Iha tinan 1991 Xanana sa’e motor husi Nuntali ba Dili

Kay Rala Xanana Gusmão vizita hela nia abrigu ida iha Nuntali, Humboe, Ermera Domingu 14 Juñu 2020. Foto The Oe-Kusi Post/Raimundos Oki.

HUMBOE (TOP) – Iha tinan 29 liuba molok tropa Indonézia sira ka'er eis Komandante em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão iha loron 20 Novembru 1992, iha tinan 1991 nia sa'e motor ida husi Nuntali (Humboe), Ermera ba subar fali iha Fatumeta, Dili.

Eis Komandante em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, iha tinan 1991, nia la’o husi Ponta Leste (Lautem) ba Vikeke, Baukau, Manatuto Ainaro to’o ba Ermera hodi subar iha Airmano Raikutun no nia kaben Hallima oferese kuartu simples ida ba Xanana ho nia gerrileru kuaze na’in lima hodi subar iha uma ne’e durante fulan ida nia laran hodi halo estratejia ba luta libertasaun nasionál.

Nia hatutan, durante hela iha uma ne’e sempre la’o ba-mai Dili no ba fatin sira seluk iha Ermera, maibé la kleur, intelijen Indonézia nian komesa horon ona nia iis iha Ermera, liliu iha uma ne’ebé nia subar ba.

“Ho ida ne’e mak Xina oan ida (naran Peking), badak oan ida. Nia (Peking) ami kombina tiha, nia mai ho motor, mai to’o iha ne’e lorokraik. Nia mai para, ha’u sai sa’e motor ba fali Dili. Sa’e motor kuandu to’o Dili, nia mós kuandu hare militar sira nia halai neneik de’it. Liu tiha, nia halai maka’as fali. Ema ne’e brani tebes,” hateten Xanana hafoin vizita urjente nia fatin subar ne’e iha Nuntali, Suku Humboe, postu Gleno, Ermera, Domingu 14 Juñu 2020.

Viajen husi Nuntali (Ermera) ba Dili ne’e ba liu kedas nia abrigu rezistensia ida iha Fatumeta atual Klinika Maternidade Fatumeta, Dili.

Xanana konta, iha tempu ne’eba, padre Mario Belo (matebian) mak lori nia ba subar iha Nuntali.

“Tuir loloos ne’e atu hela hamutu ho nia, maibé labele tanba iha nia hela fatin ne’e iha postu militar ida iha nia sorin, tanba ne’e mak mai hela falin iha uma ne’e,” Xanana esplika.

Nia hatutan, rajaun tenke ba Ermera, tanba iha tinan 1978 ema barak mak rende ona tun ba vila maibé, iha Ermera sei iha komandante lubuk ida ho soldadu sira, no iha Likisa nia iha kontaktu ho komandante Maucaro 305 ho Samba 9. No bainhira hahu organiza guerillia iha tempu ne’eba to’o de’it Ainaro, seidauk to’o Ermera. Ho kestaun ne’ obriga Xanana tenke la’o to’o Ermera.

Xanana dehan, nia nunka haluha iha nia moris, bainhira hala’o vizita ba munisipiu sempre fó tempu vizita hikas ema sira ne’ebé sakrifika sira nia vida iha tempu susar para salva ninia vida husi imigu nia preasaun.

Uma ne’e sai hanesan muzeu kiik, iha kuartu laran ne’e sei rai hela obra rejistensia barak hanesan fotografia Xanana ho gerilleiru sira halo enkontru, rádio komunikasaun, armari, meza no kadeira, no mesin ketik antigu ida ne’ebé uluk Xanana uza hodi hakerek mensajen ba gerilleiru durante luta.

Hafoin haree tiha ekipamentu hirak ne’ebé sei irijen nafatin, Xanana akompaña husi veteranu rua uza oportunidae uza mesik ketik hodi hakerek hikas mensajen kona-ba vizita ne’ebé nia hala’o selebra ba tinan 29 ona.

“Ohin loron 14 Juñu 2020, ha’u fila fali mai iha ha’u kuarta laran, iha ne’e ha’u hala’o ha’u nia servisu iha tinan 29 liubá kotuk, durante rezistensia hasoru okupasaun sira”.

Xanana konta, matebian Padre Mario Belo maka lori nia husi Lospalos ba Ermera iha tinan 1991 ho objetivu atu buka tuir nafatin kuadru rejistensia sira ne’ebé sei moris hanesan, Ernesto Fernandes “Dudu”, Eduadro Barreto “Dusae”, Koordenadór OJETIL, Paulino Monteiro akompaña husi Sera Key, Konis Santana no gerrileiru sira seluk atu halibur kuadru FALINTIL atu kontinua halo gerilla.

“Ekipamentu sira uluk ha’u uza maka ne’e, toba no han hemu iha ne’e, buat hotu- hotu sei orijin hela. Ha’u mai iha ne’e iha 1991, Amu Mário Belo no Amu José António ami kolega koñese malu iha semináriu (Maior Dare), ami mai too Ermera tanba gerilla organiza iha Ponta Leste mai too de’it iha Ainaro ninian, husi Ermera no Liquiça ninian iha tinan 1978 gerilleiru barak komu rende tiha hotu, iha hela gerilleiru lubuk ida iha Ermera ho Komandante Ernesto Fernandes “Dudu’ no iha Liquiça kontaktu tan matebian Komandante “Maucaro 305” no Jaime Ribeiro “Samba Sembilan” hodi organiza malu hodi loke frente gerilla iha Ermera koordena ho Amu Mário Belo,” Xanana konta.

Xanana lia tutan, iha Ermera Xanana mós subar iha fatin rezistensia Aiceu Suku Raimerhei besik malu ho Komandante Konis Santana iha Mertutu hodi halo ligasaun ho povu atu apoia hahán ba prosesu gerilla hodi haluan ba Zona Bobobaro, Atasabe, Cailaco too Suai.

Hafoin tranzmite mensajen ba gerrileiru FALINTIL sira hodi luta, tanba preasaun inimigu komesa makas, ikus mai Xanana hetan ajuda husi Estafeita ida ho naran “Acinto” tula Xanana husi Ermera ba Dili hodi buka kontaktu Komanda David Alex “Daitula” no Taur Matan Ruak atu apoia kilat ba gerilleirus sira iha Ermera.

“Tanba intelejen komesa deskunfia makas maka ami kombina ho Xina oan ida “Asinco” tula ha’u ho motór sai ba Dili, iha Dili ha’u kontaktu ho Komanda David Daitula buka apoia kilat mai Dili atu lori mai iha ne’e (Ermera), tanba gerilla iha ne’e komesa funsiona,” nia hatete.

Iha ona tinan 1992, maka Inimgu kaer Xanana iha Lahane- Dili, maibé prosesu gerilla kontinua lidera fali husi Konis Santana ho komandante sira seluk hanesan David Alex, Taur Matan Ruak no komandante sira seluk tan.

“Ema komesa kaer ona ha’u, maibé zona geriila ne’e kontinua, tuir saida maka hato’o ona,” nia hatete.

Xanana hatutan, nia sei kontaktu Muzeu Rezistensia atu halo vizita ba fatin ne’e hodi rekoñese fatin ne’e no hadia sai fatin turizmu gerrileiru nian, atu ne’e povu Ermera no ema iha mundu seluk bele halo vizita hodi hatene prosesu luta ne’e.

“Ha’u sei husu Muzeu bele halo rejistu para bele rekoñese fatin sira ne’e ida mak ne’e ida iha Cacaulidun no Aiceo nian,” nia hatete.

Hafoin konta tiha istória ne’e, Xanana ho tanis hakuak metin Luis António Salsinha “Airmano Raikutun” ho nia espoza Veterana Armanda Araújo Arranhado “Hallima” ho domin salva Xanana husi ameasa oin-oin.

“Imi nia grasa barak ba paritisipasaun luta ne’e ha’u la haluha, imi ho brani tebes. Ohin ita rona ema hotu-hotu hakilar funu nain, funu nain, maibé sira ne’e maka salva ha’u, sira laloko aan, la ko’alia no ejize buat barak, imi brani tebes-tebes fó seguransa ba ha’u mesak, fó hahán kalan loron, imi kuidadu ha’u. Tinan oin, karik ha’u sei moris, ha’u sei mai selebra ha’u nia tinan 30, ha’u organiza funu iha ne’e,” dehan Xanana ho tanis.

Kay Rala Xanana Gusmão hasai foto hamutuk ho uma nain Airmano Raikutun ho Halima iha Nuntali, Humboe, Ermera Domingu 14 Juñu 2020. Foto The Oe-Kusi Post/Raimundos Oki.  

Iha fatin hanesan, Veteranu Luis António Salsinha “Airmano Raikutun” ho nia espoza Veterana Armanda Araújo Arranhado “Hallima” konsidera vizita Xanana hanesan grasa boot ida hodi nunka haluha sakrifisiu luta ne’e.

“Ba maun Xanana ami sei reza makas atu hetan grasa, ami la ejize buat ida, maibé loos duni iha momentu maun iha ne’e loron ami feto maka jaga hodi maun ketik makina hodi haruka karta ba gerilla sira,” dehan Veterana “Hallima”.

Veterana ne’e, espera ho mensajen Xanana, sira espera Governu bele hadia fatin rezistensia ne’e sai fatin istoriku ba ema hotu.

Iha vizita ne’e, Xanana kumprimenta veteranu rua ne’e nia oan sira ne’ebé uluk sei kiik, maibé brani ho brani nunka fó sai informasaun ba intelejensia kona-ba Xanana ninia paradeiru.

Entretantu iha parte seluk, Xanana Gusmão ho intelektuál Ermera oan fahe mós apoiu foos saka 100 ho mina, suprmie ba povu kbiit laek 100 iha Aldeia, Hatupa, Suku Lisapat, Postu Administrativu Hatolia, Munisipiu Ermera.

Vizita Xanana ne’e simu husi povu ho kontente ho basa liman hakilar “viva Xanana”.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter