Austrália kanten ba mina, haluhan tiha masakre Balibo Five

SUAI (TOP) – Lider karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão konsidera jornalista nain 5 ne’ebé mate iha Balibo nu’udar masakre ida mós, infelizmente durante tinan barak Austrália “nunka” levanta kestaun ne’e, maibé matan naklosu fali ba mina no gas iha tasi Timor.

"Iha Balibo iha mós masakre ida, jornalista Austrálianu nain-lima. Austrália tanba matan fai hela ba ita nia mina, taka tiha sira nia matan, negosia hela ho Indonézia, nunka ko’alia kona-ba masakre jornalista nain lima (5) iha Balibo,” hateten Kay Rala Xanana Gusmão bainhira sai nu’udar orador ida iha seminariu komemorasaun masakre 6 Setembru Negro Suai ba XXI (1999-2020) ho tema la’o tuir martir sira nia ain fatin atu liberta povu, Kinta 03 Setembru 2020.

“Sira mai atu halo reportazen kona-ba funu tama mai dadauk ona. Ne’ebé hahu kedas ona iha Setembru, tanba iha Agustu UDT sira evakua hotu ba sorin balun, husi Setembru 1975 ema komesa tama, jornalista estranjeiru nain-lima ema oho, Austrália nonok, tanba nia prefere ho Indonézia duke ho ita ho ukun aan,” Xanana afirma.

Xanana hatutan, no konsidera iha Ainaro, fatin ne’ebé marka iha memória rezisténsia-nian mak Bunaria.

Xanana konta, iha ona 1987, nia la’o to’o Rejiaun Ainaro, liu ba foho Ramelau hodi hateke tun ba Atsabe no husi Foho lolon de’it, la’o liu na Bobonaro no ikus fali mai iha Área Zumalai leten, hodi koñese di’ak liután Timor-Leste no kontakta ho populasaun. 

Jornalista Robert Domm intervista hela Kay Rala Xanana Gusmão iha Ainaro. Foto FALINTIL. 

“Atu fila ba Alas, inimigu halo hela operasaun, hodi hakiduk mai tiha Bunaria, iha ne’ebé hala’o serbisu, ho kuadrus iha vila laran, hodi hametin organizasaun klandestina. Nune’e mak liga to’o Dili, hodi Constáncio Pinto ho kuadrus sira seluk bele organiza Robert Doom ba entrevista ha’u iha ai-laran, iha ne’ebé ha’u denunsia kedas Australia nia polítika imoral ne’ebé hala’o negosiasoens ho Indonézia atu asina Tratadu Timor Gap, hodi fahe ita-nia riku soin,” hateten Xanana ho lian maka’as. 

Balibo Five

Militar Indonézia oho jornalista nain 5 ne’e iha loron 16 Outubru 1975 iha postu Balibo, munisipiu Bobonaro. Jornalista nain 5 ne’e maka hanesan Greg Shackleton (29), Tony Stewart (21), Gary Cunningham (27), Brian Peters (24), no Malcolm Rennie (29).

Mina no gas iha tasi Timor

Austrália no Indonézia selebra akordu fahe explorasaun mina no gas tasi Timor nian iha aviaun laran. Foto Supply.

Hafoin Indonesia okupa rai Timor, iha tinan 1989, Indonesia no Australia halo akordu atu explora no fahe mina no gas iha Timor Gap. Australia ho Indonesia fahe area mina no gas iha Timor Gap ba area tolu:

  1. Mina rai no gas iha area A sira fahe ba rua 50%-50%
  2. Iha area B Australia mak kontrola
  3. Iha area C Indonesia mak kontrola, maibe area B no C la iha mina rai no gas.

Bain hira Timor tama iha tranzisaun, iha tinan 2001, UNTAET ho Australia halo akordu ida atu halo eksplorasaun hamutuk mina no gas iha Timor Gap. Akordo ne'e hanaran Akordu Tasi Timor. Tuir fali iha 20 de Maiu 2002, Premeiru Ministru Mari Alkatiri no Premeiru Ministru Australia John Howard asina akordu ne'e sai Tratadu ba Tasi Timor. Tratadu ne'e ninian funsaun mak atu fahe mina rai no gas entre Australia no Timor Lorosa'e ho ninian kuantidade 90% ba Timor Lorosa'e, 10 % ba Australia. Maske nune, tratadu ne'e la koalia kona ba mekanisme atu tesi problema fronteira tasi nian entre Australia no Timor Lorosa'e.

Akordu Tasi Timor

Hafoin Timor-Leste restaura tiha nia independensia iha 2002, Estadu foun ne’e tama ba akordu provizoriu ho Austrália, hanaran Tratadu Tasi Timor, hodi halo esplorasaun ba rekursu mina no gas iha parte ida iha Tasi Timor hanaran Área Dezenvolvimentu Petrolíferu Hamutuk (JPDA). Akordu ida ne’e hahú vigora kedas iha Timor-Leste nia loron independesia dahuluk, 20 maiu 2002. Tratadu ne’e reflete saida mak iha ona Tratadu Timor Gap entre Indonézia ho Austrália ne’ebé sira konkorda durante okupasaun iha Timor-Leste.

