Jornalista Maria Ressa no Dmitry Muratov manan prêmiu nobel ba paz 2021

DILI (TOP) – Prêmiu Nobel ba paz ba tinan ida ne’e manan husi jornalista nain-rua, ida husi Filipina no ida seluk husi Rusia.

Jornalista husi Filipina no Rusia sai manan nain ba prêmiu nobel ba paz tinan 2021 hafoin Komite Norwegia sauda sira nia luta “korajosa ba liberdade espresaun … ne’ebé nu’udar kondisaun prévia ba demokrasia no paz rohan laek”.

Maria Ressa, nu’udar xefe ezekutivu no fundadora media Rappler, no Dmitry Andreyevich Muratov, nu’udar xefe redasaun media Novaya Gazeta, selesionadu nu’udar manan nain ba tinan ida ne’e husi Berit Reiss-Andersen, Xefe Komite Nobel Norwegia.

“Jornalizmu livre, independente no bazeadu ba faktu serve atu proteze kontra abuzu poder, bosok ten, no propaganda funu”, katak Reiss-Andersen. “Sem liberdade espresaun no liberdade imprensa, sei difisil atu susesu promove fraternidade entre nasaun sira, dezarmamentu no orden mundial ne’ebé di’ak liu”.

Reis-Andersen hatutan, komite konsidera Ressa ho Muratov nu’udar “reprezentante husi jornalista hotu ne’ebé defende ideal ne’e iha mundu, iha ne’ebé demokrasia no liberdade imprensa kontinua hasoru kondisaun ne’ebé aumenta a’at ba bebeik”.

Ressa (58), nu’udar eis xefe biro CNN iha Filipina, no Rappler, site notisia ne’ebé nia funda iha tinan 2012 hasoru hela de’it akuzasaun kriminal oioin no investigasaun hafoin hakerek no públika notisia kritiku sira kontra Prezidente Filipina, Rodrigo Duterte no funu kontra ai-moruk droga ne’ebé halo ema barak ran-fakar.

Prêmiadu nobel ba paz 2021, Maria Reza katak, ‘mundu ida laiha faktu signifika mundu ida laiha lia-loos’.

Iha nia komentariu emosional ne’ebé fó sai iha pájina ofisial Facebook Rappler, nia hateten:

“Ida ne’e nu’udar rekoñesementu ida oinsa sai jornalista ida difisil tebes iha tempu ohin loron. Susar tebes atu kontinua halo saida maka ita atu halo … Ida ne’e nu’udar rekoñesementu ba difikuldade sira, maibé espera mós oinsa ita sei manan batalla b alia-loos. Batalla ba faktu. Ami mantein liña”.

Iha nia intervista tuir tan, Ressa ne’ebé oras ne’e sei kontinua hein hela nia kazu rekursu ba akuzasaun kona-ba defamasaun tantu iha mundu virtual ne’ebé halo tiha hetan tiha kastigu fulan 6 prijaun, hateten, prêmiu ne’e ba Rappler, no hatudu katak, Komite Prêmiu Nobel ba Paz rekoñese duni katak, “mundu sem faktu signifika mundu laiha lia-loos no laiha konfiansa”.

Bainhira faktu sai nu’udar debate ida, nia dehan, no bainhira “distribuidor notisia boot iha mundu prioritiza sirkulasaun lia-bosok ne’ebé kahur ho odiu no vingansa – entaun jornalizmu sai nu’udar ativizmu … Ne’e kona-ba faktu, ne’e ka?” nia hateten ba Televizaun Norwegia katak, eward iha nia no Rappler “enejiatiku tebes atu kontinua luta”.

Jornalista Muratov (59), ne’ebé nu’udar fundador ida ba media imprime ida iha Rusia ho naran Novaya Gazeta iha tinan 1993, no ikus mai sai nu’udar xefe redasaun ba media imprime ne’e desde tinan 1995 to’o oras ne’e hateten ba notisia Telegrama Podyom katak: “Ami sei kontinua reprezenta jornalizmu Rusia ne’ebé oras ne’e kontinua suprimidu. Maka ne’e de’it”.

Ajensia Notisioza Rusia Tass hato’o reportajen katak, prêmiu ne’e “ba Novaya Gazeta, no mós ba sira ne’ebé mate ona tanba defende ema sira nia direitu ba liberdade espresaun. Ohin loron sira lahamutuk ona ho ita, (Komite Nobel) dalaruma desidi ha’u tenke hato’o ba ema hotu”.

Muratov ikus mai halo lista naruk ida ba jornalista sira ne’ebé ema oho iha Rusia tanba de’it hala’o sira nia profisaun jornalizmu: “Ida ne’e ba Igor Domnikov, ida ne’e ba Yura Shchekochikhin, ida ne’e ba Stepanovna Politkovskaya, ida ne’e ba Nastya Baburova, ida ne’e ba Natasha Estemirova, ba Stas Markelov. Ida ne’e ba sira”.  

Tuir ranking mundial ikus nian husi Repórteres Sem Fronteiras (RSF) ka Reporters Without Borders (RWB), situasaun liberdade imprensa “difisil ka seriu tebes” iha 73% husi nasaun 180 ne’ebé hetan evaluasaun, no di’ak ka satisfas hetan de’it 27%. RSF dehan, jornalista hamutuk nain 24 maka asasinatu desde inisiu tinan ida ne’e, no hamutuk nain 350 maka tama prijaun iha Rusia.  

Komite Nobel katak, Rappler foka “atensaun kritiku ba kampaña polemika no anti-droga ne’ebé asasinu tebes husi rejime Duterte” ne’ebé kauza ema barak maka mate nune’e “ida ne’e sai hanesan funu ne’ebé lansa ba populasaun iha nasaun ne’e rasik”.

Ressa ho Rappler mós “dokumenta oinsa media sosial utiliza atu habelar notisia falsu, estraga oponente no manipula opiniaun públiku”, esplika Komite Nobel.

Novaya Gazeta husi Muratov hateten katak, media imprime ne’e nu’udar media imprime ne’ebé oras ne’e independente tebes iha Rusia, ho pozisaun kritiku ne’ebé fundamental ba poderozu sira.  

“Jornalizmu bazeia ba faktu no integridade profisional media imprime ne’e halo fonte informasaun importante ba aspetu sira ne’ebé asesu husi sosiedade Rusia ne’ebé ladun temi husi media seluk,” esplika Komite Nobel, maske iha abuzu, ameasa, no asasinatu, Muratov rejeita atu husik media imprime ne’e.

“Nia konsistente defende jornalista sira nia direitu atu hakerek saida de’it maka sira hakarak kona-ba saida de’it maka sira presija durante sira hakruk ba standar profisional no étika jornalizmu nian,” hateten Reiss-Andersen.

Portavoz Kremlin, Dmitry Peskov, hato’o parabéns ba Muratov tanba hetan prêmiu ne’e hodi dehan nia nu’udar ema ida iha “talentu maka’as no korajosa”.

Prêmiu prestiju ne’e akompaña ho medalia ouru ida no milaun 10 kronor Swedia (£ 837.000). Osan prêmiu mai husi legadu fundador prêmiu, Alfred Nobel ne’ebé mate tiha ona iha tinan 1895.

Laureadu anterior sira inklui ativista Pakistanesa ba edukasaun feto, Malala Yousafzai, lider anti-apartheid, Nelson Mandela, Prezidente Barack Obama, Dalai Lama, Misionaria Katolika Madre Teresa, lider direitu sivil, Martin Luther King, eskritor no ativista China, Lio Xiaobo, no lider Soviet, Mikhail Gorbacher inklui José Ramos Horta no Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB iha tinan 1996.

Jornalista Maria Ressa./Net

Jornalista Maria Ressa moris iha Manila, Filipina iha loron 2 Outubru 1963 manan Prêmiu Nobel ba Paz 2021 ba nia esforsu salva-guarda liberdade espresaun ne’ebé nu’udar kondisaun prévia ba demokrasia no paz rohan laek.

Jornalista Dmitry Andreyevich Muratov./Net

Jornalista Dmitry Andreyevich Muratov moris iha Kuybyshev (agora Samara) USSR (agora Rusia) iha tinan 1961 manan Prêmiu Nobel ba Paz 2021 ba nia esforsu salva-guarda liberdade espresaun ne’ebé nu’udar kondisaun prévia ba demokrasia no paz rohan laek.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter