Hare Crise Ecologia iha Timor-Leste ho Pensamentu Crise da Ecologia Segundo Anthony Giddens

(Koko Hare Ho hanoin Filosofia)

Haré ba realidade ne’ebé akontese iha ita nia nasaun RDTL, liu-liu iha ita nia sociedade, iha loron hirak liu ba iha inunadasaun ne’ebé boot tebes. Inundasaun ida ne’e lori kriji boot iha sosiedade. Ema barak mak lakon nia vida, uma no sasan. Inundasaun ida ne’e akontese laos tanba Maromak kastigu ita deit, maibe importante liu mak tanba iha krise ekolójika. Tanba ne’e liu husi artigu simples ida ne’e mai ita koko hare kriji ekologia ida ne’e hamutuk ho filosofu Anthony Giddens, atu ita bele hare lisuk kriji ida ne’e.

Objetivo hosi artigu simples ida ne’e mak, hau hakarak ita hotu komprende oituan kona ba situação ne’ebe akontese iha ita nia sociedade de modo particular kona ba Krise ekolójico nian. Nu’u tenik Papa Francisco iha ninia Encíclica Laudato Si, ne’ebe dehan ema hotu nia atensaun hodi tau matan ba uma komum, tamba ita ita nia uma komum sofre hela kríze ekolójiku laos afeta deit ba ambiente, maibe mos ba umanidade tomak. Ao mesmo tempo hau mos hakarak fahe oituan ba ita boot sira kona ba visaun Anthony Guiddens nian kona ba kríse ekolójica.

Artigo ida ne’e laos ho nia finalidade atu halo krítica ba buat sira nebé akontece iha ita nia rain ida ne’e, maibé atu ajuda hodi hanoin hamutuk no halo análisa simples ba situasaun atual nebé acontece iha ita nia nasaun RDTL.

Sé Mak Antonny Giddens

Antony Giddens moris iha Edmontom, Londres Inglaterra iha loron 18 de Janeiro de 1938. Nia gradua iha universidade Hull iha tinan 1961, nune’e iha tinan 1961 nia hahu hanorin psicologia social iha universidade Leceister. Iha tinan 1969 nia mos servisu iha Universidade Cambrigde, nune’e iha ne’eba nia mos kria Comite de ciensias politicas e sociais, associado iha faculdade Economia. Ho nune’e la kleur deit nia mos maestradu iha London school of economics and political science, nune’e iha tinan 11974 nia konklui ninia Doutoramento iha Universiade Cambridge, iha tinan 1987 nia mos sai hanesan professor promovido titular iha universidade Cambridge, Antony guiddens mos sai hanesan autor eskrior ba nia livro rasik hamutuk 30 livros no artigos hamutuk 200 (GIDDENS, Anhony, a modernidade e uma cultura do risco, trabalho seminário académico, II ano de filosofia pág 1).

Antony Giddens hanesan ema sociologo ida iha tempo contemporanêo nian, nia teoria principal koalia kona ba Estruturação, ho ninia visaun holistica iha sociedades moderna, liu husi ninia te    oria ida ne’e ho intensaun ida katak atu hafoun Demokrasia Social liu husi Terceira via. Ho ida ne’e Antony Guddens mos realiza ona palestra sira kona ba sociologia no teoria social, iha universidades sira iha mundo, universidede sira mak hanesan; Havard, Stanford, Sorbonne no Roma (GIDDENS, Anthony, a modernidade e uma cultura do risco, trabalho seminário académico, II ano de filosofia pág 2).

Críse Da Ecológia

Atu lori ita hotu ba hatene klean kona ba ekolojia ne’e rasik, hau sei lori ita hotu atu ba koñese no entende oiuan husi liafuan ekolojia ne’e rasik, maibe ida ne’ebe hau insiste makas liu mak, Anthony Giddens  nia visaun kona ba ekolojia ne’e rasik, tamba husi nia visaun ekolojiko ne’e rasik mak nu’udar objetivo principal ha’u elabora tema ida ne’e no hakarak lori ita hotu atu halo análisa ba situação atual ne’ebe akontese iha ita nia nasaun liu-liu iha sociedade nia laran ho matan Antonhy Giddens  nian.

Etimolojikamente ekolojia mai husi lian grega husi liafuan oikos katak uma ka fatin atu hela no logos katak siénsia. Ho nune’e ekolojia katak, siénsia ne’ebe estuda kona ba horik fatin buat moris sira nian. Kuaze sientista sira konkorda ho definisaun ekolojia nian ne’ebé buka hatene kona ba interasaun ka relasaun entre organizmu ho ninia ambiente (Guterres Anakleto, revista veritas edisaun I, tinan I, Janeiro-Juñu 2016, ekolojia integral, artigo, pág 61).

Hanesan fo ona definisaun iha leten katak ekolojia ne’e rasik estuda kona ba ita nia horik fatin, ho nune’e  iha parte ida ne’e sei toka mai ita kona ba ita situasaun ekolojia  ne’ebe ita enfrenta iha ita nia ambiente horik fatin nian tuir matan Anthony Giddens nian.

  • Poluisaun do ar

Hanesan ita hotu hatene katak ita ema moris presija ar dada is liafuan seluk respirasaun, enkuanto ita la dada is, signifika ita mate ona. Ho nune’e is ne’ebe ita respira la signifika is ou ar sira ne’e diak deit, dalaruma mos ita respira ar foer sira ne’ebe ema sunu lixu nian, dala ruma mos kareta nia suar nst. Tamba ne’e Giddens relata katak, poluisaun husi ar ne’e rasik ita bele destingui ba tipu rua, ne’e mak poluisaun externa no poluisaun interna (GIDDENS, sociologia edisaun 6, pág 615).

Ho nune’e poluisaun do ar, rua ne’e mak hanesan, poluisaun externa signifika poluisaun ar ida ne’ebe mak mai husi industria boot sira, gas no trasnportes sira ho nune’e Giddens atu dehan deit katak poluisaun husi ar ne’ebe la diak  bele afeta ba ita nia saúde, ho nune’e poluisaun interna nian nia define tan katak, poluisaun interna ne’e rasik kauza ba ema hirak ne’ebe mak konsumu konbustível,  hirak ne’ebe mak servisu iha industria sira no mos hirak ne’be tein tradisional nian signifika tein iha ahi matan dalaruma afeta ahi suar ne’ebe makas, hirak ne’e mak hanaran poluisan interna (GIDDENS, sociologia edisaun 6, pág 615).

  • Poluisan da água no Desflorestação

Be’e sai hanesan nesecidades básikas ita ema nian, enkunto be’e la iha ita mos labele moris, balada sira ai-horis sira mos labele moris, tamba be’e mak be’e fo moris ba buat moris sira hotu, nu’u tenik iha Ensíklika Laudato Si, ne’ebe dehan, asesu ba be’e mos ne’e mak direitu umanu ne’ebe fundamntal no universal (Freitas N. José, Natureza, revista Veritas Edisaun I, tinan I, Janeiro-Juñu 2016, artigo pag 47).

Nune’e mos Giddens define katak, maioria ema depende ba be’e atu nune’e satisfeito ou sustenta ba sira nia necesidades ne’ebe mak importante hanesan; hemu tein, fase roupa, asesu ba irigasaun, rega ai-horis sira no atividades sira seluk tan. Ho nune’e Giddens haktuir tan katak, populasaun barak iha mundu mak la asesu ba be’e, kuaze populasaun hamutuk 30 porsentos, tamba be’e ne’ebe mak kontamina ona poluisaun da água a contaminaçã da oferta da água por elementos químicos e minerais tóxcos (GIDDENS, sociologia edisaun 6, pág 617).

  • Desflorestação

Ema laos determinadu atu hela iha ambiente maibe ema no ambiente, moris hamutuk nu’udar parte tomak ida ne’ebe liga ba malu, ho nune’e Gidens haktuir katak, floresta/ai-laran nu’udar elemento essensial liu-liu iha ecosistema, ho nune’e florestas/ai-laran ne’e rasik fornese mai ita be’e no oxigênio no prevene mos erozaun, nune’e nia dehan tan katak, florestas/ai-laran ne’e rasik mos oferese mai ita materias primas naturais, nune’e mos ajuda tebes povos marginalizados sira. A desflorestação pode empobrecer ainda mais populações marginalizados (GIDDENS, sociologia 6 edisaun, pág 622)

A críse da ecológica segundo Anhony Giddens e críse da ecológica em Timor-Leste.

Ita tama iha parte kulminante iha artigo ida ne’e, buat ne’ebe hau atu trata mak hau sei halo análise ba situasaun iha ita nia naasaun ida ne’e ho ókulu eh matan Anthony Giddens nian, liu-liu ba ita nia sociedade hirak ne’e mak sai ona vítima ba krise ekolojika ne’e rasik.

  • Aspektu eduaksaun

Hanesan ita hotu hatene katak, liu husi edukasaun mak hanesan dalan ida atu fo garante no assegura valores ambientais nian de modu partikular ekolojika ne’e rasik, basa husi edukasaun mak bele transforma ema nia moris hanesan, Nelson Mandela dehan, a educação não muda o mundo, mas a educação trasforma as pessoas e as pessoas que muda o mundo (GIDDENS, Amodernidade e uma cultura do risco,  trabalho Seminário académico, II ano de filosofia, pág 22).