Tuir fali Tratadu Tasi Timor, Timor-Leste negosia tan ona akordu provizoriu balu ho Austrália, hanesan, Tratadu kona-ba Akordu balu iha Tasi Timor (CMATS) no Akordu kona-ba Unitizasaun Kampu Sunrise no Troubadour (Akordu Unitizasaun). CMATS no Akordu Unitizasaun haree fila fali termu fahe reseita no regulatoria hodi kontrola iha Área Dezenvolvimentu Pertilíferu Hamutuk (JPDA) no kampu Greater Sunrise.

CMATS buka atu tau moratória ida (tau bandu ida) ba diskusaun, negosiasaun ka buka atu estabelese fronteira marítima entre Timor-Leste ho Austrália durante tinan 50. Ida ne’e maske ho obrigasaun iha UNCLOS ba Estadu sira ne’ebé hadau lisuk área ida atu negosia hodi hetan akordu ba fronteira marítima permanente ida.

Tuir termu CMATS nian, kada parte bele hakotu tratadu ne’e se planu dezenvolvimentu ba Greater Sunrise ne’e la aprova molok fevereiru 2013.   

CMATS hakotu iha 10 abril 2017 hola parte ba pakote ne’ebé konkorda ona hodi harii medida konfidensialidade ba iha prosesu konsiliasaun obrigatória nian. 

Timor-Leste halo esforsu durante tinan barak, atu negosia fronteiras marítimas permanentes ho Austrália. Maibé, Austrália hasees-an husi prosedimentus ne’ebé hodi buka rezolusaun vinkulativa ka kesi ba disputa ne’ebé relasiona ho fronteiras marítimas, no rekuza konvites, atu halo negosiasaun.

Iha Abril 2016, Timor-Leste hahú prosesu konsiliasaun obrigatória ba dahuluk iha mundu tomak tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun kona-ba Lei Tasi nian (UNCLOS). Liuhusi prosesu ida ne’e, Austrália no Timor-Leste hetan ona akordu kona-ba fronteira marítima permanente ida no asina Tratadu Fronteira Marítima istóriku ne’e hodi estabelese, ba dahuluk, fronteiras marítimas permanentes iha Tasi Timor.

Timor-Leste agora foka fali ba delimitasaun fronteiras marítimas ho Indonézia no sira konkorda tiha ona atu servisu ba fronteira ida ne’ebé justu no ekitativa bazeia ba lei internasional.



Iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, Timor-Leste no Austrália asina ona Tratadu Fronteira Marítima istóriku ida iha Sede Nasoens Unidas nian iha Nova Iorke. Tratadu Fronteira Marítima ne’e estabelese ba dahuluk fronteiras marítimas permanente entre Timor-Leste no Austrália iha Tasi Timor. Asina Tratadu ne’e mak hakotu prosesu konsiliasaun obrigatória, tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun ba Lei Tasi nian, ne’ebé Timor-Leste mak hahú iha fulan-abril tinan 2016. Tratadu ne’e estabelese fronteiras marítimas permanente iha Tasi Timor bazeia ba lei internasional, hodi hakotu Timor-Leste nia disputa marítima naruk ho Austrália. Hodi rekoñese Timor-Leste nia direitu ba nia tasi sira, asina Tratadu ne’e marka hakat importante ida ba Timoroan sira iha sira nia luta ba soberania kompleta no independénsia.

Primeiru-Ministru Timor-Leste, Taur Matan Ruak no Primeiru-Ministru Austrália, Scott Morrison asina ona troka nota dimplomátika sira kona-ba ratifikasaun tratadu fronteira marítima iha tasi Timor iha loron 30 fulan-agostu, tinan 2019, iha serimónia ida iha Palásiu Governu, Dili. Foto Supply. 

Primeiru-Ministru Timor-Leste, Taur Matan Ruak no Primeiru-Ministru Austrália, Scott Morrison asina ona troka nota dimplomátika sira kona-ba ratifikasaun tratadu fronteira marítima iha tasi Timor iha loron 30 fulan-agostu, tinan 2019, iha serimónia ida iha Palásiu Governu, Dili. Troka Nota Diplomátika sira kona-ba Tratadu ne’ebé estabelese Ketan Tasik sira iha Tasi Timor, ne’ebé nasaun rua ne’e asina tiha ona iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, iha Novaiorke. Ho troka nota diplomátika sira ne’e, Tratadu Tasi Timor tama automatikamente iha vigór, no área konjunta esplorasaun petrolífera nian ida anteriór tama ba jurizdisaun Timor-Leste nian.

Nune’e, hakotu ona prosesu naruk ida-ne’e, ne’ebé hahú ho konsiliasaun obrigatória, iha fulan-abril tinan 2016, bazeia ba Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu Tasi nian, no Timor-Leste sai nasaun dahuluk iha mundu ne’ebé utiliza mekanizmu ne’e, ne’ebé prevee iha Konvensaun ne’e.

Tratadu kona-ba Ketan Tasik, ne’ebé Timor-Leste no Austrália asina tiha ona iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, estabelese Ketan Tasik sira iha Tasi Timor, hodi asegura liña mediana ida iha Tasi Timor, ho de’it ajuste ki’ik ida atu hetan rezultadu ekuitativu ida, hanesan ida-ne’ebé direitu internasionál ezije.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter