AMBENO (TOP) - Jornalista antigu Timor-Leste husi Aldeia Nonkikan, Suku Bobometo, Posto Administrativu Oe-Silo, Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), Otelio Ote fila hikas ona ba mundu seluk hafoin sofre moras komplikadu ida iha Hospitál Referál Oe-Kusi Ambeno.
Jornalista Otelio Ote nu’udar mós fundador ida ba Jornal Diariu Timor-Post, no eis-Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste hakotu nia iis ikus iha iha Hospitál Referál Oe-Kusi Ambeno iha loron Tersa, 28 Abril 2026 iha oras tuku 03 :35 dadersan.
Morga de Fátima Ote nu’udar oan-feto husi José António Ote alin ba matebian jornalista Otelio Ote konfirma, nia Aman-ki’ik ne’e hakotu iis ohin iha oras tuku 03 :35 dadersan, tanba sofre moras komplikadu ida.
Hafoin rona informasaun tristeza ne’e, The Oe-Kusi Post (TOP) hakat kedas ba mortuariu hospitál referál Oe-Kusi Ambeno iha ne’eba prezensa ona José António Ote nu’udar maun boot husi matebian jornalista Otelio Ote, eis Sekretariu Rejionál Saúde, Luis de Jesus Neno no familia sira seluk tan.
Otélio Ote moris iha Aldeia Nonkikan, Suku Bobometo, Posto Administrativu Oe-Silo, Oe-Kusi Ambeno, iha loron 31 fDezembru tinan 1969. Remata nia ensinu primáriu iha SDN Oe-Silo iha tinan 1981, no ensinu pré-sekundáriu iha SMPN Pante-Makasar 1984, kontinua nia ensinu sekundária iha Eskola Sekundária Públika Dili (SMAN 1 Dili) remata iha tinan 1987. Depois kontinua kedas nia ensinu superior iha Universitas Timor-Timur (UNTIM) no graduadu nu’udar Lisensiadu iha Fakuldade Polítika Sosiál, Departamentu Siénsia Governasaun UNTIM iha tinan 1992.
Hahú nia kareira iha jornalizmu iha Jornál Suara Timor-Timur (STT) iha tinan 1988, bainhira sei eskola hela iha UNTIM. Husi tinan 1989 to’o 1992, nia halo kolaborasaun ho revista Caritas. Entre tinan 1992 no 1999, nia nu’udar jornalista iha Suara Timor-Timur (STT) no Diário Media Indonézia. Iha períodu ne’ebá, nia mós serbisu ba kanál televizaun Indonézia RCTI no SCTV.
Hafoin tama ba era ukun rasik-aan, Otelio Ote hamutuk ho nia maluk sira seluk harii Jornál Diáriu Timor Post iha tinan 2000, Lifau Post iha tinan 2002, Jornál Labarik iha tinan 2004, no Dili Semanál (Dili Weekly) iha tinan 2008.
Entre tinan 2013 no 2017, nia hanesan asesór iha Sekretariu Estadu ba Komunikasaun Sosial (SEKOMS) molok fila fali ba Timor Post, iha ne’ebé nia envolve iha dezenvolvimentu streaming plataforma TV.
Iha tinan 2021, nia eleitu nu'udar membru ida hosi Konsellu Imprensa nian ne'ebé reprezenta husi media nain sira hodi ikus mai eleitu nu’udar Prezidente ba Konsellu Imprensa Timor-Leste ba periodu 2023-2025.
Iha loron Tersa, 07 Fevereiru 2023, plenária extraordináriu Konsellu Imprensa Timor-Leste, ho ajenda eleisaun ba Prezidente Konsellu Imprensa ba restante mandatu tinan 2023-2025, konsege hili Otelio Ote hodi lidera órgaun reguladora orgaun komunikasaun sosial (Konsellu Imprensa) durante períodu tinan 2023-2025.
Prezidente Board Radio no Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL, E.P), Rosario Maia iha nia postazen media sosial (Facebook) konsidera, Otelio Ote nia mate marka lakon boot tebes ida ba komunidade media Timor-Leste nian. Otelio la'ós de'it kolega ida, nia belun di'ak ida, mentor ida, no forsa orientadór ida.
Prezidente RTTL, E.P ne’e deskreve Otelio Ote nu'udar jornalista seniór, nia hamriik iha oin ba dezenvolvimentu media nasaun nian, hodi ajuda harii no haburas media oioin iha tempu ne'ebé jornalizmu independente presiza aten-barani no konviksaun. Ninia serbisu ajuda forma fundasaun media modernu iha Timor-Leste.
“Ba ema barak, nia mak "guru" jornalizmu nian, la'ós iha títulu, maibé iha espíritu. Jerasaun sira husi repórter no editór barak buka aprende husi nia matenek, klareza, no integridade. Nia fiar tebes iha papél jornalizmu nian nu'udar serbisu públiku, no nia fahe nia koñesimentu ho laran-luak, lahó ego no lahó espetativa ba rekompensa,” espresaun sentidu kondolénsia husi Prezidente Board RTTL, E.P Rosario Maia, ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu iha nia postazen Facebook, Tersa, 28 Abril 2026.
Prezidente Board RTTL, E.P ne’e hatutan, saida mak halo Otelio diferente mak nia pureza objetivu nian. Ninia dedikasaun atu promove liberdade imprensa nunka bazeia ba interese pesoál ka rekoñesimentu. Nia serbisu ho nonook maibé ho persistente, orientadu husi prinsípiu duké ambisaun.
Ninia legadu moris iha jornalista sira ne'ebé nia fó mentoria, instituisaun sira ne'ebé nia ajuda harii, no valór sira ne'ebé nia tane aas. Ba sira ne'ebé koñese nia besik, nia auzénsia husik hela memoria ida ne'ebé klean no pesoál. Maibé ninia ezemplu haraik-an, aten-barani, no kompromisu ne'ebé la nakdoko sei kontinua inspira.
“Obrigado ba ita-boot nia konsellu hotu, no ba ita-boot nia lian liuhosi telefone ne'ebé ha'u sei kontinua lori ho ha'u. Mezmu bainhira ita-boot baixa iha ospitál iha Wini, Indonézia, ita-boot nafatin hetan forsa atu telefone hodi dehan; Lidera RTTL ho di’ak no integridade." Liafuan sira-ne'e sei hela ho ha'u, nafatin! REST IN POWER, hau nian Maun!,” espresa Prezidente RTTL, E.P, Rosario Maia.

