FRETILIN maka defende kadoras mai Timor-Leste?

Intervensaun husi

KAY RALA XANANA GUSMÃO

iha Seminário

Kona-ba "PROJETU TASI-MANE"

“Intervesaum Polítika: Kadoras mai Timor-Leste”

Díli, Timor-Leste

12 de setembro de 2020

Uluk nanain, ha’u hakarak agradese konvite atu partisipa iha Seminário ida ne’e no mos hakarak kongratula organizadores sira kona-ba oportunidade nebé sira loke hela atu hala’o debate ba tema ida ne’e, importante tebe-tebes ba Nasaun.

Iha período krítiku ida nebé Timor-Leste hasoru hela – no ita mos bele haré oitoan-oitoan iha mundu tomak -, período ne’ebé pandemia hamosu dezafiu boot ida ba ordem demokrátika, ita bele dehan katak ho debates no ho eskrutíniu, ho karáter polítiku, mak bele sai instrumentus fundamentais hodi bele garante boa governasaun, nebé hatúr iha demokrasia inkluziva, partisipativa, transparente no responsável.

Iha paízes balun, ita bele haré katak krize pandémika ameasa tebes duni demokrasia. Iha paízes balun, ita bele haré mosu abuzus oi-oin, mosu aproveitamentu polítiku, hamenus partisipasaun polítika no hamenus mos responsabilizasaun kona-ba atuasaun no funsionamentu husi Estadu rasik. Agora, ita bele husu... iha Timor-Leste, oinsá?

Koronavirus labele mai fali hanehan, ka falun, Povu tomak ninia hanoin kona-ba atu proteje ninia intereses no proteje intereses komunidadea sira-nian, koronavirus labele ajuda taka tiha fali, ho lia-fuan mamuk, kestoens fundamentais no desizoens krítikas husi Estadu no husi governasaun nebé hala’o hela.

Timor-Leste sai hanesan kazu, ka modelu, ida kona-ba demokrasia em tranzisaun, iha nebé, maski haré ba ninia frajilidade nebé liga ho ninia pasadu istóriku resente, bele progride, ka la’o, ba responsabilizasaun ida nebé boot liu no ba responsabilidade husi forsas vivas ka organizasoens hotu-hotu iha sosiedade nia laran.

Ida ne’e mak objetivu boot liu, iha tinan hirak nebé liu ona né, depois de krize 2006 - konsolida paz, harí Estadu no harí Nasaun, hodi hala’o konsulta públika alargada ba temas interese nasional nian, hodi promove partisipasaun públika no inkluzividade, no hodi ezije transparênsia, diálogo no responsabilidade husi servidores sira hotu iha Instituisoens Estadu.

Timor-Leste selebra, iha tinan ida ne’e, ninia maioridade, katak, halo tinan 18! Ita labele hakiduk! Liu tiha tinan 18 kona-ba independênsia formal ba ita-nia Rain, sidadania ativa no responsável mak sai hanesan rekizitu fundamental tebes ba konsolidasaun Nasaun nian. Só ho sidadania ativa no responsável ne’e mak ita hotu, sidadauns hotu-hotu, bele kontribui atu hadi’a Instituisoens Estado nian (husi kedas Presidênsia da Repúblika ba Parlamentu, husi Governo to’o Tribunais), no mós hodi hadi’a servisus nebé presta ba povo (maibé, haré ba sá-ida mak akontese foin daudauk ne’e, hanesan fali, karik FDTL autoriza.... mak sidadauns sira bele ko’alia).

Bain-hira kestiona poder polítiku, ne’e katak buka hatene kona-ba mudansas nebé mosu de repente, iha orientasoens polítikas no iha medidas nebé hasai tiha ona atu hala’o iha áreas atividade governu nian... iha lejislatura ida nebé nafatin, mudansas nebé la hetan fundamentasaun nebé diak no, mos, la hetan explikasaun ida ke razoável, ka bele simu!

Haré tuir hahalok poder polítiku nian katak atu kestiona bain-hira poder polítiku ne’e la honra ka halai-sés husi kompromissus eleitorais (ne’e ida) no kompromisus nebé hasai iha Parlamentu Nasional (ne’e ida tan). Umu Fukun Demokrasia-nian aprova tiha linhas polítikas prinsipais, husi maioria absoluta deputadus sira, no só nune’e mak Governu, nebé propoen linhas polítikas ne’e, bele hahú ninia efetividade funsoens nudar Governu. Ezemplu diak ida, maka iha 2017, VII Governu labele hahú, tanba la hetan aprovasaun ba ninia programa.

