução evolucionaria” – katak, hakerek tiha CRDTL no sei estuda maka’as atu oinsa mak tane metin no foti sae liu tan CRDTL.  Lao neneik, lao bebeik ... ba oin! Hau hanoin katak tuir lex naturalis (hukum kodrat), GERAÇÃO FOUN deit nebe matenek no laran kmaus mak bele lori PARADIGMA FOUN.

TEORIA: “DEMOCRACY”

Lao neneik, lao bebeik ... ba oin! Hau hanoin katak tuir lex naturalis, GERAÇÃO FOUN deit nebe matenek no laran kmaus mak bele lori PARADIGMA FOUN. Tuir mai, MA nia liafuan dehan, “Hau mos deklara iha fatin hotu-hotu iha TL, dehan “kombate iha Demokrasia tenki iha objektivu ida bot liu: atu hametin demokrasia”.

Liafuan “HAMETIN DEMOKRASIA”, ba hau importante tebes tan ida ne’e mak chave hermenêutica. Iha ita nia Preâmbulo CRDTL laran hakerek momos “... erigir uma CULTURA DEMOCRÁTICA” nebe hatur hamutuk ho “estabelecer as regras essenciais da DEMOCRACIA PLURALISTA”. Hau hanorin filosofia/ teoria geral iha politica, nune’e iha tinan 17 nia laran, hau hanorin katak PREÂMBULO nee sai hanesan “Le esprit d’un nation” (Montesquieu); ka, “Geistlichen Hintergrund” (G.F.W. Hegel) ka dala ruma dehan “Volksgeist” (politica povo nia klamar).

Ho liafuan “cultura democrática”, FUNDADOR sira iha 20 Março 2002 la’os de’it hanoin konaba SISTEMA, maibe liu-liu VALOR CULTURAL iha democracia nia laran. Iha valor rua nebe importante tebes mak “RESPEITA” ba lei no ordem, no ba na’i-ulun sira nebe “DEMOCRATICAMENTE ELEITAS”.

Iha sistema democracia nia laran, POVO tuir eleições, hodi hili Órgão rua de’it – Presidência da República no Parlamento Nacional. Tuir Timor nia valor cultural respeita malu ne’e, katak, buat nebe hili ona katak hili ona. Labele fila lia. Ne’e duni, atu PR halo los ka halo la los, ko’alia barak ka nonok de’it ... ne’e POVO simu de’it ona. Nune’e mos iha PN deputado/a sira ko’alia los ka sala, Partido sira lohi povo ka lae; ... povo simu nafatin. Tur hare tuir. Ne’e mak sentido lolos husi RESPEITA. Too Trio golpista Fretilin-PLP-KHUNTO hadau Meja PPN la tuir dalan no la iha liu respeito ba “democraticamente eleitas” mos, Povo “selfie” tiha de’it. Importante iha mundo Medsos ne’e, Deputado/a sira atu explica tun sae mos “foto” no vídeo la bosok; la hatene tan oinsa mak bosok. Kala iha laran, Povo sente nisik hela, nakali hela atu muta tan ... maibe, sira tur loke tiha radio aat hodi rona Rinto Harahap ho Grace Simon hananu, “Kau duduk di sana Kududuk di sini// Menyepi dari dunia ini yang takkan perduli// Nyanyikan saja lagu tentang gereja tua// Bukannya lagu tentang engkau dan aku”.

To’o ohin loron, Povo Timor-Leste hatene oinsa mak HAMETIN DEMOCRACIA. Iha 2022, Povo sei hametin hikas odamatan no janela ba PR; iha 2023, Povo rasik mak sei foti fali Meja PN foun. Hau concorda ho Doutor Mari Alkatiri, katak, dalan foun, kriativu no inovador atu halo paradigma foun mak PR foun. Depois, 2023 partido sira nebe la “kriativu” no “inovador”, sai fali “ridicularizadu” no “furador” tenki buka ona paradigma foun.

PRATIKA: “POLYARCHY” ka “IDIOCRACY”

Proposta nebe Doutor Alkatiri hato’o ne’e mos diak los, katak “Aleternativa atu sai husi impasse politiku maka ampla plataforma de entendimentu politiku atu hotu-hotu hamutuk”. Se hau la sala, proposta ida ne’e mak Dr. Mari hatoo ba Bispo Baucau nian; depois Bispo hatudu hau, tempo neba nudar Direitor CJP Diocese Baucau atu “facilita” processo ne’e. Agora mak MA foti hikas “isu” ida ne’e, hau “setuju” kedas.

Hau hanoin fali FORUM MAUBISSE, nebe hau considera histórico, hanesan los FORUM DARE I-II. Iha FORUM MAUBISSE, lider sira nebe tur hamutuk mak Ramos Horta (PR); Xanana Gusmão (PM); Taur Matan Ruak (CEMFA); Mário V. Carrascalão (VPM); José Luis Guterres (VPM); Mari Alkatiri (lider oposição); Lu-Olo (lider oposição).

Iha DARE 1-2 (Jakarta), mak ninia aura histórica mak maka’as liu. Tempo neba, hau tur iha “odamatan kotuk” de’it.  Hau haksolok tebes nudar GERAÇÃO FOUN bele tur iha “meja kotuk”, iha FORUM MAUBISSE hamutuk ho hau nia maun sira académico/ intelectual (mesak Fretilin tasak nian de’it) – Dr. Rui Maria de Araujo; DR. Rui Gomes (MF agora); DR. Aurelio Guterres; DR. Benjamim Corte-Real; no partido CNRT hanesan DR. Helder da Costa; hamutuk ho Dra. Lidia Gonçalves (Fretilin) no Dra. Dulce de Jesus (CNRT). Hau mesak de’it mak sei too deit nível “intelektual falsu”. Forum Maubisse nee mosu tui-tuir malu – FM1, FM2 no FM3. Nudar Secretario Executivo FM, hau halai tuir PR na’in 2 atu kaer metin PLATAFORMA nebe hau hanaran “CONSENSO” no “COMPROMISSO”. Hahu husi PR Ramos Horta ba fali PR Taur Matan Ruak.

Wainhira TMR sai PR fali, hau hasoru bebeik. Maibe, zero “entendimentu”! Ne’e duni, saida mak agora MA dehan “ampla plataforma de entendimentu politiku atu hotu-hotu hamutuk” bele lao, wainhira Maun Boot na’in 3 – Lu-Olo, Taur Matan Ruak no Mari Alkatiri tenki hatene didiak ENTENDIMENTO POLITCO. Iha paradigma tuan, NOTA ENTENDIMENTO ne’e mak hamosu paradigma foun hanaran VIII GOVERNO VIABILIZADO. Naimori Bukar tama tan ho KHUNTO, hamosu kedas TRIUMVIRAT foun – Fretilin, PLP ho KHUNTO. Sira mak iha “entendimentu politiku”. Fohin lalais ne’e mosu tan “entendimentu politiku” atu hetan CANDIDATO ÚNICO ba eleisaun Presidencial. Maibe, PR Lu-Olo haksiak ona sira – “oras ne’e sei hasoru hela COVID19, ema balun hahu ona halo campanha 2022 no 2023”.

Problema nebe serio liu, hau hanoin MA nia liafuan “atu hotu-hotu hamutuk”. Se hotu-hotu hamutuk, depois destino OPOSIÇÃO DEMOCRÁTICA ninia destino atu ba para los iha nebe? Hau saudade los ba uluk 2007, wainhira Xanana Gusmão lidera AMP (aliança Maioria Parlamentar), no Mari Alkatiri ukun OMP (Oposição Maioria Parlamentar), ita hare duni saida mak Maun Mari dehan “kombate iha Demokrasia tenki iha objektivu ida bot liu: atu hametin demokrasia”. Wainhira iha 2012, Xanana “implementa” FORUM MAUBISSE atu iha “plataforma” hamutuk, hodi fo ZEEMS ba Alkatiri, hau hare hahu la “rame” ona. Tan, debate OGE sira ne’e tuir regra “porta fechada” (pintu tertutup). Fretilin hahu maus ona, tan “etu bikan” ida ba Oe-Cusse lancar hela. Husi ne’e mak tradição LOCKDOWN ba OMP hahu. Ohin loron, Alkatiri koko LOCKDOWN tiha OMP liu husi criminalização ba CNRT. Hau hanoin, CNRT mak la hatene ka la iha capacidade kaer OMP, hanesan Fretilin. Ka, CNRT mos la iha capacidade uluk monta lockdown ba Fretilin? – Lockdown fali ho ZEEMS ne’e mak PARADIGMA “AUOOO”.

Hau concorda ho Maun Mari konaba “PLATAFORMA DE ENTENDIMENTU” hodi nune’e politiku sira, partido no independente sira “ATU HOTU-HOTU HAMUTUK”. Maibe, la halo fali lockdown ba OPOSIÇÃO DEMOCRATICA. Iha PARADIGMA foun nebe murak tebes ba oposição mak hanaran POLYARCHY.

Saida mak Polyarchy ne’e lerek? Tuir Robert A. Dahl (1971), iha DEMOCRACIA PLURALISTA ida (hanesan Timor-Leste), ema halao politica iha sistema ida nebe fo fatin no fo dalan ba “competição, rivalidade” (hanesan MA dehan), hodi nune’e bele mosu democratização hamutuk ho oposição, no iha mos fatin ba população atu fo hanoin (liu-liu media comunicação). Hanesan Dahl dehan, “Polyarchy, then, may be thought of as relatively (but incompletely) democratized regimes, of, to put in in another way, polyarhies are regimes that have been substantially popularized and liberalized, that is, highly inclusive and extensively open to public contestation” (p. 8).

Ita fila ba caso CPN-CNRT: posição politica saida de’it mak sira dehan ka declara iha Plenaria PN ka iha PN nia laran, nee sira nia serviço duni. Ida ne’e mak MA dehan la’os “inimigo”, maibe “adversário”. Nune’e, se Maun Mari nia hanoin ne’e los ... tuir lolos, lalika lori ba Ministerio Publico. Hau fiar katak, wainhira MA halo tuir lei, ne’e Partido Fretilin mak tenki foti fali dados no factos foun atu “contesta” CNRT. Labele lori fali “microfone” iha PN hodi dere gong konaba “CARIDADE” nebe Xanana halo (la buat ida, tan Deputada husi Fretilin ne’e seidauk tasak, la iha experiencia hanesan excelentíssima Armanda Berta ho sua eminencia Luis Roberto). Contesta “suborno” ho “faan soberania nação” hodi hato’o de’it problema “caridade”, ne’e dok demais. Parlamento Nacional nebe hahoris paradigma foun (tuir mehi MA) ba VIII Governo viabilizado ninia serviço mak defende ka kaer ai-tonka kulapru metin, ... hasoru OMP. Saida mak Deputado/a sira husi VIII Governo nia ai-tonka hasoru Xanana ne’e mak Alkatiri nakali los, bolu ho paradigma “POLITICA AVESTRUZ”. Ba hau, processo hasoru CNRT ho level “DENUNCIA CALUNIOSA” deit, ne’e bele de’it sukat ho PARADIGMA “AUOOO” (iha sistema Republica Idiocracy). La to’o iha POLYARCHY.

Martinho G. da Silva Gusmão

Pesquisador & Escritor, Coordenador MPC

(Movimento do Patriotismo Constitucional)

 

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com


Online Counter