Seguransa enerjétika no reziliénsia ba dezastre sai ajenda prinsipál durante simeira ASEAN 2026

CEBU (TOP) - Seguransa enerjétika no reziliénsia ba dezastre naturál sai nu’udar ajenda prinsipál durante simeira ASEAN ba dala 48 ne’ebé hala’o iha sidade Lapu-Lapu, Provinsia Cebu, Filipina, ne'ebé reflete espozisaun buras ba rejiaun ne'e ba xoke jeopolítiku no risku sira relasionadu ho mudansa klima.

Uma nain ba simeira ASEAN 2026 Filipina, hein katak líder ASEAN sira sei fó prioridade ba abordajen ida ne'ebé koordenadu no institusionalizadu liu ba jestaun dezastre nian, hodi foka ba interoperabilidade, resposta lalais, no kooperasaun transfronteirisu hodi proteje di'ak liután populasaun sira ne'ebé vulneravel.

Simeira ASEAN 2026 hala'o tiha ona iha loron 7-8 fulan-Maiu liuba.

Iha tempu hanesan, seguransa enerjétika mosu hanesan preokupasaun ida ne'ebé urjente hanesan. Ho tensaun sira ne'ebé la'o hela iha Médiu Oriente ne'ebé dudu folin kombustível globál sa'e, Estadu membru ASEAN nian sai vulneravel liután ba interrupsaun fornesimentu no volatilidade folin nian.

Simeira ASEAN ne’e ikus mai fó resposta rejionál unifikadu ida hodi estabiliza asesu ba enerjia, hamenus impaktu ekonómiku sira, no aselera kooperasaun kona-ba fonte enerjia alternativa no sustentável sira.

ASEAN foin lalais ne'e konvoka enkontru espesiál rua hosi ministru Negósiu Estranjeiru sira nian hodi hatán ba krize iha Médiu Oriente no ninia efeitu sira, liuliu xoke enerjétiku no risku jeopolítiku sira ne'ebé luan liu.

Hamutuk, prioridade rua ne'e subliña mudansa ASEAN nian ba ajenda ida ne'ebé pragmátiku liu no haree ba oin—ida ne'ebé aborda krize imediata sira enkuantu hametin reziliénsia rejionál ba tempu naruk.

Tanba preokupasaun sira kona-ba seguransa enerjétika nasionál, simeira Cebu nian hamenus ona, ho enkontru preparatóriu no ministeriál barak ne'ebé muda ba online hodi hamenus kustu sira.

Responde ba seguransa enerjétika, Governu Timor-Leste liu husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay akompaña delegasaun Timor-Leste hala’o vizita ba instalasaun produsaun mina no gás iha Brunei Darussalam, hodi haree diretamente prosesu jestaun rekursu naturál no dezenvolvimentu indústria petróleu no gás nian iha loron 5 Maiu 2026.

Liquefied Natural Gas (LNG) Brunei ne’ebé lokalizadu iha Lumut, Distritu Belait, hanesan produtór mina no gás ne’ebé boot liu iha Brunei, no sai nu’udar atór xave iha setór enerjétiku nasaun nian dezde nia estabelesimentu iha tinan 1969.

Liquefied Natural Gas hanesan produtór mina-rai boot dahaat iha Sudeste, no gás naturál líkidu (LNG) ba daneen, no mos iha Brunei Fertilizer Industries (BFI) maka empreza governu nian no produtór ba adubu granular amonia no ureia, ne'ebé lokalizadu iha Sungai Liang Industrial Park (SPARK), Distritu Belait, Brunei.

Vizita ne’e realiza nu’udar parte ida husi programa vizita ofisiál Governu Timor-Leste iha Brunei Darussalam, ne’ebé buka hametin relasaun bilaterál no promove kooperasaun iha setór enerjia no investimentu.

Iha vizita ofisiál ne'e simu diretamente husi Ministru iha Gabinete Primeiru-Ministru no Ministru Finansa no Ekonomia II, Dato' Seri Setia Dr. Awang Haji Mohd Amin Liew bin Abdullah.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor


Online Counter