Governu agora daudauk, nebé temi-an VIII Governu, muda tiha ona ninia linhas programátikas? Deputados sira, husi maioria absoluta kona-ba programa nebé aprova iha 2018, sai hotu ona husi Parlamentu Nasional? Karik balun sei iha nebá, orientasoens no kompromisus polítikus, nebé mai husi Programa VIII Governu, la viável hotu ona? Projetos dezenvolvimentu, nebé aprovadus no iha faze implementasaun, agora né sai fali deit ‘propaganda polítika’? Halo ha’u lembra fali aprezentasaun iha CCD, iha tinan 2018, kona-ba Projetu Greater Sunrise, nebé dirijentes partidus balun dehan ‘Workshop né kampanha eleitoral’, hodi proibe sira-nia militantes sira atu tuir.

Se nune’e duni, senhoras no senhores, buat ruma la’o sala iha demokrasia! Aparentemente VIII Governo nebé temi-an ‘konstitusional’ deside tiha ona atu la tuir ninia programa rasik. Entaun, brani ba hatudu Programa foun ida mai, programa ida ne’ebé hatudu duni iha substânsia nebé diak, brani ba hodi fó hatene ba Povo timor tomak no husu ba Parlamento Nasional atu valida tiha Programa foun ne’e. Halo ba no ami husu deit, atu halo ho onestidade, transparênsia no responsabilidade nebé ita-nia Povu hein no merese.

Ita hotu rona, temi “grandes mudansas”. “Grandes mudansas” iha pilar estruturante Nasaun nian, la halo ho despedimentu ka hasai ema arbiru no la halo ho koalia mamuk-mamuk deit...

Ministro Petróleo dehan katak iha “mudansas barak iha setor petrolífero ba rai ida ne’e”, no katak iha “vizaun estratéjika” husi Governu ba setor petrolífero. Kapaz tebes, maibé, ita iha direito atu husu – vizaun ne’e iha nebé? Vizaun estratéjika ba setor ne’e sá-ida lós? Ha’u nudar sidadaun ida, ha’u mós iha direito atu ezije ba Governu atu aprezenta, mai Povu tomak, vizaun estratéjika foun iha setor petrolífero ba Rai ida ne’e.

Aliás, sidadauns hotu-hotu iha direito atu ezije ne’e ba Governu! Mesmu ke sidadauns sira la ezije, Governu iha DEVER atu aprezenta Vizaun estratégika foun ne’e, tanba Governu tenki presta kontas ba sidadauns sira ka ba Povu tomak!

Ha’u hanoin katak, hanesan ha’u rasik, nune’e mos sidadauns barak, ami interesadus tebes atu haré no konsulta “vizaun estratéjika foun” ne’e, ne’ebé sertamente la mosu husi konsulta públika ruma no muito menos mai husi estudus téknikus, ekonómikus no viabilidade nian.

Atu hatudu deit demagojia boot ne’e, ha’u labele husik liu atu halo komentáriu ida ba deklarasaun públika husi Lider boot FRETILIN nian: “FRETILIN mak hahú primeiro defende kadoras Greater Sunrise nian mai Timor. Maibé ekonomia iha ninia regras no atu hahú tenki iha estudu viabilidade. No ha’u seidauk haré buat ida, seidauk haré estudu ruma kona-ba viabilidade, nebé bele konvense ha’u.”

Halo ha’u konfuzu tebes... Deklarasaun ohin temi ne’e, katak FRETILIN sempre defende, hori uluk kedas, kadoras mai Timor-Leste, mesmu ke seidauk iha ‘estudus konvinsentes’? Líder boot Fretilin nian ne’e dehan, bain-hira, iha 2018, assina Tratado Fronteira Maritima ho Austrália, iha Nova Iorke, katak “lideres País ne’e sempre ho hanoin nebé hasoru malu kona-ba objetivu atu lori kadoras mai kosta sul”. Ita bele husu, nune’e ka? Mesmu ke la iha estudus konvinsentes?

Todan liu, mak ne’e: “FRETILIN mak defende uluk liu (ka, foi a primeira a defender) kadoras atu mai Timor-Leste” – mesmo ke seidauk iha estudos konvinsentes? Karik, tanba seidauk iha estudos konvinsentes, mak bá asina tiha CMATS!

Ho buat sira ne’e hotu, Lider boot FRETILIN nian agora foti fali kestaun kona-ba Tratado Fronteira Marítima, hodi dehan katak Tratado ne’e “la afirma lolós ita-nia soberania, tanba Austrália sei iha buat ruma atu ko’alia kona-ba explorasaun Greater Sunrise”. Iha tempu atu finaliza Tratadu Fronteira Marítima no atu deside asinatura Tratadu ne’e, iha loron 6 de Marsu 2018, iha Nova Iorke, Líder boot ne’e kaer hela Governu. Halo ita mak husu fali, Primeiro-Ministro tempu nebá, la iha kedas asesu ba dokumentasaun tomak nebé lori Konselhu Ministrus aprova Tratadu ne’e? Líder ne’e la hetan informasaun – téknikamente no polítikamente – kona-ba kondisoens no termos Tratadu ne’e nian? Ne’e halo ita atu husu tan – Lider boot ne’e la konvensidu, iha tempu nebá, no tan-sá maka nia autoriza tiha aprovasaun ba Tratadu ne’e?

Albert Einsten dehan nune’e “fásil liu atu muda natureza plutónio nian, do ke muda natureza maldoza husi ema”.

Seminário ida ne’e ajuda ita atu lembra fila fali istória ida ke importante, nebé lori ita to’o loron ohin no tamba sá mak ita halo opsoens polítikas balun – opsoens polítikas nebé karik ignorânsia, karik deskuido ka ladún atensaun ka, pior liu, karik intereses seluk mak hakarak mai hatún ka halakon tiha ninia kredibilidade.

Demokrasia mak ita hotu, tanba ho ita hotu mak demokrasia bele funsiona! Ema hotu nebé halo debates kona-ba interese nasional, tenki halo ho forma aberta, ka nakloke, no transparente, hodi bele aprezenta alternativas ba governasaun, nune’e governo bele hili fali dalan seluk hodi serve povu, hodi tane nia moris diak no responde ba espetativas povu nian.

No, senhoras no senhores, governasaun ida tenki orientada husi vizaun ida, ho estratéjia ida no husi asoens ho programas prioritários no viáveis – nebé hetan suporte ho elementos ka dadus téknikus nebé kredíveis.

No governasaun setor petrolífero nian, iha tinan 10 ikus ne’e, orientada duni husi aspetus téknikus kredíveis, nebé ho objetivu atu konkretiza vontade husi povu – vontade nebé mosu husi konsultas públikas naruk no intensas.

Planu Estratéjiku Dezenvolvimento 2011-2030 define ona katak ekonomia Timor-Leste sei asenta iha kresimentu indústria tolu nebé esensial tebes: agikultura, turismu no petróleo. Timor-Leste iha vantajens boot iha áreas indústrias sira né, tanba ninia rekursus naturais, ninia lokalizasaun jeográfika no ninia perfil ekonómiku.

Estudos kona-ba viabilidade ho planos de negócio nebé ho rigor tebes serve ba emprezas, liuliu ba emprezas multinasionais sira, no estudus ho planus sira né nesesário duni no, dala barak, obrigatório atu halo. Maibé kuando ita koalia kona-ba kontextu históriku, sosial no umano, ita labele sukat ho númeru no sei la fa’an, ka la fó deit, ba kompanhias multinasionais, tamba hanoin sira mak iha experiênsia boot liu.

Maibé, ha’u husu lisensa atu fó sai ezemplu konkretu rua:

  • Ida, iha Sydney, iha reuniaun ho Komisaun Konsiliadora, Austrália no Conoco Philips, iha fins de 2017, ami hatene kedas katak Joint Venture Greater Sunrise nian mos la halo estudu ba Greater Sunrise no ami ezije hela ba Komisaun atu dehan ba sira tenki aprezenta. Komisaun la simu ami nia proposta no haruka ami atu rona deit Australia nia argumentus. Ha’u deside, ho Delegasaun Timor-Leste, atu abandona reuniaun no fila kedas mai Dili.
  • Ida seluk, iha Singapura, Komisaun, Australia ho Joint Venture Greater Sunrise nian, ho hanoin katak ita seidauk halo, husu se Timor-Leste iha ona estudus; ita aprezenta tiha estudus, sira dehan fali katak sira labele fiar estudus nebé ita halo. Ami aprezenta fali Companhias JP Kenny, nebé haré ba estudos ba kadoras, Worley Parson, nebé haré ba kadoras no plataforma, Wood Group, haré ba Engenharia no HR Wellingford, nebé haré ba fasilidades masinhas, nebé ita uza atu halo verifikasaun ba estudus sira ne. Komisaun ho Joint Venture no Austrália nonok kedas, tamba Companhias Multinasionais hotu-hotu mos uza Companhias sira temi ne’e, atu bele verifika, hadi’a no, ikus, hasai sertifikasaun katak estudus sira né tuir normas no kritérios internasionais, nebé aplika ba indústria petrolífera.

Agora ne’e, ha’u sinti todan boot ida hanehan ha’u, no ha’u hanoin ita-nia Beiala sira mos hirus ho nonok deit, bain-hira ha’u rona argumentus sétikus (katak, la fiar nian) nebé hanesan, mak mosu kona-ba ita-nia emansipasaun polítika, ekonómika no sosial.

Uluk, matenek barak mos hanoin katak diak liu ita hamutuk ho Indonesia, tanba ita la iha kapasidade atu ukun-an no atu dezenvolve ita-nia rain.

Mito, ka hanoin ida né, mak benefisia okupasaun indonésia, maibé mos benefisia liuliu intereses australianos sira iha Tasi Timor. Ita sai vítima, liu dékada rua, husi diplomasia nebé habosok deit, to’o resentemente uza hela argumentus téknikus hodi reivindika kampus petróleo no gás, nebé iha norte da linha mediana ka linha klaran, ho premisas falsas katak “plataformas kontinentais fízikas Austrália nian, ba sul, no Timor-Leste ho Indonésia nian, iha norte... separadas ho linha Timor Gap nian”.

Ita hakfodak, bain-hira hatene katak, iha kedas 1962, multinasionais sira husu tiha ona lisensa atu explora Mar de Timor. Iha rejistu kona-ba blokos sira né atu hetan explorasaun, inklui kampu petróleo no gás Greater Sunrise nian, nebé avalia, tempo nebá ba milhões de dólares, maibé rejistu sira né akontese tinan 10 antes de deskobre Greater Sunrise.

To’o ohin loron, ita seidauk bele hatene oin-sá multinasionais sira né konsegue identifika kampo petróleo no gas nebé boot, iha kedas 1962, mesmu ke la iha estudus sísmikus. No mós ita sei la kompreende oinsá mak Governo Australiano bele fó lisensa atu explora blokos sira nebé besik liu Timor Português no Indonésia duke Austrália.

Sá ida mak ita hatene, nudar linha de kompromisso ka prinsípiu nebé orienta Austrália, iha ninia relasaun ho Indonésia, maka ‘tesouro escondido’ ka ‘rikusoin nebé subar hela’ – Greater Sunrise -, nebé Austrália buka duni atu kaer metin, husi tinan ba tinan.

Iha tinan barak nia laran, multinasionais sira sai kúmplises ba ran nebé nakfakar iha Timor laran, bain-hira sira tiru ho kilat intereses ekonómikus iha Greater Sunrise. Austrália mós defende intereses sira né, hodi bele ‘konklui Timor Gap’ ho Indonésia. Sira hotu taka matan ba sofrimentu Povu timor nian.

Agora, haú aproveita atu konta tan buat ida. Depois de, em prinsípiu, konkorda tiha ho linha fronteira ho Austrália, iha The Hague, Holanda, iha reuniaun Komissaun Konsiliasaun atu hatutan reunioens kona-ba Greater Sunrise, ho Austrália no Joint Venture, Prezidente Komissaun ba to’o Hotel hodi hasoru ha’u.

  • Nia dehan: “Xanana, ha’u haré O defende maka’as soberania no interese nasional; maibé, ha’u hakarak fó hanoin katak O labele tós liu iha asuntu interese nasional ne’e. O tenki loke matan hodi haré ba aspetus sira seluk mos, nebé bele fó todan liu ba O. Ha’u hakarak bolu atensaun ba O, hodi konsidera mós problemas balun nebé karik O seidauk hatene”.
  • Ha’u doko ulun, no nia kontinua ko’alia: - “Karik O hatene ona, Companhias sira lakon osan barak atu hetan mina-rai no, konkretamente, ita ko’alia kona-ba Greater Sunrise. Imi asina CMATS kleur ona, no Kompanhias sira hein liu ona tinan 10, sira lakon osan barak, tanba sira seidauk hetan lisensa atu explora. Xanana, sira bele tau O iha Tribunal, hodi husu kompensasaun. O tenki kuidadu!”
  • Ha’u dada ha’u nia sigarru ho kalma, no, hateke ba nia matan, ha’u dehan: - “Chairman, bele dehan ba sira katak bele hatama iha Tribunal no ami sei selu kompensasaun nebé sira hakarak husu!” Nia hakfodak no husu ba ha’u: - “O selu? Selu oinsá?” Ha’u dehan fali ba nia: - “Ho osan husi Fundu Minarai, ha’u bele garante katak ami sei selu!”
  • Nia nonok, dada is naru-naruk, no atu hamrik ona, ha’u dehan ba nia: - “Chairman, hein lai. Favor ida, dehan ba sira katak ami selu tiha, ami sei hatama Austrália no Kompanhias sira ne’e ba Tribunal.
  • “Tanba sá?”, nia husu. - “Atu husu kompensasaun ba sira kona-ba kumplisidade iha funu, hodi selu ami ema liu rihun atus rua nebé sira ajuda oho!” Nia hamrik kedas, hodi husu ba ha’u: - “Favor ida, Xanana, labele foti asuntu ne’e iha reuniaun. Favor boot ida!”. Ha’u hatán: - “Chairman mak lori asuntu ne’e mai ha’u, ha’u nunka hanoin kona-ba ne’e!”

Ha’u la dehan ba Chairman katak, iha kedas 2007, bain-hira hahú dirije IV Governu, nudar Primeiro-Ministro ha’u proíbe no dehan ba Alfredo Pires, Francisco Monteiro no Gualdino, atu labele fó lisensa de exploração iha Greater Sunrise, hodi nune’e ami komesa muda estrutura nebé uluk fó liu kapasidade ba Austrália atu deside, hodi harí ANP.

Maibé, loron ohin ha’u la fó ona importânsia ba komportamentus husi ema estranjeiru, nebé uluk halo ha’u hakfodak, bain-hira, iha ita-nia laran, timoroan rasik mak lakohi kadoras mai Timor, tanba alisiamento atu lori kadoras ba Darwin.

Timor-Leste iha dalan rua atu tuir, no ba né ita tenki reflete ho diak hodi opta ho forma responsável:

  • soberania plena kona-ba dezenvolvimento ita-nia setor petrolífero, hodi dada gás husi Greater Sunrise atu prosesa iha ita-nia costa sul, hodi fó empregu no motiva setores ekonomikus seluk
  • ou simu deit osan, hanesan husi Bayu Undang, hodi hariku deit ema oitoan no dezenvolve liu tan Darwin.

Ha’u konhese Rai barak nebé sei iha degrau, nebé temi ‘em dezenvolvimento’, Rai balun riku tebes iha rekursus naturais, maibé hili dalan ida ikus né. No iha rai sira né, sira seidauk bele hasai povu husi mukit.

Timor-Leste tenki hatene hili nia dalan rasik. La ós fásil, hanesan iha funu, dalan ukun-an la ós fásil mós. Atu hili dalan ne’e, ezije korajem no domin ba ita-nia Rain, tanba dalan nebé fásil sei la fó vantajens barak. Modelos ekonómikus internasionais la ós paízes frájeis no kiak mak define, mas Rai sira boot no rikus mak define, hamutuk ho kompanhias petrolíferas multinasionais, nebé sira nian.

Tanba ne’e, ha’u konvida Governo, lideransa no membrus husi partidus sira no Sosiedade Civil tomak atu haré fali tok aprezentasoens públikas lubuk ida nebé hala’o tiha ona, revê estudus no relatórius, nebé dezenvolve tiha ona iha tinan hirak ne’e, kona-ba aspetus téknikus no komersiais projetu Tai Mane nian no kona-ba opsaun soberana atu lori kadoras mai Timor-Leste.

Ba Ministro Petróleo foun, ha’u rekomenda atu reflete didiak antes de politiza asuntu ida nebé interese nasional nian. Karik Ministro foun ne’e iha duni maturidade polítika no verdadeiro interese atu hatene kona-ba pasta petróleo nian, lolós nia konvida ekipa, nebé foin dadauk nia hasai tiha, atu aprezenta informasoens no estudus hotu nebé hala’o tiha ona, iha tinan hirak nia laran.

Ha’u apela ba Governo atu promove debate no partisipasaun públika ‘despolitizada’ kona-ba Tasi Mane no kona-ba dezenvolvimento Greater Sunrise. Ita moris hela iha krize internasional ida nebé la iha presedentes. Lós duni katak sirkunstânsias barak muda, liuliu iha setor petrolífero, ho presu petróleo nebé tun liu. Maibé, se ita haré ba ekonomia mundial, la ós petróleo deit no iha Europa rasik ekonomia monu liu. Ho ida ne’e, ita bele dehan katak husi difikuldade boot nebé ita haré no mundu tomak enfrenta daudauk, oportunidades bele mosu iha loron ikus mai, nebé husu ba ita atu reflete didiak, liuliu kona-ba pilares estratéjikus ba dezenvolvimento ita-nia Rain-nian, ho forma responsável no ho maturidade polítika.

Tratado entre Timor-Leste ho Austrália kontempla la ós deit delimitasaun fronteiras marítimas, maibé mós estatuto jurídiko ba kampo de gás Greater Sunrise no kontempla mos estabelesimentu rejime espesial ida ba dezenvolvimento rekursus sira né, no partilha, ka fahe, reseitas nebé mai husi nebá. Atual Programa Governu nian, prevê konstrusaun kadoras iha ita-nia território soberano, hodi implementa vizaun ita-nia povo nian, nebé hasai iha Plano Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030.

Istória kona-ba Mar de Timor, istória ida nebé maka’as duni, nebé dala barak sai desvalorizada tiha iha estranjeiru no mós iha Timor-Leste laran.

Ita-nia rezistênsia husu sakrifísius barak tebes, tanba ita determinadu duni atu sai povu livre ida. Povo nebé bele ezerse soberania iha nia rai-laran no iha ninia tasi.

Ita labele haluha katak enkuantu ita-nia povu terus, tanba mate hamlaha, moras no hasoru massakres, mundu hanesan lakohi hatene kona-ba funu iha Timor-Leste. Maibé Austrália, nudar úniku país osidental nebé rekonhese aneksasaun husi Indonesia, asina, iha 1989, akordu ho Indonésia kona-ba fahe hanesan reseitas husi rekursus iha Mar de Timor, akordu nebé hanaran Tratadu Timor Gap.

Ho Robert Doom, primeiro jornalista estranjeiru (australiano ida), nebé konsegue tama to’o ai-laran hodi entrevista ha’u iha Bunaria, ha’u denunsia polítika imoral husi Austrália.

Rekursus sira né pertense hela ba povo Timor. Rekursus sira né... agora... pertense ba Timor-Leste!

Depois de ita-nia povo hili tiha independênsia, iha Konsulta Popular iha 30 Agosto 1999, ita-nia luta atu hetan soberania iha ita-nia tasi no kona-ba ita-nia rekursus, la’o nafatin.

Fulan rua antes de Timor-Leste restaura ninia independênsia, Austrália sai husi prosedimentus hotu-hotu kona-ba rezolusaun vinkulativa iha disputas ba fronteiras marítimas, hodi la fó dalan ba Timor-Leste atu lori Austrália ba Tribunal internasional atu deside kona-ba fronteira permanente ho Austrália.

Maibé Austrália ba dok liu... tinan rua depois de ita restaura ita-nia independensia, ninia Governu instala dispositivo eskuta ilegal, iha ita-nia Palásio Governo, né durante tempo negosiasoens ho Austrália.

Ita só hatene kona-ba asaun ilegal ne’e, depois de asina tiha Tratado kona-ba fahe reseitas ho Australia, iha 2006, ho CMATS, nebé hasai moratória atu, iha tinan 50, labele koalia kona-ba fronteiras maritimas. Ita tenki haré katak Timor-Leste, nudar Estado jovem no inexperiente ida, iha nesesidade boot kona-ba reseitas nebé bele hasai povo husi mukit no kiak.

Ho buat sira né, Timor-Leste deside atu anula tiha Tratado 2006, hodi lori kazu ne’e ba prosesu arbitrajem iha Haia. Loron ida antes de audiênsia iha Haia, ajentes servisus sekretus Governo Australiano nian invade escritório ita-nia advogado Bernard Collaery, hodi lori hotu dokumentus konfidensiais nebé pertense ba Timor-Leste, dokumentos hirak ne’e mak sai fundamentus ba ita-nia kazu.

Atu hetan fila fali dokumentus sira né, ita tenki halo rekursu ba Tribunal Internasional de Justisa, nebé fó razaun ba Timor-Leste, hodi entrega fila fali dokumentus sira né, no Austrália hetan notifikasaun atu labele interfere iha komunikasoens entre Timor-Leste no ninia advogados sira.

Maibé, agora ne’e, Bernard Collaery ho Testemunha K (nebé halo denúnsia kona-ba eskutas sira né) hetan akuzasaun ho razaun katak sira divulga, sem iha autorizasaun, informasoens Servisu Sekreto Inofrmasaun Australia (ASIS). No pior liu, sira hasoru hela julgamentu secreto ida no ita bele haré katak sei hetan prizaun.

Iha Kopenhague, depois de, iha 30 de Agosto 2017, parte rua hetan konkordânsia em prinsípio kona-ba linha fronteira marítima, ha’u husu ba Delegasaun Australiana atu fó hatene ba sira-nia Governo atu taka tiha deit kazu ida ne’e, hodi promove liu tan konfiansa entre Timor-Leste no Austrália. Afinal, Governo Australiano la simu. Ne’e ha’u bele konfirma, tanba, iha Agosto 2019, ha’u ko’alia ho Primeiro-Ministro australiano atu taka deit kazu ne’e, maibé Primeiro-Ministro né dehan katak nia labele interfere iha asuntus justisa. Ha’u dehan ba nia katak ha’u sei la nonok kona-ba kazu ida ne’e, tamba revela deit la iha moral polítika iha sistema australiano.

Ami na’in rua, Dr. Ramos Horta, sei defende nafatin amigos rua ne’e, hodi apela ba senso moral no polítiko husi governantes iha Austrália.

Ha’u buka fó lembra fila fali momentus husi ita-nia istória resente, tanba se ita la haré ba né, ita sei la konsgue kompreende tema nebé halibur ita hamutuk, ohin, iha Seminário ne’e.

Hanesan ita haré tiha ona, Austrália nunka deziste atu explora rekursus soberanus Timor-Leste nian. Austrália habosok tiha ita, hodi asina Tratado CMATS ho intensaun atu fasilita dezenvolvimentu Greater Sunrise, hodi fahe hanesan reseitas no, at liu, fó osan oitoan hanesan apoio, nebé tama hotu iha Fundu Petróleo. Mas prezente ida nebé envenenadu né, hasai tiha ita-nia direito ba fundu marinho no ba plataforma kontinental, tuir direitu internasional, no at liu hatún moratória ida atu labele ko’alia kona-ba fronteira marítima durante tinan 50 nia laran.

Austrália - la iha dúvida ba ida ne’e - investe iha rekursus no iha diplomasia, hakat liu tiha barreiras morais no penhora tiha ninia kredibilidade internasional, buat né hotu atu tau nia liman ba iha rekursus soberanus Timor-Leste nian. Halo ita hanoin fali... tanba sá? Tanba sá mak paíz ida dezenvolvidu tebes iha mundu, ho demokrasia estável no maka’as, nebé ema konhese husi ninia humanitarismo no kooperasaun internasional, nunka deziste husi ‘tesouro eskondido’ ka ‘rikusoin nebé subar hela’ ne’e?

Resposta maka ida deit... Greater Sunrise!



Iha Fevereiro 2018, iha última reuniaun ho Komisaun Konsiliasaun, Austrália ho Joint Venture sira, Timor-Leste simu presaun boot atu asina tiha akordu kona-ba Greater Sunrise atu dada ba Darwin, antes de asina Tratadu Fronteira Maritima iha Nova Iorke. Ha’u bolu ekipa projetu Tasi Mane nian ho mós advogados, ami halo reuniaun iha Bali no, depois de loron tolu, ami hatama Timor-Leste nia pozisaun hodi la fó fatin ba asina uluk Akordu kona-ba Greater Sunrise antes de asinatura Tratadu Fronteira Marítima. Karik, maluk balun hanoin katak Komisaun Konsiliasaun ne’e mekanismu ida ke fásil, ha’u tenki dehan katak se la iha determinasaun no firmeza husi Ekipa Timor-Leste nian, ita sei la konsegue hetan soberania ida nebé ohin ita bele sente orgulho.

Tratadu ajuda ita atu taka tiha kapítulu (ka kapítulus lubuk ida) nebé moruk ho ita-nia vizinho Austrália. Ita hein katak kooperasaun ho Austrália bele kontinua dezenvolve iha setor petrolífero, no mós iha diversifikasaun iha ita-nia ekonomia no iha áreas selu-seluk tan, ba dezenvolvimento nasional.

Tratadu Fronteira Marítima entre Timor-Leste ho Austrália, nebé ratifika iha 30 de Agosto 2019, la lori deit vantajem ne’e mai ita, lori mós soberania, jurisdisaun no kontrolo ba ita-nia área marítima. No, nune’e, lori mos seguransa no serteza kona-ba uzo no investimento ba rekursus iha koluna-de-água, ka tasi-laran, nebé ita-nian, inklui peska no kona-ba espécies iha tasi, no mós dezenvolvimento indústrias no servisus iha áreas migrasaun, alfândegas, seguransa no turismo.

No, ikus liu, Tratado ne’e sei ajuda kria oportunidades foun iha dezenvolvimento setor petrolífero iha ita-nia Rain, ho baze ba rezervas petróleo no gás nebé barak, hanesan hatudu tiha ona iha Centro de Convenções Dili, iha tinan kotuk, bain-hira konvida Kompanhias husi rai-liur nebé hakarak investe.

Indústria petróleo no rekursus minerais maka sai duni pilar ida ba dezenvolvimento ekonómiko futuro iha Timor-Leste, hodi transforma rekursus naturais ba rikeza nasional.

