Problema SAS: KHUNTO dehan ezonera, PLP dehan la’e

DILI (TOP) — Mosu haksesuk malu entre bankada Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO) ho bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP) iha Parlamentu Nasionál kona-ba lia-fuan ezonerasaun.

KHUNTO dehan funsionariu hamutuk nain 196 ne’e hetan ezonerasaun, maibé PLP dehan la’e, tanba funsionariu hirak ne’e maka la liu teste ba Bee Timor-Leste Empreza Públiku (BTL).

Governu transforma tiha ona Diresaun Geral Agua e Saneamento ba Bee Timor-Leste (BTL,E.P) iha tempu hirak liuba. Rezultadu husi transformasaun ne’e tenke sakrifika funsionariu DGAS hamutuk nain 196 maka sai vitima, tanba laliu iha prosesu rekrutamentu ba BTL, E.P.

Tuir informasaun balun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu, funsionariu nain 196 ne’e barak maka iha ona esperiensia iha área agua no saneamentu, maibé laliu iha prosesu rekrutamentu ba BTL,E.P.

Deputadu husi bankada KHUNTO, António Verdial de Sousa konsidera Prezidente Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL-EP), Carlos Peloi dos Reis  Ezonera Funsionariu sira iha servisu Agua Saneamentu (SAS) nain 196 la razoavel.

“Ha’u hakfodak itoan ho asaun ne’ebé Prezidente Be Timor- Leste (BTL-EP) halo ne’ebé dehan ho posisaun ne’e maka ezekuta Dekretu Lei no.4/2020 datadu 25 de Setembru ne’ebé kria Empreza Públika ba Bee Timor Leste no aprova os respectivos estatutos hatur iha art. 8, la deskreve deskrisaun ida ne’ebé klaru kona-ba funsionariu sira kuadru públiku iha SAS atu hetan ezonerasaun,” deputadu Verdial levanta kestaun ne’e iha plenária Parlamentu Nasionál Tersa, 29 Juñu 2021.

Verdial konsidera, Prezidente BTL, E.P ezonera maluk serbisu nain hirak ne’e ho lia-fuan simples dehan katak “sira laiha koñesimentu ka laiha kapasidade” maske ema hirak ne’e iha esperiensia besik tinan 20 ona iha área bee no saneamentu.

“Rajaun ne’e la razoavel no laiha responsabilidade hanesan lideransa. Tanba emar hirak ne’e, servisu iha Diresaun Geral Agua no Saneamentu ho tinan barak ona,” nia argumenta.

“Husu atu mai ita hotu hamutuk, fó liman ba malu, hodi asegura estabilidade governativa ida ne’e, to’o nia mandatu ramata. Presiza mos Parlamentu Nasional espesial ba Komisaun Espesializada ne’ebé iha ligasaun ba asuntu ida ne’e, halo fiskalizasaun direta ba iha Empreza Be Timor no MOP, hodi hatene klean liu tan.  Husu mos ba VIII Governu Konstitusional hodi avalia fila fali servisu Empresa Públika Be Timor Leste, nebe la atinji nian Vizaun, Misaun no Programa maka presiza tetu fila-fali. Tanba kondisaun ekonomia rai laran agora daudaun fraku tebes”.

Iha fatin hanesan, deputadu husi bankada Partidu Demokrátiku (PD), Adriano do Nasimento mós sente lamenta tebes ho desijaun Prezidente BTL, E.P ba funsionariu nain 196 ne’e.

“Ha’u lamenta ba instituisaun estadu ne’ebé nakfilak aan sai fali empreza públiku hahu husi Televizaun, bee moos no seluk tan. Kuandu nakfilak aan ba empreza ona. Ita duni sai ema sira ne’ebé maka iha esperiensia ne’e ladiak, la’os muda sai empreza ne’e muda fali ema foun, maibé atu garantia kualidade ha’u atu husu ba bankada KHUNTO no FRETILIN atu ko’alia ho Primeiru Minsitru Taur Matan Ruak para rezolve problema ne’e tanba imi iha governu, ami iha liur, imi rezolve malu ba la’os katak imi mai kritika malu iha ne’e katak ida ne’e partidu ida nian de’it,” lamenta deputadu Adriano.

“Se imi de’it hanesan ne’e ona, entaun ami nian iha ne’ebé fali dalaruma ami nian, imi fihir mós laiha ona buat ne’e ladiak diak liu koalia halo didiak,” nia dehan.

Nia hatutan, funsionariu ne’ebé iha esperiensia empreza labele hasai satan ema esperiensia tinan 30 no 40 ita hasai depois tau fali ema foun ida ne’e makina estadu kontaminadu ho politika ona tanba ne’e partidu FRETILIN KHUNTO no PLP tenke rezolve para ami nu’udar oposisaun mós iha komfiansa katak rai ne’e iha mundansa la’o ba oin ho ema matenek ho ema kualidade.

