Estadus Unidus Amérika no ASEAN: Parseiru Estratéjiku sira ba Indo-Pasífiku

Husi: Tom Daley, Enkaregadu Negósiu Embaixada E.U.A. iha Dili

Ho Administrasaun Biden-Harris nian, Estadus Unidus daudaun ne’e revitaliza ami-nia parseria multilaterál sira hodi promove ita-nia prosperidade, seguransa no valór hirak ne’ebé ita kompartilla iha Indo-Pasífiku. ASEAN maka sentru husi ami-nia vizaun ba Indo-Pasífiku, ne’ebé inklui kompromisu firme ida ba ASEAN nu’udar arkitetura rejionál sentrál no ami-nia apoiu forte ba ASEAN nia perspetiva sira kona-ba Indo-Pasífiku. Bazeia ba ami-nia parseria no amizade ne’ebé metin ho Timor-Leste, Estadus Unidus kontinua fó apoiu ba Timor-Leste ninia adezaun ba ASEAN, respeita nafatin katak desizaun ikus liu kabe ba ASEAN nia membru sira.

Ita-nia nasaun sira, ne’ebé konta ho populasaun hamutuk ema biliaun ida, iha ligasaun bazeia ba lasus ansestrais, komérsiu forte, no relasaun investimentu hirak ne’ebé buras ba bebeik. Lakleur tán, ita hein katak movimentasaun ema komersiante no turista sira miliaun resin bele hahú fila-fali entre ita-nia nasaun sira tanba lasus povu-ba-povu maka baze fundamentál husi ita-nia relasaun. Lasus hirak ne’e hatudu momoos importánsia husi rejiaun Indo-Pasífiku ida ne’ebé nakloke, segura no prósperu.

Iha fulan Agostu ne’e, Sekretáriu Estadu Antony Blinken no ministru negósiu estranjeiru sira ASEAN nian halao sorumutuk hodi halo balansu kona-ba Estadus Unidus no ASEAN nia parseria estratéjika no define ASEAN nia dalan ba futuru iha Sorumutuk Anuál Ministru Negósiu Estranjeiru sira E.U.A. – ASEAN nian. Ami-nia parseria estratéjika ho ASEAN, nune’e mós ami-nia parseria ho Timor-Leste, foka liubá ita-nia dezafiu urjente sira hanesan: luta hasoru pandemia COVID-19, dezenvolve rekuperasaun ekonómika sustentável, no atinje ita-nia objetivu klimátiku sira.

Atu kombate ameasa ne’ebé mosu iha tinan rua ikus ne’e - COVID-19 – Estadus Unidus serbisu hamutuk ho parseiru sira husi Timor-Leste no ASEAN hodi responde. Estadus Unidus Amérika fó ona asisténsia  liu miliaun $ 1.7 ba Timor-Leste hodi kombate COVID-19. Ne’e inklui apoiu ekipamentu esensiál sira no apoiu sira seluk hodi reforsa sistema laboratóriu Timor-Leste nian, jere kontrolu infesaun, apoiu fornesimentu bee moos no saneamentu iha sentru saúde sira, no halo kampaña sensibilizasaun ba komunidade sira atu prevene propagasaun COVID-19.

Iha nível mundiál, Estadus Unidus mós fornese ona dozes vasinas miliaun 110 resin, inklui dozes vasinas miliaun 23 no apoiu osan kuaze miliaun $160 iha asisténsia emerjénsia COVID-19 ba membru ASEAN sira, no ami foin maka halo ida-ne’e hanesan inísiu deit. Estadus Unidus mak úniku doadór boot liu iha mundu ba Kompromisu Merkadu COVAX nian, ho kontribuisaun osan biliaun $4 ba GAVI hodi apoia COVAX. Ami sente orgullu tanba COVAX entrega ona dozes vasinas 292,800 ba Timor-Leste. Ami mós fornese ona dozes vasinas ne’ebé seguru no efikáz liu miliaun 500 ba GAVI hodi distribui liuhusi COVAX.

Hanesan parte husi ami-nia kompromisu atu serbisu ho parseiru sira husi ASEAN hodi kombate krize klimátika, ami anunsia ona programa foun sira ne’ebé apoia kreximentu ekonómiku no ajuda aliña polítika no investimentu sira ba iha dalan ida hodi limita totál aumentu temperatura globál sae ba 1.5 grau Selsius. Programa hirak ne’e mós inklui hari’i parseria públiku-privada hodi tulun empreza sira iha ASEAN atu bele adapta ba COVID-19, fó apoiu ba empreza mikro, ki’ik no médiu sira atu tulun sira hodi aproveita vantajen husi ekonomia dijitál, fahe prátika di’ak sira iha área hirak ne’ebé relasiona ho ICT (Teknolojia Informasaun no Komunikasaun) hanesan komérsiu eletróniku ka seguransa sibernétika, no tulun rejiaun ne’e halo tranzisaun ba enerjia moos. Ami hein atu haklean liután ami-nia parseria no apoiu ba Timor-Leste hodi kombate krize klimátika.

Lasus husi povu-ba-povu mak fatór-xave ba ita-nia kooperasaun, no Estadus Unidus kontente atu kontinua kolaborasaun pozitivu iha tinan barak nia laran ho sidadaun sira iha Sudeste Aziátiku. Ami apoia jerasaun futura lideransa Timoroan no ASEAN liuhusi Young Southeast Asian Leaders Initiative ka Inisiativa Líder Foinsae sira iha Sudeste Aziátika (YSEALI), ne’ebé inklui interkámbiu profisionál no akadémiku, workshop no semináriu rejionál, no seluk-seluk tan. Ami mós ajuda daudaun rejiaun ida-ne’e nia foinsae sira hodi dezenvolve ideia inovadora sira hodi haforsa interasaun síviku, habelar poténsia ekonómika, promove edukasaun, no rezolve dezafiu ambientál sira liuhusi YSEALI ninia programa Fini ba Futuru.

Estadus Unidus sei kontinua haluan liután ami-nia parseria estratéjika ho ASEAN hodi promove dame, prosperiedade, no seguransa iha Indo-Pasífiku, no ami nafatin iha kompromisu hodi apoia Timor-Leste nia integrasaun ba kompromisu rejionál sira ne’ebé apoia esforsu hirak ne’e.

Ba objetivu ne’e, ami hein katak bele iha liután interasaun adisionál ne’ebé hamosu rezultadu di’ak iha rejiaun ida-ne’e hafoin Vise Prezidente Harris ninia viajen ba Singapura no Vietname iha semana kotuk hodi promove liután ita-nia kooperasaun hasoru dezafiu urjente sira iha nível rejionál no internasionál, nune’e mós hakle’an liután relasaun entre povu Amerikanu no povu husi nasaun sira iha Sudeste Aziátiku.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor


Online Counter