Husi ne’e ita bele nota katak atu moris iha ambiente ne’ebe seguru presisa ema ida-idak nia konsensia, hanesan haktuir Giddens katak, ema barak mak mate la assesu ba be mosu erozaun, ema marzinalizados sira sofre ba kona ba sira nia ai-horis, basa ema hirak ne’ebe mak hela iha foho, alguns comunidades pobres que tinham sidu capazes angariar o seu sustento nas florestas ou de encontrar nelas um suplemento de substânsias ja não são de capazes de o fazer (GIDENS, Sociologia 6 edisaun, pág 622).

Husi problema hirak ne’e ita nia nasaun Timor-Leste mos enfrenta barak tebes, ema balun la iha konsiênsia hodi estraga ekosistema hodi fo ameasa ba ema seluk nia vida, tamba ne’e dalan ne’ebe mak atu resolve ba problema hirak ne’e mak iha hahu husi uluk edukasaun, liu-liu parte edukasaun civika nian, atu nune’e ita proteze nafatin ita nia embiente sira, nu’u Papa Francisco dehan iha ninia carta Encíclika Laudato Si; ema hotu nia atensaun atu tau matan ba uma komum (FREITAS N. José, revista veritas edisaun I, tinan I, Janeiro-Juñu 2016, Laudato Si, tau matan ba ita nia uma komum, artigo, pág 43).

  • Étika atu proteje ekolojia

Hau hakarak hahu ho Aristoteles nian nia konsepsaun kona ba natureza ne’ebe dehan, iha buat moris sira hotu-hotu iha buat ruma be furak liu, husi ne’e ita nota katak natureza iha ninia an lori prinsipio teleolojiku, katak iha niia fin, fin ne’e mak ordenado no furak atu ema iha admirasaun, basá filosofia hau ho admirasaun ( XIMENES Rui, Revista Veritas Edisaun I, tinan I, Janeiro-Juñu 2016, artigo, pág 30).

Husi ne’e hau hakarak empresta nafatin étika husi Aristóteles nian, atu reforesa liu tan Giddens ne’ebe questiona kona ba ekolojia ne’e rasik, katak, ita presija tau atensaun no proteje ambiente ekolojiku nian atu nune’e ita bele hadok an husi krize ekolojiku ne’e rasik, tamba ne’e mesmo que Aristeles nia étika la fo importansia ba kestaun sira kona ba direito no obrigasaun sira, maibe ba virtude sira, tamba virtude sira hanesan dalan ne’ebe lori ema atu alkansa ninia fin ne’e mak ksolok, eudaimonia. Husi ne’e hatur obrigasaun ida mai ita katak ita nu’udar humanu liu-liu sociedade Timor-Leste, ita presija tau atensaun hadomi no kuidadu ita nia ambiente ekolojiku atu nune’e ita bele moris iha ambiente ne’ebe diak no favoravel nia laran, hodi bele atingi ita nia fin ne’e mak ksolok. (XIMENES Rui, Revista Veritas Edisaun I, tinan I, Janeiro-Juñu 2016, artigo, pág 37.)

Nune’e ita lable labele kria poluisaun arbiru, sunu foer impaktu ba ema nia saúde, buat hirak ne’e bele fo risku ba ema nia vida, hanesan Guiddens dehan, pensa se que a poluição tmosférica, causada por emissões tóxicas, será responsavel pela serca de mais de 2,7 milhões de vida por ano. (GIDDENS, Sociologia 6 edisaun, pág 615.)

Conclução

Hanesan ita hotu hatene katak, krize ekolojia sai hanesan problema ne’ebe ita hasoru liu liu iha ita nia rai Timor-Leste. Ho nune’e Antohony Guiddens mai ho nia visaun ida katak, atu kuidadu nafatin ita nia ambiente sira de modu partikular ambiente ekolojiku basa ema barak mak sofre ka sai vitima ba krize ekolojia ne’e rasik, tamba ne’e kuidadu ambiente ekolojika hanesan mos kuidadu ema nia vida, tamba krize ekolojika laos lori buat aat ba ambiente deit, maibe mos ba umanidade tomak. Ikus liu hau hakarak taka ho poeta ingles William Wordswort dehan nune’e, natureza nunka halo traisaun ba fuan ne’ebe hadomi nia, (nature never did betray to the heart that loved her).

Nb: Artigu Simples ida ne’e rejultadu travalho (oinsa hakerek artigu) materia Seminar I, iha Fakuldade Filosofia ISFIT, Ho Dosente, Elidio Agusto Guterres.

 

Eurico F. João da Silva

Estudante III Ano Filosofia, ISFIT (institutu Filosofia e Teologia Fatumeta)


Online Counter