Elidio Agusto Guterres Alumnus Filozofia UGM, Dosente Filozofia ISFIT

Hamutuk Filosofu Jhon Stuart Mill Hafuhu Kualidade Representantivu Governu TL

(Refleção Kritiku  ho Pensamentu Governu Representativu J.S. Mill)

Politika liafuan ida ne’ebé toman ona ita rona. Se’e deit no iha ne’ebe deit, ema sempre koalia konaba politika. La sente, na pratika ema barak mak sai “politikus”. Buat saida deit, atividade ka lalaok saida deit ema tau iha area politika. Rejultadu no konsekuensia mak dala barak ita politiza buat hotu. Ita bele dehan, realidade ida ne’e mak Timor Leste infrenta durante tinan tolu resin nia laran, no realidade ida ne’e mosu tanba politika sai ona hahan ne’ebé politikus, ativista, akademiku no bele mos sosieadade barak mak konsumu bainhira hamlaha. Hamlaha ba saida? La seluk la le’et atu “kaer ukun”, no mai ho estatementu klasiku nu’udar representa povu, atu hadia povu nia moris.

Iha artigu ida ne’e hau koko hare politika representativa politikus sira iha TL ne’ebé loron kalan koalia politika, hosi uma fukun parlamentu nasional sai to iha estrada laran. Iha media no iha ne’ebé deit, ita sempre rona nai ulun sira koalia katak, tuur iha governu, tu’ur iha parlamentu nasional (sai nai ulun), ne’e representa povu. Maibe na realidade, kualidade representativu la hatudu nia esistensia nudar representativu. Rejultadu hosi ida ne’e mak impasse politika, meja parlamentu rahun, tratamalu iha uma Fukun Parlamentu (naok ten, governu ilegal, kabun tek, to manu kokotek). Iha sikun seluk, ita mos bele dehan tanba mentalidade politiza, sosiedade barak mak duvidas konaba Covid ne’ebé agora ejisti iha Timor Leste, no dehan Covid-19 iha Timor Leste, Covid-19 politika. Ita bele halo hipoteza ida katak, buat hirak ne’e mosu tanba Timor Leste politiza buat hotu. Se’e situasaun hanesan ne’e, eksistensia Governu hanesan representa povu iha ne’ebé? Atu hare klean governu representativu, mai ita hare aktus hirak ne’e ho pensamentu governo representativa, Jhon Stuart Mill.

 Jhon Struar Mill, Se’e Los Mak Nia?

J.S. Mill, filosofu empirista hosi Englatera, moris iha fatin ida naran Rodney Street iha Pentonville-London, iha dia 20 de Maio 1806, oan hosi folosofu Skotlandia, James Mill no Harriet Burrow. James Mill hanorin no eduka nia oan mane boot, Jhon Stuart Mill, iha ambitu no kultura le’e no hakerek ne’ebé diak, no hetan ajuda hosi filosofu Jeremi Bentham no Francis Place, eduka Jhon Stuart Mill iha ambitu akademiku ne’ebé metin no “kroat”. Tanba ne’e foin idade 4 Mill estuda ona lingua Yunania no iha idane 8 nia estuda ona lian Latina. Nia passa nia tempu barak le’e livru konaba dialogu Platão, logica, no istória. Alemde hosi ne’e, Mill estuda konaba geometriku, matematica, nst; no nia gosta liu poetika no arte (Capaldi, 2004: 1-20).

Ambiente edukativu no kultura le’e ne’ebé mak metin no forte, kria Mill sai sujeitu ida ne’ebé briliante tebes. Rejultadu hosi realidade ida ne’e, ho idade ne’e sei nurak (14 anos) Mill hakerek ona livru ho titlu, Elements of Political Economy (1820) ne’ebé sai nia obra primeiru. La para deit iha ne’e. Mill kontinua estuda no hakerek, no fo kontribusaun iha areas barak. Iha area politika obra famoju lubuk ida mosu iha nia liman rohan. Obra hirak ne’e mak hanesan, Sistem of Logic (1843), On Liberty (1859), The Subjection of Women(1869) ne’ebé koalia konaba igualdade, The Considerations on Representative Goverment (1861) no Utilitarianisme (1863). Obra hirak ne’e nia hakerek antes husik hela mundu ne’ebé nia horik iha tinan 1873, iha Avignon-Englatera (Capaldi, 2004: 157-166).

Governu Representativa Jhon Stuart Mill

Governu representativu, obra furak ne’ebé Mill husik hela hodi refleta realidade sosial, politika, no governasaun iha pais ida ne’e. Historikamente, obra politika ekonomia Mill mosu uluk obra governu representativu. Se’e ita hare didiak pensamentu Mill iha nia obra primeiro politika ekonomia mai to iha governu representativu no utilitarianismu, ba hau pesoalmente pensamentu hirak ne’e iha nia ligasaun ne’ebé metin. Maibe, iha artigu ida ne’e ita sei la hare ida ne’e, maibe sei hare liu ba pensamentu governu representativu, hodi hare no analiza esistensia governu nudar representante povu.

Pensamentu governu representativu Mill, koalia konaba funsaun governu ne’ebé nia esistensia nu’udar representa povu. Iha nia livru The Considerations on Representative Goverment, Mill hateten katak estadu ka governu ne’ebé diak mak governu representativu. Iha governu representativa uza kualidade no matenek povu nian atu servi nasaun no hasa’e kualidade moral, intelektual no ativasaun servisu sosiedade. Estadu hatuur hamutuk prinsipiu prinsipal rua, partisipasaun no kompetensia, ne’ebé bele atinji ninia funsaun atu servi dan habali no salva ninia povu (Kitchener, 2001: 32).   

Tuir Mill, pontus importansia ne’ebé tenke iha, iha Governu representativu mak direito hili ba feto no propotional representation of election. Alende hosi ida ne’e iha prinsipiu demokrasia representativu, ne’ebé daka ka habali ho diak interese grupu hotu. Mill mos hateten katak iha governu representativu presija sujeito ne’ebé matenek iha area direitu (ahli hukum) no birokrasia ne’ebé iha kompetensia, iha kapasidade atu hanete no hetan maneira ne’ebé efetivu no efisiensia atu atinji objetivu. No instrumentu kompetensia ne’ebé presija no tenke iha governu representativu mak kompetensia instrumental no kompetensia moral. Kompetensia instrumental hanesan kompetensia atu hetan maneira ne’ebé diak atu atinji objetivu, no kompetensia atu identivika objetivu hodi prense ka atinji interese bem commum. No kompetensia moral, hanesan kompetensia atu hala’o diferensia objetivu ho dalan intrinsiku superior ba individu no sosiedade. Moralmente, nai ulun ne’ebé iha kapasidade hatene no konese intere komun no rejeita interese ne’ebé at ka la diak.

Tuir Mill, governu representativu ne’ebé bajeia ba kombinasaun partisipasaun povu no kompetensia bele hasa’e kualidade ninia povu iha aspetu mental, moral no pratika. Governu representativu laos deit daka ka habali interese povu deit, maibe bele hasa’e kualidade povu, no hosi ida ne’e povu bele partisipa iha governasaun, minimal bele fo votus no ajuda governu foti desijaun iha autoridade sosial. No esperiensia politika iha nia efek hanesan edukasaun politika (Kitchener, 2001: 57-90).

 

Realidade Governu Representativu TL (Impasse Politika & Tempu Pandemia)

Ita hotu hatene katak, Timor Leste nudar nasaun direito demokratiku ne’ebé adopta sistema semi-presidencialista. Demokratiku signifika katak, pemerintahan dari rakyat, oleh rakyat dan untuk rakyak/o governo do povo, pelo povo e para o povo (Bagus, 2005:154). Simplesmente ida ne’e atu hatudu katak povu sai nain ba stadu ka ho liafuan Mill, governu ka nai ulun reprentante povu alias pemerintah adalah wakil rakyat dan rakyak adalah rajanya. Maibe na realidade wakil rakyat hatuur nia-an hanesan liurai ka xefe iha nia liurai (povu/rakyat) nia oin. La sente-an katak sira wakil rakyat laos liurai ba povu.

Realidade ukun nain alias wakil rakyat haluha nia-an nudar wakil rakyat ka representante povu mosu iha nasaun barak, inklui Timor Leste. Tinan 19 ona Timor Leste hamriik nudar nasaun ida. Dejemvolvimentu barak mak mak lao ho diak e barak mos mak paradu. Iha mos kriji oioin mosu durante tinan 19 nia laran. Kriji 2006, kriji hamlaha, nst; no mai to iha kriji impasse politika covid-19. Realidade hirak ne’e hatudu katak, ukun nain sira ne’ebé representa povu ka wakil rakyat hatuur nia-an hanesan liurai. Hatuur interese privadu no grupu sai numeru uno do que bem commum. Problema ka kriji 2006, impasse politika, hirak ne’e mosu tanba ukun nain alias wakil rakyat nia hahalok. Ida ne’e hatudu katak esistensia governu nudar representante povu nia valor menus.

Se’e ita husik tempu uluk, mai hare situasaun TL iha tempu impasse politika no tempu pandemia corona Virus, eksistensia governu nu’udar representante povu, ba hau pesoalmente nia kualidade representativu povu menus. Valor menus ida ne’e ita bele deteta hosi problema hirak ne’ebé mosu. Primeiro, impasse politika. Impasse politika nia huun no abut mai hosi politikus sira be tuur iha kadeira ne’e rasik. Impasse politika ne’e mosu tanba interese partikular no individual sai numeru uno no interese komun, em boot sira tau iha “mala okos”. Nai ulun sira hakilar malu koruptor, naok ten, kabun tek, manu kokotek to meja parlamentu rahun, laos tanba povu nia moris maibe hadau malu atu kaer ukun. Iha ne’e ita bele nota katak, hadau kadeira sai objetivu prinsipal, maibe hakilar malu nudar representa povu sai numeru “mala okos”, alias kaer tia ukun mak loke mala hodi koalia konaba povu nia moris. Mas narealidade ida ne’e mos hanesan utopia ida, tanba ne’e sempre iha kriji politika to hamosu kriji ekonomia.

Governu preokupa liu oinsa atu kaer ukun, no haluha nia esistensia nu’udar representante povu. Nia rejultadu mak kaer tia ukun besik tinan tolu resin seidauk halo buat ida ba povu. Husu took ita niaan, sa dejemvolvimentu mak governu halo ona durante kaer ukun depois de halo meja parlamentu rahun? Deskulpa, na realidade povu seidauk sente. Governu so fo rajaun Covid-19 halo paradu sistema hotu. Covid-19 lori todan. Koitadu, kualidade bom jestor iha ne’ebé?  

Segundu, tempu pandemia Covid-19. Realidade hatudu katak, durante tempu pandemia covid-19, povu halerik be halerik tanba menus hahan, menus osan. Durante governu estende EE primeiro ate agora, povu terus no aumenta terus, maibe iha uma fukun parlamentu no governu nia laran sukit malu, hakilar malu naok ten, kabun tek, no hirus malu, atu defende nia-an no nia grupu. Iha ne’e governu nu’udar representa povu iha ne’ebé? Realidade hatudu sintoma uma fukun parlamentu sai uma fukun defende kadeira individu no grupu.

Se’e ita hare didiak realidade EE-1 ate agora SS (Serca Sanitaria), povu halerik be halerik. Desijasaun governu atu hare no rona povu nia susar no halerik sempre tarde no atrajadu. Governu halo EE no SS maibe mentalidade emergensia menus. Povu ho povu hare no rona nia maluk nia susar no halerik. Nai ulun sira sei sukit malu hadau ukun. Tanba ne’e karidade sosial hosi na’i ulun seluk hare hanesan karidade politiku. Ida ne’e akontese tanba saida? Governu politiza buat hotu no defende liu sira nia kadeira, defende sira nia grupu, maibe la hatuur nia-an nudar representa povu. Deskulpa se’e sala!! Maibe realidade hatudu ida ne’e.

Konfrontu Governu Representativu Mill & Aktu Governu TL

Iha livru The Considerations on Representative Goverment, Mill hateten katak, governu ne’ebé diak mak governu representativu. Tanba iha governu representativu, governu hatuur niaan hanesan representa povu no uza kompetensia tomak atu halo buat hotu ba bem commum. Interese privadu no grupu haloot metin iha mala okos. Hanesan defenisaun representativu ne’e rasik katak, “o ato de de representar, ou seja pessoa ou conjunta de pessoas que subtituem outras no desempenho de uma atividade ou de um serviço” (Dicionários Académicos, 2008: 406). Tanba ne’e bainhira temi governu representativu, ida ne’e signifika katak, governu hanesan orgaun soberanu ida ne’ebé iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta politiku jerál nasaun nian no mós órgaun superiór administrasaun publiku nian (KRDTL, art. 103) tomak nuudar representa povu. Laos representa nia-an ka grupu. Maibe na realidade, iha TL iha aktu barak mak hatudu momos wakil rakyat hatuur nia-an hanesan liurai. Rakyat dijadikan sebagai wakil dan wakil rakyat menjadikan diri sebagai rakyat. Tuur iha kadeira uma fukun parlamentu laos representa povu maibe representa nia-an no grupu. Rejultadu hosi ida ne’e mak hamosu impasse politika to meja parlamentu rahun.

Perguntas ida mosu, tanba saida mak Rakyat dijadikan sebagai wakil dan wakil rakyat menjadikan diri sebagai rakyat? Se’e ita responde perguntas simples ida ne’e ho pensamentu Mill, ita bele dehan tanba governu la valoriza a partisipacão de todo o cidadão na construção de estado ka simplesmente governu la tau atensaun prinsipiu rua governu representativu nian, partisipasaun no kompetensia, ne’ebé hosi ida ne’e bele atinji ninia funsaun atu servi, habali no salva ninia povu.

Durante impasse politika no ate agora Timor Leste infrenta pandemia covid. Iha media ita rona imformasaun konaba governu no nai ulun sira be tuur iha uma fukun parlamentu hirus malu, trata no hotar malu hosi hosi naok ten, beik ten, kabun tek, to’o hanesan manu kokotek, nst. Aktu hirak ne’e mosu laos tanba sira debate konaba povu nia moris diak, maibe oinsa atu hetan ukun ka kadeira. Oinsa sira defende sira nia interese privadu no grupu. Rejultadu povu mak sai vitima. Kriji ekonomia mosu, povu menus rendementu, to’o kompanha barak mak taka. Dala idatan governu lahatuur niaan hanesan representante povu.

Realidade hatudu momos katak, durante kaer ukun, povu seidauk hare dejemvovimentu ne’ebé governu halo hodi hadia povu nia moris. Durante impasse politika povu terus, no Covid-19 mosu mai aumenta povu nia terus. Governu laiha jestaun ne’ebé diak hodi hadia sistema. Laiha konsetu no planiamentu ne’ebé furak atu hadia povu nia moris iha tempu difisil. Uma fukun parlamentu sai palku hakilar no hotar malu defende intrese privadu no partikular. La satisfas devende niaan no grupu iha uma fukun parlamentu, nai ulun sira hakilar malu iha media. Facebook sai palku apresentasaun teatru politika baratu. Realidade hatudu momos politkus no nia lider balun liu hosi pagina FB kritika no hatuun malu hanesan “joven” ne’ebé stres tan nia doben hakotu relasaun domin. Realidade hirak ne’e laos hatudu spiritu nudar representa povu maibe representa niaan no grupus.

Hare kualidade governu representativu hosi governu agora, hau konkorda ho grande filosofu Platão, “ema matenek (filozofu) mak tenke kaer ukun”, atu hatene nia esistensia nu’udar representante povu, hodi hadia povu nia moris iha situasaun saida deit. Ida ne’e bele hala’o tanba nia iha reflesaun no konsetu ne’ebé forte hare situasaun povu no nasaun ho diak. Tanba ne’e Platão halo analogia hare nai ulun-filosofu hanesan doutor, ne’ebé hatene moras saida deit hosi pasiente (povu), halo diagnosa antes no hatene oinsa atu kura pasiente (povu) nia moras (Suhelmi, 2001:38). Hau pesolamente privadu ne’ebé Platão temi, hau hetan iha Avo Nicolao Lobato no Avo Nana. Ba hau sira filozofu, sira iha reflesaun no konsetu ne’ebé furak no klean atu hare realidade agora no iha futuru. Tanba ida ne’e sira sai lider ne’ebé karismatiku. Karismatiku hatudu kualidade no spiritu hatene le’e situasaun ka problema ohin, hatene rejolve no hatene saida mak sei akontese iha futuru.