Deputadu bankada Fretilin, David Ximenes ‘Mandati’ konsidera empreza publiku ne’ebe hasai funsionariu iha Diresaun Geral Aqua Saniamentu (DGAS) tanba Prezidente Bee Timor Leste, Empreza Publiku (BTL-EP) tur iha ne’eba la hatene kona ba asuntu bee.

“Sira tur iha ne’eba mos la hatene kona ba bee ninia no tau sira iha ne’eba mos hodi hasai fali ema ne’ebe mak iha espriensia serbisu tinan 30,” Mandati kestiona.

Tuir nia hatene iha ema nain ida ne’ebe mak serbisu tinan 30 no tuir formasaun iha nasaun barak, maibe agora hasai tiha ona.

Nune’e mós deputada husi bankada CNRT, Virginia Ana Belo katak, ezonerasaun ne’e kompetensia iha funsaun públika nian, la’os iha Prezidente BTL, E.P nian.

“Hau hakarak koalia kona-ba ezonerasaun iha funsaun públika ba hau la hakfodak ida tanba hahu kedas husi governasaun ida ne’e nia programa inti maka ne’e ezonerasaun iha Minsteriu hotu-hotu ne’ebé to’o iha Servisu Agua no Saneamentu (SAS) ne’e hau la hakfodak ida no hau fiar katak sei kontinua. Sei ita dehan la hili koor ne’e ita bosok, ne’e ita bosok malu ida ne’e maka akontese duni durante ne’e Maibé dala-ida tan ita hasai tiha pão fuan ida iha ema nia liman fuan ne’ e ita halo krime ita husik ema hanesan ne’e, governante sira podia ser ita hanoin buat sira ne’e, ho situasaun ida agora ita halo terus aat liu tan”.

Entretantu, deputadu husi bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP), Noé da Silva (Buka Tuir) katak, funsionariu nain 196 la’os ezonera husi Prezidente BTL, E.P.

“Ko’alia kona-ba ezonerasaun iha BTL-EP iha situasaun loloos iha BTL-EP lia-fuan loloos la’os duni sai no ezonera funsionariu ne’e laiha tanba tuir estatutu BTL-EP kuandu ita hakarak tama funsionariu iha BTL-EP ninian automatikamente ita tenke hili dalan rua ne’e ida,” dehan.

“Primeiru ita hakarak sai nafatin funsionariu públika ou ita hakarak sai funsionariu BTL-EP ninian. Sei ita hakarak sai funsionariu públika automatikamente ita labele tama iha empreza públika iha kestaun ida ne’e maka ita tenke koloka. Segundu informasaun katak instituisaun ne’e politika estratejia politika ne’e ha’u hanoin laloos karik ita tenke investiga halo didi’ak lai sei PLP maka hakarak intrumentaliza instituisaun sira ne’e. Ha’u hanoin membru governu sira katak agora PLP maka barak, prezidente autoridade sira agora PLP maka dumina sá tan embaixada sira ami PLP neim ida tan,” nia konta.

“Ami instrumentaliza oinsa laiha ne’ebé liafuan ida ne’e ita tenke klaru didiak bainhira ita koalia ba malu”.

Portavóz funsionáriu DGAS, Joaquim Ximenes la konkorda ho ezenorasuan ne’e tanba laiha diskriminasaun ne’ebé klaru kona-ba funsionáriu kuadru públiku.

“Implementasaun dekretu Lei N⁰. 4/2020 25 de Setembru, kria empreza Públika Bee Timor Leste e Aprova os respetivus Estatutos (Artigo 8) laiha diskrisaun ida ne’ebé klaru kona ba funsionáriu kuadrus públikus iha SAS atu hetan ezenora ka hetan abandona,” Joaquim hateten liu husi konferénsia ba imprensa iha Kaikoli, Dili Segunda 28 Juñu 2021.

Prezidente Konsellu Administrasaun Bee Timor-Leste, Empreza Públiku (BTL, E.P), Carlos Peloi dos Reis uza razaun katak funsionariu na’in 196 iha DGAS “laiha kapasidade” hodi ezonera tiha funsionariu nain 196 ne’e laiha lojika, no inventadu ho objetivu atu dudu sees tiha funsionariu sira ne’e. Tanba, realidade hatudu, funsionariu sira ne’e kontribui ona ba serbisu Agua e Saneamento durante tinan 20.

Antes ne’e, durante tinan 5 husi 2012-2017, Carlos Peloi dos Reis sai asesor ba Prezidente Repúblika atual Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter