Lakon rai hektar ida resin, simu foos saku ida de’it iha Ambeno

MAKELAB (TOP) – Konstituisaun RDTL iha Artigu 54 númeru 3 hateten,atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka, maibé autoridade Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno aproveita povu sira nia frakeza no limitasaun hodi fó de’it foos saku ida ba natar nain ida ne’ebé lakon nia rai hektar ida resin.

Uma kain kuaje 339 husi suku tolu (3) iha Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) oras ne’e sente preokupa tebes ho prosesu dezenvolvimentu liliu alargamentu estrada nian ne’ebé hahu okupa ona to’os nain no natar nain sira nia rai.

Komunidade hirak ne’e sente triste no preokupadu basa Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN atual eis Prezidente Autoridade ba RAEOA, Mari Amude Alkatiri durante nia mandatu tinan lima iha rai-ketan Oe-Kusi Ambeno halo povu barak mak lakon sira nia rai, no kuaje maioria seidauk kompensasaun to’o ohin loron.

Programa Oe-Kusi Nabilan, no Oe-Kusi Naleok ne’ebé antes ne’e eis Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) Mari Bim Amude Alkatiri halo liu husi programa televisivu nakonu de’it ho pressaun no sofrimentu oioin.

Hafoin Alkatiri nia mandatu remata nu’udar Prezidente Autoridade ba RAEOA iha tinan 2017, la’os lori ksolok ba povu sira iha Ambeno, maibé lori tristeza boot ida.

Karikatura./Net.

Rai sira ne’ebé Alkatiri hamutuk ho Arsenio Paixão Bano “hadau” hodi halo infraestrutura sukata sira iha Ambeno ne’e durante tinan 8 ona seidauk hetan kompensasaun.

Notisia relevante: Autoridade RAEOA “bosok” José da Cunha tinan 5 ona

Komunidade hamutuk 64 ne’ebé afetadu ba implementasaun projetu pilotu Zona Espesial ba Ekonómia Sosial no Merkadu (ZEESM) ne’ebé hahu iha tinan 2015 to’o 2019 iha Oe-Kusi Ambeno to’o oras ne’e seidauk hetan indemnizasaun.

Implementasaun projetu pilotu ZEESM iha Oe-Kusi Ambeno rezulta komunidade sira husi suku Nipani, Costa, Lifau, no Suku Lalisuk tenke lakon sira nia rai, no to’o oras ne’e barak mak seidauk hetan kompensasaun.

Situasaun hanesan ne’e ohin loron kontinua repete tan ona husi atual Prezidente Autoridade RAEOA, Arsenio Paixão Bano ne’ebé hahu lansa de’it projetu estrada barak iha Ambeno no okupa povu barak nia rain, maibé seidauk iha esplikasaun klaru katak, estadu rejional ne’e sei halo kompensasaun ba povu sira ka la’e.

Empreza Estatal Indonézia, PT. Waskita Karya kontinua manan tan projetu hadia estrada ho distansia 16 iha Oe-Kusi Ambeno ho total orsamentu millaun US $23 hafoin halakon empreza rua iha prosesu tenderizasaun aberta ne’ebé hala’o husi autoridade Oe-Kusi Ambeno foin lalais. 

Notisia relevanteWaskita Karya manan tan projetu estrada 16Km ho total millaun U$ 23 iha Ambeno

Komunidade sira ne’ebé oras ne’e sai afetadu maka’as ba projetu konstrusaun estrada ho distansia 16Km husi ponte Noe-Fefan ba to’o Oe-Nunu (Suni-Ufe) mak komunidade sira husi suku Lifau, Taiboko no Suni-Ufe rasik. 

Atu rezolve problema ne’e, Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), Arsenio Paixão Bano lalin nia Serketariu Rejiaun ba asuntu Agrikulta, José Eta ba fahe ona foos hamutuk saku 173 ba komunidade sira ne’ebé oras ne’e sai afetadu hamutuk uma kain 59 iha aldeia Makelab, suku Taiboko.

“Estrada hahu husi ponte Noe-Fefan ba to’o Oe-Nunu ne’ebé mak afeta ba ita nia komunidade sira nia to’os, natar, plantasaun iha aldeia Makelab (Suku Taiboko) humutuk uma kain 59, tanba ne’e iha loron 30 fulan janeiru 2023, diresaun terras no propriedade halo ona diskusaun ho komunidade sira, entaun ohin ita lori apoiu foos ba sira,” hateten José Eta ba jornalista sira iha aldeia Makelab, suku Taiboko, Kinta, 16 Marsu 2023.

Eta agredese tebes ba komunidade sira iha aldeia Makelab, tanba komunidade konsiensia rasik sobu lutu atu fó espasu ba kompañia hodi halo konstrusaun estrada. 

“Ita hare dadaun komunidade balun muda ona sira nia lutu, maibé balun mak seidauk, entaun bazeia ba enkontru iha semana kotuk liu-ba ekipa husi terras hamutuk ho agrikultura levanta kedas dadus, ba estragus sira hanesan toos, ai-farina, lakeru, nu’u, has, ai-jaka, no seluk tan, maibé atu afirma ba ita hotu katak, sira ne’ebe maka sei kolleta ona nia toos ka natar, entaun nia sei la hetan, tanba nia konsege kolleta ninia produsaun, tanba foos sira ami sei fó ba sira la kolleta,” nia hateten.

Iha fatin hanesan, komunidade afetadu Domingos Colo husi aldeia Makelab la satisfas ho apoiu ne’ebé autoridade distribui ba sira.

“Primeira-vez ha’u sente triste, ho apoiu ohin ami simu husi autoridade, tanba ha’u lakon ha’u nia rai hektar ida resin, sira mai fó de’it foos karon ida,” hateten Domingos Colo ho laran triste no obrigatoriu tenke lakon nia rai ne’e.

Situasaun hanesan mós halo Marcelo Falo nu’udar komunidade afetadu ba projetu alargamentu estrada husi ponte Noe-Fefan to’o Oe-Nunu oras ne’e sente preokupadu tebes, tanba sei lakon direitu ba nia rai, nune’e nia halo esplikasaun ba Prezidente Autoridade RAEOA, Arsenio Paixão Bano katak, Konstituisaun RDTL hateten momoos kona-ba sidadaun Timoroan iha direitu atu hetan rai pedasuk ida, no bainhira Estadu atu foti ka presiza rai pedasuk ne’e atu halo dezenvolvimentu mós tenke iha kompensasaun ruma, la’os foti hadau de’it hanesan akontese ona iha tinan lima ba kotuk.

“Ha’u hakarak husu ba Prezidente Autoridade no mós Sekretariu Terras atu bele esplika lai ba ami kona-ba lei terras no propriedade no mós bele esplika mós kona-ba Rejime Espesial ne’e ko’alia kona-ba saida tanba, ami preokupa bele lakon ami nia direitu ba rai,” Marcelo Falo hato’o lia-hahusuk ne’e bainhira partisipa iha dialogu entre komunidade afetadu sira ho Prezidente Autoridade RAEOA, Arsenio Paixão Bano iha bairo Aos-Ero iha suku Lifau, Oe-Kusi Ambeno, Kinta 16 Fevereiru 2023.

Notisia relevante: Tinan 8 ona seidauk selu indemnizasaun iha Ambeno

Konstituisaun RDTL iha Artigu 54 ko’alia kona-ba Direitu ba Propriedade Privadu

  1. Ema hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk bainhira sei moris no mós bainhira mate, tuir lei nia lalao’k.
  2. Labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiál.
  3. Atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka.
  4. Ema sidadaun nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian.

 “Maibé agora ha’u hakarak husu ba ita boot sira, dadaun ne’e autoridade foti ona ami nia rai atu halo dezenvolvimentu, bainhira loos mak selu indemizasaun ne’e,” Marcelo husu.

“Depois liga ba Lei Terras no Propriedade katak, ami povu bele oferese ami nia rai ba estado atu halo dezenvolvimentu, maibé tenki selu uluk lai indeminizasaun mak bele halo dezenvolvimentu, ida ne’e mak ami presiza hatene,” Marcelo Falo kontinua ezije nia direitu tuir mandatu konstituisaun RDTL iha artigu 54 ne’e.

Preokupasaun hanesan mós hato’o husi komunidade afetadu, Mateus Auni ne’ebé sente triste tebes tanba, tenke lakon nia natar ne’ebé lokaliza iha fatin tolu kedas hanesan iha Kolomboe, Tanah Desa, nos Holok-Haub.

Natar-nain Mateus Auni durante tinan ida ona labele halai natar hirak ne’e, tanba impaktu husi kompañia Waskita Karya ne’ebé suru tetuk tiha ona nia natar sira ne’e tanba de’it atu Haluan estrada husi ponte Noe-Fefan ba to’o Oe-Nunu. Situasaun ne’e lamentavel tebes ba natar-nain sira iha área ne’e.

“Ami sente triste, tanba ami seidauk sobu ami nia lutu, iha natar, maibé kompañia mai lori eksavator sobu no estradaga  tiha ami nia lutu sira, tanba komunidade iha Suku Lifau maioria moris hanesan natar-nain. Se governu estraga ona ami nia natar sira ne’e, entaun ami povu kiik atu han-hemu iha ne’ebé?,” natar-nain Mateus Auni hato’o nia preokupasaun.

Natar-nain, Raimundo Abi mós hasoru situasaun hanesan ho Marcelo Falo no Mateus Abi ne’ebé kompañia waskita Karya hamutuk ho autoridade RAEOA suru tetuk tiha ona ninia natar, maibé to’o oras ne’e seidauk hetan kompensasaun ruma.

Notisia relevante: Lucia Neno ameasadu sei lakon nia natar iha Ambeno

Abi hatutan, kuaje natar hektar rua (2Ha) mak hetan estragus husi kompañia waskita Karya ho autoridade RAEOA, maibé seidauk iha kompensasaun ruma to’o ohin loron.

“Ami hanesan natar-nain sente triste tebes, tanba autoridade okupa ona ami nia natar sira  kuaze hekatar rua resin atu halo estrada, maibé ami seidauk hetan ami nia direitu ba indeminizasaun ne’e, bainhira mak ami bele ami nia direitu ne’e?,” Abi kestiona.

Hatan ba preokupasaun hirak ne’e, Prezidente Autoridade ba RAEOA, Arsenio Paixão Bano hafoin fahe foos ba komunidade afetadu sira iha Makelab promete katak, maske nia mandatu ne’e besik atu hotu dadauk ona, maibé nia sei halo uma hamutuk 119 ba komunidade sira iha suku Lifau no Suni-Ufe ne’ebé sai afetadu maka’as ba projetu konstrusaun estrada husi ponte Noe-Fefan to’o Oe-Nunu.

“Husi Lifau Aos-Ero, Kabuk-Pele, Makelab atu tama ba Oe-Nunu, tinan ida ne’e ita sei halo uma hamutuk 119 ba komunidade afetadu sira, la’os ita halo uma ba komunidade afetadu sira de’it, maibé tempu ha’u sei konstroi tan Eskola Sekundariu Jeral ida iha aldeia Makelab, atu ajuda ita oan sira asesu ba educasaun labele la’o dook,” Arsenio Paixão bano promote ba komunidade sira iha Makelab, suku Taiboko, Kinta 16 Marsu 2023.

Durante Bano nia ukun iha rai-ketan ne’e sempre hasai lia-midar ba povu sira iha Ambeno, maibé parte balun konsidera Bano ninia lia-midar ne’e hanesan bani-been ne’ebé sempre nakfilak ba veneno, tanba familia afetadu sira iha parte Samoro to’o oras ne’e seidauk simu kompensasaun ruma husi projetu konstrusaun estrada no hotel fitun-lima iha Oe-Upu ne’ebé desde tinan 2015 abandonadu to’o ohin loron.

Promesa Bano mós hanesan ba ro HAKSOLOK ne’ebé ninia prosesu pagamentu remata ona iha tinan 2017, maibé faktu hatudu to’o ohin loron ro ne’e seidauk mai hela de’it.

Governasaun hirak liuba ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho nia projetu eletrifikasaun nasionál iha Hera-Dili, no mega projetu sira seluk iha Suai-Kovalima sempre halo kompensasaun ba komunidade sira ne’ebé lakon sira nia rai ba projetu hirak ne’e, maibé bainhira Alkatiri ho Arsenio Bano por acaso (sorte) hetan netik oportunidade ba ukun iha Oe-Kusi Ambeno seidauk halo kompensasaun ba komunidade lubuk ida ne’ebé lakon sira nia rai ba iha implementasaun projetu pilotu ZEESM.

João Caunan
Author: João CaunanWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista The Oekusi Post iha Ambeno, Oekusi, RAEOA. Bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Online Counter