Realidade iha TL, durante tinan tolo nia laran povu terus tan kriji politika no pandemia covid-19. Povu halerik tane liman, nai ulun sira hakilar malu no hatun malu tan kadeira. Tanba saida aktu immoral ida hanesan ne’e mosu? Ho Mill ita bele dehan katak, ida ne’e mosu tanba laiha sujeito ne’ebé matenek iha area direitu (ahli hukum) no birokrasia ne’ebé iha kompetensia, iha kapasidade atu hanete no hetan maneira ne’ebé efetivu no efisiensia atu atinji objetivu bem commun (kompetensia instrumental) nu’udar representante povu, no laiha no kompetensia moral. Kompetensia moral, hanesan kompetensia atu halo diferensia objetivu ho dalan intrinsiku superior ba individu no sosiedade. Moralmente, nai ulun ne’ebé iha kapasidade hatene no konese interese komun no rejeita interese ne’ebé at ka la diak. Tanba falta iha area hirak ne’e mak iha falhamentu total iha governu no governu sai governu ne’ebé gagal total. Se’e ita hare liu ba polemika OGE ne’ebé agora viral iha media, ho Mill ita bele dehan mós katak, governu laiha ema sira ne’ebé matenek iha area juridiku (ahli hukum). Tanba ne’e, lahatene dalan oinsa atu foti osan. La hatene dalan oinsa atu prense rekejitus. Ho liafuan grande filozofu Platão, inkapasidade. Tanba la hatene diagnosa moras pasiente (povu) sa tan atu kura moras (hamlahan, menus ai-han, osan, tan kriji politika no Covid-19) ne’ebé pasiente (povu) sofre.

Se’e ita hare tan realidade agora ho pensamnetu utilitarianismu, Jhon Struart Mill, hau bele dehan katak, governu laiha mentalidade no spiritu utilitarianismu ho nia prinsipiu great happynes gor the great number. Signifika katak, saida mak governu halo no desijaun saida mak governu foti la fo util ba ema barak. Tuir utilitarianismu, etika no moralmente ida ne’e la los tanba sira nia desijaun no aktu politika la fo util ba ema barak. Utilitarianismu kaer ninia prinsipiu desijaun ka aktu saida mak ita halo tenke fo util ba ema barak. Ka ho prinsipiu etiku Jeremy Bentham, kebahagiaan umum adalah kebaikan tertinggi (Summum Bonum) (Russel, 2007: 1011). To iha ne’e, bajeia ba realidade hirak ne’ebé ita koalia iha leten, ita bele dehan, governu laiha spiritu utilitarianismu, maibe iha deit spiritu individual no grupu, alias great happynes for their self and their group. Tanba ne’e keta hakfodak se’e povu barak hakilar seidauk sente ukunan nia furak. Ukunan nia lalehan nai ulun no emprejariu sira mak sente.

Lian mak Taka

Mill fo hanoin mai ita katak, governu nu’udar representante povu presija iha kompetensia atu hatene saidak mak diak no la diak, no hatene oinsa atu atinji objetivu bem commun. Hadook interese privadu no partikular. Ho Mill ita bele hare realidade agora no hanoin ne’ebé klean no ita deteta katak, narealidade ita nia na’i ulun la hatuur sira niaan nudar representante povu alias wakil rakyat. Maibe, wakil rakyat menjadikan diri rakyat dan menjadikan rakyat sebagai wakilnya. No rejultadu hosi buat hirak ne’e mak impasse politika, meja parlamentu rahun, kriji ekonomia, nst.#Bom Quaresma#

Elidio Agusto Guterres

Alumnus Filozofia UGM, Dosente Filozofia ISFIT


Online Counter