Ikus mai Alkatiri rekoñese hakoi matebian Covid-19 dahuluk nu’udar insultu ida

DILI (TOP) – Regra Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS) katak bainhira atu hakoi ema ruma ne’ebé mate tanba moras Covid-19 tenke respeita ema nia dignidade hanesan respeita ema nia relijiaun no kultura, la’os hakoi hanesan animal fuik iha ai-laran tuan hanesan akontese ba matebian Francisca Gama.

Durante loron 4 nia laran, mosu disputa ba mate-isin Armindo Borges entre governu ho familia matebian ne’ebé hetan suporta maka’as husi eis Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Fukun husi disputa ne’e, tanba familia matebian sira rejeita rezultadu teste swab ne’ebé lori de’it tempu minutu 15 nia laran hetan kedas positivu Covid-19 iha matebian nia isin lolon maske matebian ne’e hetan atakasaun stroke maka evakua ba Hospita Nasionál Guido Valadares (HNGV) hodi hetan tratamentu ba moras stroke ne’e, la’os ba Covid-19. Xanana mós la fiar kedas matebian ne’e nia mate tanba kauza husi Covid-19, maibé mate tanba moras stroke. Xanana mós rejeita total lala’ok halot mate-isin ho Covid-19 nian iha Metinaro, tanba la respeita nia dignidade nu’udar umanu, no mós la fó valor ba lisan sira ne’ebé eziste iha Timor-Leste. Halo’ot mate-isin Covid-19 sem respeita ema nia dignidade nu’udar violasaun ba direitu umanu.

Antes ne’e governu ho kuaje ema barak, lider partidu politiku sira apresia no konkorda tebes politika governu nian ne’ebé desidi Metinaro nu’udar semiteriu espesial ba sira ne’ebé mate ho Covid-19, no konkorda mós mate-isin ne’e labele entrega ba familia hodi halo’ot tuir ida-idak nia lisan, hato’o omenajen ikus, maibé tenke hakoi ho eskavator. Xanana diskorda total ho desijaun ne’e, no hakarak koriji liu husi toba kalan 3 tutuir malu iha estrada Vera Cruz Dili.

Nai-Lulik sira fó bensaun ba mate-isin Armindo Borges molok hakoi iha semitériu Manleu, Dili Kinta 15 Abril 2021./Net

Ikus mai desijaun ida ne’e, halo Sekretariu Jeral partidu FRETILIN, Mari Alkatiri rekoñese nu’udar insultu ida.

“Nune’e, ita presiza rekoñese katak funeral ba mate-bian ida primeiru vítima COVID 19 nian sai nu’udar mo’e no insultu ida. Maibé, iha keta tan lian ruma atu haklaken nafatin katak Timor-Leste la-iha COVID 19. Ha’u he’in katak Sentru Integradu ba Jestaun Krisi nian taka-metin didi’ak duni mate-isin ne’e. Oin-seluk, ita kala hein atu asisti kazu foun barbarak mosu tan. Mai ita hotu reza atu ne’e keta akontese. Sala ka erru be halo bainhira hakoi vítima ida primeiru COVID 19 nian sei la-bele repete tan. Kondolénsia kle’an ba família be lutu hela,” hatete Alkatiri ne’ebé TOP sira husi nia konta Facebook iha loron Kinta 15 Abril 2021.

Ekipa SIJK maka hit kaixaun ba mate-isin Armindo Borges hodi tama ba rai-kuak laran, la'os hanesan matebian Francisca Gama nian ne'ebé eskavator maka hit tau ba rai-kuak laran./Net

Iha loron hanesan mós Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak nu’udar Komandante Operasional ba SIJK husu deskulpa ba familia matebian Francisca Gama ne’ebé hakoi ketak loos iha Metinaro, Dili iha semana hirak liuba.

“Ha’u mós aproveita hanesan Primeiru-Ministru no mos Xefe ba Sala Situasaun, ha’u husu deskulpa ba família sira liuliu ida ne’ebé hakoi uluk, balun dehan hakoi ladún di’ak, la iha dignidade, ba ida ne’e ha’u husu deskulpa ba família, maibé ha’u mós husu komprensaun sira-nian para ke tau ita ema barak nia saúde em primeiru lugar”.

Enkuantu kona-ba polémika mate daruak ho COVID-19 ne’ebé hetan impedementu direita hosi Eis Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hamutuk ho família ne’ebé rekuza atu hakoi tuir protokolu saúde iha Metinaru, Xefe Governu esplika, desizaun hakoi ema mate ho COVID-19 ne’e mai hosi parte saúde tuir protokolu ne’ebé OMS sujere, maibé hanesan Primeiru-Ministru no Komandante Operasionál Sala Situasaun durante polemika loron hirak ne’e, tenta jere situasaun ne’e hodi ikus mai desizaun sai fó satisfásaun ema hotu, nune'e iha loron ikus mai wainhira iha risku labele fó sala malu.

“Iha tempu hirak ne’e ha’u mós jere, tenta jere, pozisaun Saúde sira-nian, pozisaun ema hotu-hotu nian paraké desizaun ida ne’e sai ema hotu-hotu kontente, mas nia labele lori risku mai ita, karik aban bainrua iha risku, labele dehan Matan Ruak mak halo sala ou Maun Xanana mak halo sala, mas ita hotu sei asumi nia risku iha aban bainrua karik iha problema ruma …]entaun ha’u ta’uk loos ne’e responsabilidade boot ne’e la fasil, mas ha’u espera bele hetan solusaun di’ak, ita iha parte ida hakoi matebian sira ho dignidade mas parte seluk ita tenke proteje sidadaun sira ne’ebé moris para labele hetan infesaun”.

Maibé, protokolu OMS hatete momos katak bainhira atu hakoi ema ida mate tanba Covid-19 tenke respeita ema nia dignidade hanesan respeita kultura, relijiaun no lisan ne’ebé ema ida-idak iha, la’os hakoi hanesan animal fuik iha ai-laran tuan ne’eba.

  

 

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter