Horta: demokrásia iha konfiansa manan no lakon

DILI (TOP) — Kandidatura Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta ho númeru sorteiu 1, hateten iha prosesu demokrásia iha konfiansa manan no mós iha konfiansa atu lakon.

“Iha demokrasia ita bele hateten deit hau iha konfiansa atu manan maibé iha demokrasia ita labele hateten katak ha’u garantia manan. Iha demokrasia dalaruma ita bele hateten katak iha rezultadu misteriosos,” José Manuel Ramos Horta hateten hafoin sai husi votasaun iha sentru votasaun Meti-Aut, Postu Administrativu Cristo Rei, Dili, Tersa, 19 Marsu 2022.

“Ha’u mentalmente prontu para simu rezultadu ne’ebé diak entrega ba hau  rezultadu tinan lima mai ne’e nu’udar prezidente repúblika no mós kalma para simu rezultadu seluk karik, ha’u nia hakarak liu mak ha’u nia admirasaun hakruk ba ativista sira voluntariu sira ne’ebé mak tama iha fulan ida nia laran ne’e tama aldeia sai aldeia tama uma sai uma iha tempu kalan osan laiha sei la husu osan ba ema rihun ba rihun halo door to door ne’e,”  nia heteten.

Nia hatutan, nia parte hatene ekipa sira tun ba fatin sira ne’e tanba nia simu video foto sira husi sira fatin ne’ebé mak dok teb-tebes ema nunka mehi atu ba maibé sira iha ne’ebá maske kalan no nia hatene ke sira la simu doit metan ida.

Horta afirma, tanba Partidu CNRT, nia rasik la konsege apoia ema hotu hotu osan para sosa gazolinha ba motor buat sira ne’e hotu, tanba sira maka nia hakruk no hanesan fó todan boot ba nia.

“Tanba sira nia komitmentu ne’e no laos sira deit klaru partidu CNRT liu-liu membru hotu-hotu desde maun boot Xanana too membru sira iha baze servisu makaas kalan no loron no partidu PD, UDT, PDRT, PST no grupu arte marsiais individual arte ritual, akademiku sira no estudante sira tomak hau agradese no lisaun boot ida ba hau,” nia hatutan.

Se eleitu sei dialogu ho partidu politika sira

Horta dehan, se povu tomak fó konfiansa tomak ba nia iha eleisaun ronde daruak nian ne’e, nia sei halo dialogu ho partidu politika sira hotu ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál.

“Ha’u tur hamutuk ho maun boot Xanana la’os de’it lider partidu CNRT maibé lider Nasionál no membru sira seluk CNRT no partidu sira apoiu ha’u ne’e. ha’u sei tun koalia ho sira hotu hotu ne’ebé maka asentu iha Parlamentu Nasionál. Hahu ho partidu FRETILIN nu’udar partidu boot iha Parlamentu Nasionál para halo dialogu ho sira ne’e hanesan preoridade absoluta,” esplika Horta.

Horta hatutan, atu dizolve Parlamentu Nasionál ne’e la’os prioridade, prioridade mak ida ne’e oinsa hadia tiha kestaun violasaun konstituisaun iha rejismentu parlamentu nasionál rasik no oinsa hadia parte ne’ebé maka ita hare la koresponde ba regra no lei kona-ba formasaun governu oitavu governu ka nono governu tiha ona.

“Se nono governu se mak atu lidera, se mak hola parte ne’e ha’u halo tuir ho dialogu ho partidu sira hotu hotu inkluindu partidu FRETILIN, PLP no KHUNTO sira mak hola parte iha governu ne’e. Ita hare hetan solusan di’ak ba rai ida ne’e para fó  kapasidade ba governu ne’e bele halo jestaun ba krize ekonomika sosial ne’e,” nia hateten.

Kandidatu José Manuel Ramos Horta esplika, dizolve parlamentu Nasionál ne’e la’os solusaun ba krize ekonomika ne’e duni sei halo dialogu para hetan konsensu nasionál.

Horta hatutan, ho respeitu ba partidu ne’e reprezenta primeiru rezolve problema ke durante kampaña antes de kampaña tinan rua nia laran povu hatene kona-ba violasaun konstituisaun problema sira iha Parlamentu Nasionál, Governasaun.

“Maibé tur para hare ho sira ita hetan dalan ida hotu-hotu rekonese simu, para depois ita bele define saida mak importante liu agora to’o 2023. Ba ha'u kestaun sosial umanitaria  no ekonomika tenke hare problema ne’e tanba ho krize boot mudial folin buat hotu hotu sa’e,” nia hateten.

Horta dehan, kestaun sosial umanitaria  no ekonomika preoridade númeru Primeiru depois tinan 2023 ba oin governu para hare preoridade governativa ida edejaun ASEAN no preoridade númeru Primeira ita nia politika externa maibé tenke hare joven estudante sira nia  moris tanba sei ita hatete krize mudial ne’e iha impaktu ekonomia Timor Leste nian.

“Agora krize mudial sasan folin sa’e hotu, ne’e laos kulpa governu nian ka ema ruma nian krize mudial governu maka tenke iha kakuták oinsa perante krize ne’e,” Horta hateten.

The Oe-kusi Post (TOP) observa, kandidatura Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta ho númeru sorteiu 1 ho nia ekipa mai to’o sentru votasaun Meti-Ait iha tuku 6:51 deskansa menutu balun too tuku 7:00 maka hahu vota primeira iha sentru votasaun ne’e nia tama vota primeiru iha sentru refere. No hetan observador intenasionál, Uniaun Europeia, CNE no STAE no hetan seguransa masimu husi PNTL.

Francisco Guterres Lú Olo akompaña ho nia kaben hafoin remata vota iha sentru votasaun Farol-Dili, Tersa 19 Abril 2022. Foto TOP/Raimundos Oki

Iha parte seluk, kandidatu prezidente repúblika Francisco Guterres Lú Olo mós fiar metin katak sei manan iha eleisaun ronde daruak ne'e, maibé karik la eleitu mós nia sei koopera nafatin ho governu.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter