Demokrasia: Ema Lakon Ethics "Etika" Pessoal Hodi Hatoman An Konsumu Lia Falsu Hodi Hamihis Sentidu Lia Los

Introdusaun:

Tempo ohin loron ho adaptasaun Sistema demokrasia iha nasaun barak mosu diferensia ba hanoin kona ba demokrasia. Barak uja maneira demokrasia hodi halo tuir “gostu” tanba liafuan Liberdade. Barak mos uja demokrasia tuir etimologia demokrasia rasik katak hlao ho demokrasia hodi hadia demokrasia ba an rasik tuir Sistema nebe maka iha hodi mudansa ba an no ba nasaun rasik.

Husi Sistema demokrasia rasik ita hateme katak dala ruma ema uja hodi hamihis lia los hodi habokur lia falsu, por exemplo gosta halo korupsaun ba sasan nasaun nian hodi konsumu an ho riku. Tanba ida ne’’e kada vez lia los lakon mosu maka ema hanaran (suborno an) ho lia falsu hamihis lia los tanba hakarak habokur an. Palavra ne’’e la refere mai ema hotu maibe iha ida Ka rua sei uja hela Sistema ne’e hodi subar lia los hodi habokur lia falsu iha demokrasia ida ne’e rasik.

 

Saida Maka sentidu Demokrasia

Etimologia husi demokrasia mai husi lingua grego, nebe maka forma husi liafuan rua (2) Demos no Kratos, ho nia sentido katak povo no poder. Poder ou ukun ne’e povo nian, ho nia signifikasaun filozofia katak poder ne’e husi povu ba povu. Demokrasia laos kerdijer halo tuir hahalok at maibe oinsa manten sistema nebe diak ba povu no povu mos mantein no oferese buat nebe diak ba nasaun ida ne’’e maka hanaran sentido demokrasia.

Husi sentidu demokrasia, hanorin ema atu atene hakribi hahalok nebe maka la fo vantage bae ma seluk no nasaun rasik. Husi sentidu demokrasia, ema hatene katak no halo buat nebe maka diak ba nasaun no mos ba ema seluk nebe maka hola parte hanesan sidadaun nasaun rasik.

Iha parte seluk, ho sentidu demokrasia (liberty), ema sala konsumu poder falsa hodi subar no bobar lia los tanba deit interese particular (individual). Sistema familarisme mos sei uras iha Sistema ou pensamentu demokrasia rasik, sentidu demokrasia nebe maka Liberdade bae ma tomak hakarak ou lakohi neneik lakon sai fali adaptasaun demokrasia indivual hodi habosu an no haluhan ema seluk nia moris.

Dala barak iha nasaun nebe maka uja Sistema demokrasia, Liberdade ba opsaun halo ema hakarak halo saida maka fo benefisiu ba an (moris), iha bonus maka iha parte ne’’e mos iha nia (perjuangan diri) katak iha nebe maka nia pronto fo an tanba iha liafuan ida dehan katak (lucro) husi kuantidade manajementu ne’e rasik.

 

Ema: Menus Etika “Ethicts”

            Etika:  Mai husi lian Grego “Ethos” signifika kata hahalok moris umanu iha vida lor-loron nian. “Etica’’ mai husi lian Grego antigu (yuonani kuno), signifikasaun nebe refere ba, hahalok sentimentu, no metodu hanoin.

Etika prefere liu ba cultutra moris nian. Husi termos ikus ne’e sai hanesan fundamentu hodi hamosu termo “Etica” husi Filsuf Aristoteles Filosofia Moral. Ho ida ne’’e ita foti nia desijaun katak Etica refere ba iha prinsipiu hahalok ema nian ne’ebe halo diferensa entre saida mak diak no saida mak la diak, los no la los. Iha parte ida ne’’e kada vez ema sempre haluhan tiha estatus sosial umanu no gosta uja nia poder (estatus quo) hodi hanehan ema seluk nia moris. Ida ne’’e laos ukun no hahalok nebe mak diak maibe ida ne’’e bele dehan ambisius ou krime (pekado) nebe mak presija renova ou rembolsa.

 

 Konseisensia Moral Pesoal

Koalia kona ba moral signifika koalia kona ba hahalok amoral no immoral umanu nian. Hahalok nebe mak ema halo ho konsiensia (kesadaran) hakarak, hatene, no gosta atu halo hodi fo normas ba ema nia aksaun diak nian. Iha parte universalizmo moral refere liu ba hahalok la moral nebe mak hatudu husi ema balu nebe mak la tuir konstituisaun haruka maibe gosta halo gostu ba an, tanba nia Konseinsia moral refere ba umano ida nebe kesi metin ho hahalok ema umanu pessoal ida nian. Husi konsiensia moral, ema bele hatene saida maka diak no saida maka at, hodi aplika ba iha vida moris lor-loron nian.

Konsiensia moral, presiza tebes halo aplikasaun ba iha vida moris hamutuk iha sosiedade ida nia laran. Moris hamutuk (Aristoteles nia liafuan dehan sosiedade politika”’ presiza kria buat ida nebe hanaran dehan “’etikets” ho etikets ema hatene saida maka lia-los no sala. Ohin loron iha sosiedade ou nasaun ita nian rasik, ita asiste buat barak nebe maka lao la lao tuir nia Sistema, iha parte balu tauk lakon nia profile ou power iha sosiedade nia oin, tanba ida ne’’e sempre buka buat nebe maka diak hodi sosiedade senti diak no bele simu maske Sistema nebe maka nia aplika kada vez hasubar lia los hodi habokur lia falsu tanba tauk deit lakon poder ou konfiansa hanesan ema nebe maka “super power”.

Tempo demokrasia: hanesan tempo atu hamenus falsifikasaun dadus, familiarismo, nepothismo, fazisimo nebe hahalok diak no at husi moral ema nian.

Moral hanesan konesimentu ba maneira sira konaba civilizasaun ita ema nian.

Moral mos signika ensinamentu ne’ebe mak diak no aktu sira ne’ebe mak ladiak no komportamentu sira ne’ebe mak diak (moral).  Moralizasasun, signifika atu enumera ka halo deskrisaun ba ensinamentu sira nebe mak Ita hare konaba aktus no hahalok ka komportramentu ne’be mak diak. Desmoralizasaun signifika moral ne;ebe mak ladiak.

Konaba orizen liafuan “moral” mai hosi liafuan “mores” hosi lian latin. Ikus mai transforma ba”regra decencia ka honestidade”. Iha linguagen kotidiana ne’ebe mak ho nia sentidu decensia ka honestidade ba buat sira ne’ebe ita toman ona atu halo laos obscencia ka mores.

 

Halo Verifikasaun ba Boatus (Hoax) iha Festa Demokrasia

Besik dadaun festa demokrasia, iha drama politika oi-oin mak mosu. Husi drama-drama sira nebe mak iha mosu intimidasaun hanesan: hatun malu, trata malu, iha grupo A mak diak liu duke grupo B,C no seluk tan. Husi drama politika sira ne’’e hotu mosu palavra ida dehan Hoax. Hoax ou boatus falsu mosu husi hahalok ema nebe non-moral gosta tun dignidade ema seluk nian. Husi hoax mosu intimidasaun no hamosu kritikus anarkismus nebe maka ikus mai mosu konflitu. Atu kuriji ba boatus falsu sira ne’e mak presija halo verifikasaun ba boatus-boatus nebe mak mosu. Husi verifikasaun ema hatene konteudo geral husi palavra nebe mak koalia husi grupo ne’’e los ka lae (metode verifikasaun Hermeneutika) hodi hatene sentidu los husi palavra nebe iha.

Husi metode verifikasaun tulun ema nebe la hatene kona ba aktus nebe mosu bele hatene tanba dala barak ema barak hare liu ba (aksaun) nian maibe haluhan halo verifikasaun ba aktus nebe mosu ho sentido saida. Signifikasaun ida ne’’e iha lingua latin katak “minus malum”. Minus malum katak foti setengah husi sitausaun nebe mak mosu depois halo verifikasaun hodi foti desijaun finalis nian.

Tempo agora laos tempo atu sura maibe tempo atu hadia dezenvolvimento nasaun. Atu hadia nasaun laos hotu deit ba liafuan eksistensialismo sira dehan persuasive deit maibe presija aksaun konkreta. Aksaun konkreta mak presija halo mudansa ba nasaun laos mudansa hotu iha liafuan deit maibe mudansa real katak hakarak ho espiritu halo nasaun sai diak no furak ida ne make ma hanaran dehan sentido demokrasia nebe los. Sai ukun laos atu sai liu rai maibe sai atan hodi servi. Servi la hotu deit ho argumento asal bunyi. Maibe presija konkreto (asaun nyata). Tanba ho ida ne’’e mai ita hamutuk hodi hadia nasaun ne’’e sai diak no furak iha mundo nia matan.

 

 

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com


Online Counter