Asina tratadu Fronteira Maritima entre Timor-Leste ho Austrália iha Kuartel Jeral ONU iha New York, Estadus Unidus Amerika iha tinan 2018. Foto Media ONU.

Dezenvolvimentu petrolíferu iha Kosta Sul bele kria dividendos ekonómikus diretus ba populasaun tomak, husi atividades indústria petrolífera rasik no kriasaun postos de trabalho nebé ligado ba indústria ne’e, no husi dezenvolvimento infraestruturas de apoio ba dezenvolvimento costa sul nian, no husi tan dezenvolvimento indústrias iha país tomak (iha área matérias-primas, ekipamentos, bens no merkadorias, agroalimentares no seluk tan), atu suporta atividade nebé hala’o iha sul.

Projetu Tasi Mane, hanesan rona ona, hakarak kria polos industriais tolu, nebé ita konsidera hanesan baze ba indústria petrolífera iha Timor, desde Suai ba Natarbora, hodi abranje agrupamentu iha Plataforma Abastesimentu iha Suai, agrupamentu Refinaria no Indústria Petrokímika iha Betano no agrupamentu ba Instalasaun Gás Natural Liquefeito (ka LNG) iha Natarbora.

Atu konkretiza vizaun ne’e, dezenvolve tiha ona kuadru apoio tékniku-jurídiku de apoio ba implementasaun Projetu Tasi Mane, nebé inklui konstrusaun infraestruturas iha Plataforma Greater Sunrise, nebé hetan rejime espesial tuir Akordu Fronteira Maritima.

Vizaun ida ne’e mak dudu ba formasaun no kapasitasaun jovens timoroan lubuk ida, no mos kriasaun emprego direto no indireto.

Investimento nebé sei mai husi participantes projetu Tasi Mane, no mos husi trabalhadores, Governo no benefisiários privados, sei hamosu ‘efeitos multiplikadores’, tanba atividades ekonómikas nebé ligadas ho projetu né sei provoka impaktu iha ekonomia em jeral, nebé mai husi akizisaun bens no servisus adisionais, la os deit husi trabalhadores sira, maibé mos husi empresas, nebé direta ka indiretamente, envolve-an iha projetu ne’e.

Husi fatin seluk, investimentu iha ativus fízikus produtivus (hanesan instalasoens ba enerjia elétrika, estradas no aeroportos) no ativus sosiais (hanesan, konstrusaun polos urbanos foun no eskolas, melhoria iha área edukasaun no saúde) bele mós benefisia, liu husi maximizasaun (ka aproveitamentu máximu) iha produtividade fatores ekonómikus.

Kriasaun oportunidades ba dezenvolvimento lokal sai hanesan aspeto ida signifikativu tebes, husi projetu ida ne’e. Negósio lokal bele haburas liu tan, liu husi oportunidades oi-oin nebé inklui subkontratasaun ba servisus, hanesan restaurasaun, ka hadi’a, enjenharia, seguransa, fornesimento kombustível, servisu gestaun, profissionais no téknikus.

Tasi Mane, ho impulso nebé kadoras iha Costa Sul fó, sei kontribui atu dinamiza setores produtivus iha ita-nia Rain. Ita ko’alia kona-ba diversifikasaun ekonómika no redistribuisaun rendimentus ba populasaun hotu. Ne’e envolve, kom serteza, instituisoesn nebé sólidas, boa jestaun finanseira no boa governasaun!

Nune’e, Tasi Mane, projetu ida nebé hakarak transforma Timoroan sira nia moris.

Sakrifísius hotu nebé Povu simu, iha funu laran, sei la iha valor, se ita la konsegue fó fila ba Nasaun nia oan sira garantia kona-ba soberania polítika no ekonómika. Autonomia máxima nebé ita bele oferese, iha jestaun ba ita-nia futuru, sem esmola no dependênsia ba Rai seluk iha jestaun ba sá-ida mak pertense ba ita, autonomia ne’e mak dudu ita-nia esforsus iha setor ida ne’e.

Kadoras mai Timor-Leste signifika katak ita bele ona implementa vizaun ita-nia povo nian, ba ita-nia povo no hamutuk ho ita-nia povo.

Iha sesoens rua tuir mai, Francisco Monteiro ho Gualdino sei fó hatene ba Senhores sira hotu servisu no esforsu tomak nebé hala’o tiha ona iha tinan 10 nia laran.

Hein katak konvidadus sira bele sai ho ideia nebé klara liu kona-ba projetu Tasi Mane.

Muito obrigado.

Kay Rala Xanana Gusmão

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor


Online Counter