Politika "promesa falsu"

Introdusaun

Aristoteles nudar filosofo neebe maka utiliza uluk liafuan politika, ho prazo “zoon politikon”, hafoin nee lifuan politika desenvolve sai “polites”, “politeia”, “politika”, “politiko”. Dala barak liafuan politika konhesido nudar manutensaun governo no nasaun, actividades neebe refere liu ba manten no rekruta kbiit iha sociedade nia let. no proseco formulasaun no implementasaun desijaun politika ba sociedade poblika. Tamba nee, politika nudar konseito ida neebe maka hakesiaan ho ema moris.

Existensia politika iha nasaun nia laran atu fortalecer governo no nasaun para bele atinge bonum commune. Iha Sastrapratedja nia revizaun konaba istoria politika Yunani, neebe maka iha relasaun ho polis (city), liu husi moris hamutuk no iha nivel normativo hakesiaan hamutuk ho dezaafius bonum commune (Sastrapratedja, 2013). Signifika katak, politika identika ho buat diak, nudar kbiit ida atu halo desenvolvimentu para sociedade bele atinge heppiness. Tamba nee, politico sai hanesan autor politica presija tau sae interesae bonum commune.

Iha nee hau hakarak koalia konaba politika “promesa falsu” neebe sempre existe dala barak ona iha tempo campanha. Politico barak maka utiliza lema balun hodi atrai simpatigantes, ho objectivos halo acumulasaun ba votus. Interese neebe hafalun an iha lema konaba justisa, bonum commune, no interese ba desenvolvimentu neebe lolos nudar “promesa falsu”. Basea ba topiko nee, iha questaun orientadora balun. Primeiro, Oinsa atu conhese politika “promesa falsu” ? semak halo politika “promesa falsu”?

Konhese politika “promesa falsu”

Promesa politika durante tempo campanha sai hanesan kebenaran umum, canidatu partidus politika barak maka hato’o sira nia visaun no misaun neebe nakonu ho lia midar e furak. Sira barak mos maka utiliza pengalaman masa lalu atu bele halo audensia emapatia. Metodo hirak nee sempre mosu iha nasaun barak. Signifika katak, promesa politika existe dala barak ona iha nasaun tomak. Susan C. Stokes nudar professor ciensia politika iha universidade Chicago halo studo ba 44 kasu elisaun presidente iha nasaun 15 partensia America Latin durante tinan 1982-1995, indica tendensia negasaun neebe as konaba promesa kampanha (2013). Ida nee signifika katak, politico sira haka’as an atu hamaus eleitor sira nia fuan deit, depois de elisaun sira sai tiha eleito promesa nee la realizado. Fenomena politika kampanha dala barak mos akontese iha nasaun Timor Leste. Politico barak maka halo promesa politika ba eleitor, laos tamba atu realiza duni visaun no misaun nee, maibe tamba interese partidu no interese privado. Basea ba faktus internasional e faktus nasional nee, la signifika promesa politika buat la importante. Promesa politika importante tamba liu husi mecanismo nee partidos politika halo esplicasaun konaba visaun ho misaun partidos nian. Paul Budi Kleden nia liafuan dehan politik tanpa janji adalah politik yang buruk (2013). Tamba nee, presija tau atensaun primeiro, visaun no misaun husi partidus politika, hanesan esplikasaun konaba visaun no misaun nee sistematica ka lae, visaun no misaun nee atinge realita ka lae, visaun no misaun nee relevante ho condisaun povo nian ka lae, Segundo, responsabilidade atu realiza visaun no misaun, hanesan halao servisu tuir visaun no misaun, halo desijaun ba publico ho interese neebe demokratiko, tau as interese povo. Buat hirak nee maka fo afirmasaun konaba importancia promesa politika, laos hambrik ho lema oi-oin maibe nakonu ho bosok ten. Tamba nee, politika “promesa falsu” signifika visaun no misaun la realiza, e inresponsabilidade ba programa wainhira hetan oportunidade,   

Patidu halo promesa politika

Partidus politika laos deit konaba idealismo partidus, ou dogma partidus, maibe iha mos sistema balun maka sai nudar metodo servico. Tamba nee definisaun konaba ba partidus politikus iha realsaun mos ho sitema servisu partidus nian. Signifika katak, partidus politika iha sitema servico neebe fleksivel. Liu husi sistema servico hamutuk, partidos bele desnvolve ho komprehensivo. Tamba nee Yuval Noah Harari hateten,sejarah memberi bukti tentang makna krusial dari kerja sama berskala besar,kemenegan hampir pasti selalu jatuh pada mereka yang mampu bekerja sama lebih baik (Homo Deus, 152).

Lifuan iha leten nee descreve konaba oinsa ema halo servisu hamutuk no husi ema nia servisu hamutuk nee halo ema bele suseco. Nunee mos, partidus politika utiliza sistema servisu hamutuk atu atinge suseco iha elisaun. Tamba nee, politikus ou canidaturas partidus nian, nudar individu neebe representa partidus hodi hato’o visaun no misaun partidus, laos representa individu nee rasik. Signifika katak, representasaun visaun ho misaun husi individu liu husi promesa politika nudar mekanismo ida hodi clarifika saida maka partidus nee sei halo enquanto hetan oportunidade atu ukun. Hodi nunee, partidu maka halo promesa politika signifika servisu hamutuk entre individu iha partidus nia laran to resulta konsensius neebe hakerek iha visaun no misaun. Simples katak visaun no misaun nee nudar resultado husi consensus iha partidus nia laran.

Basea ba pontus iha leten, sosiedade nudar eleitor presija iha sikap keitis atu hanoin ho didiak visaun no misaun antes foti desijaun atu hili. Presija mos kemampuan analisis atu bele halo analisa visaun no misaun nee ho didiak. Signifika katak, utiliza esperensia iha pasado nudar barometro para labele terjebak iha keputusan yang salah.

Conclusaun

Promesa politika urgente tebes iha momentu campanha, liu husi promesa canidaturas neebe partidus recomenda bele hatudu visaun no misaun ho conprensivo. Mecanismo nee krusial atu lori sidaduan ba comprensaun konaba objectivo husi partidus. Wainhira partidus ida atu hetan suceso iha campanha elisaun presija iha promesa politika. Substancia husi promesa politika maka visaun no misaun partidus nia.

Dala barak eleito sira la halo tuir comprimisio durante iha campanha, tamba factores barak maka sai hanesan penghambat. Posibilidade mos tamba loyalidade eleito ba partidus, signifika eleito tenque service tuir programa husi partidus. Tamba nee, mesmo eleito ida nudar privado otonom, la signifika nia halo conforme nia hakarak maibe tenque ser hakruk no obedience ba partidus. Ikus mai, hamosu konfusaun ba publiko tamba sistema servisu la iha relasaun ho promesa politika, ou promesa politiza la realiza durante hetan mandate.

Tamba nee, sisdadaun presija iha naaaoin kritico no capasidade atu nalisa visaun ho misaun partidus, para labele monu tan ba sala neebe acontese ona iha pasado. Democrasia significa direitos atu determina ho liberdade nee rasional, laos direitus neebe irasional. Elisaun besik daudaun ona, matan moris neon nain, osan labele sosa direitus, dignidade ema nian maka hasae as direitus humanos, laos material no status.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor


Online Counter