Governu la onestu ba renovasaun Estadu emerjensia

DILI (TOP) — Vice Prezidente Bankada Congresso Nasional Construção Timorense (CNTR) Patrocínio Fernandes dos Reis hateten governu defaktu  la onestu lori povu Timor-Leste ba renova estadu emerjénsia ba dala XV sikun kroat hodi kesi kabun kompri estadu emerjensia nian.

“Disobedência sosiál ida ne’e tanba Governu de Faktu la onestu bainhira deklara Estadu Emerjénsia, mosu kultura hatauk ema ho Covid-19, la-ós sensibiliza ka esforsu hodi hasae konsiénsia públiku nian, hodi nune’e lori povu ba sikun kroat, povu tenke hili atu kumpri Estadu Emerjénsia ka kesi-kabun no mate hamlaha,” dehan Patrocínio Fernandes dos Reis liuhusi deklarasaun politika CNRT iha debate renova estensaun estadu emerjénsia ba dala XV iha Parlamentu Nasisonal, Dili, Kuarta 30 Juñu 2021.

Vise prezidente ne’e hatutan, aleinde ne’e Governu iha tempu hanesan halao distribuisaun Sesta Bázika ne’ebé halibur ema atus-ba-atus, bolu jovem sira halibur malu iha Ministériu Solidaredade Sosial no ema barak hobur SIJK atu halo Teste Swab hodi bele fila ba sira nia munisípiu.

Maske nune’e Estadu Emerjénsia la’o tiha ona fulan sanulu resin-hat (14), ohin ba fulan sanulu resin-lima (15). Fulan balun nia laran, governu aplika polítika konfinamentu ba sidadauns sira, ho objetivu maka prevene no kombate propagasaun Covid-19. Ita hotu hatene katak polítika konfinamentu maka limita povu ninia sirkulasaun ba-mai, povu labele buka moris hodi sustenta sira nia nesesidades loron-loron nian.

“Impaktu lójiku husi Estadu Emerjénsia maka setór negósiu no kompañia barak falidu, joven barak lakon serbisu tanba empregadór hapara sira nia kontratu, reseitas doméstika Estadu nian tu’un ba beibeik, negósiu informal lakon kompradór, no sirkulasaun osan iha povu nia le’etoituan tebes,” nia akresenta.

“situasaun ne’e bele justifika husi povu ne’ebé hamlaha, Governu de Faktu la foti ba kestaun hodi buka solusaun, halo intervensaun sempre atraza no povu protesta”.

Tanba ne’e hetok át liu maka povu hasoru difikuldade moris maibé membru Governu de Faktu aproveita halo vingansa polítika no politizasaun ba administrasaun públiku; ezenora funsionáriu kontratadu sira para bele hatama funsionáriu foun tuir kór partidu nian (kazu konkretu BTL. Ep. ezenora 196 funsionáriu kontratadu),ezenora diretores no xéfi departementu sira, inventa rekrutamentu ba administradór munisípius no postu adminitrativu sira.

Medida sira ne’ebé Governu de Faktu implementa durante ne’e hamosu reasaun oin-oin husi Povu tanba limite sidadauns sira atu halao atividades ekonómika no sosio-kultural, enkuantu atividades governu bele halibur ema atus-ba-atus hodi kebra medidas ne’ebé governu rasik dekreta.

Tanba-ne’e maka povu hatudu nia reasaun protesta, hodi nune’e ikus mai, balun tenke simu tuku-tebe, balun tán Polísia kaer hodi sulan iha sala detensaun. Situasaun ne’e ita tenke preokupa tanba Governu de Faktu liuhosi Sentru de Jestaun Krize husi fulan-Maiu to’o fulan-Juñu massivamente rejista númeru kazu pozitvu Covid-19 sa’e maka’as ne’ebé espalla lalais iha territóriu laran tomak.

“Pasiente infectadu Covid-19  sira sulan hamutuk de’it, laiha distansiamentu maibé iha loron balun hotu-hotu bele negativu la liu husi tratamentu núdar pasiente ida”.

Deputadu ne’e hatutan, Ministra Saúde rasik deklara fila-fila iha Parlamentu Nasional katak seidauk iha serteza sé númeru negativu tu’un ne’e tanba efeitu husi vasina. Realidade hatudu katak, númeru negativu tu’un tanba númeru ema ne’ebé tuir Teste Swab mós tu’un. Faktu estatistika ida seluk ne’ebé tuir bankada CNRT hare’e hanesan razaun prinsípal atu hakotu ona Estadu Emerjénsia, faktu ida ne’e maka hare’e ba kazu ativu ne’ebé hela de’it ona ema nain 790 husi akumuladu 9,118, tuir dadus ikus iha 29 Juñu 2021.

Númeru ida ne’e hatudu katak husi 9,118 kazu pozitivu akumuladu, iha 8.7% de’it maka sei ativu, no rejista 22 obitu ka 0.2% husi 9,118 kazu ativu. Ida ne’e hatudu katak taxa sobrevivénsia ba virus ne’e iha 99.8%. Hanesan Presidente Partidu CNRT Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão hafoin simu vasina iha loron 24 fulan-Juñu 2021 hateten, “vasina proteze ha’u, ha’u nia família no ha’u nia nasaun”.

Iha obitu na’in 22 ne’e mós laiha serteza sé mate duni tanba Covid-19 ka tanba moras grave seluk ne’ebé falta ka tarde halo tratamentu? Sé ita hotu fiar ba siénsia no ba dadus estatistika,  maka Bankada CNRT hare’e katak laiha razaun atu lori Covid-19 nia naran hodi estende tán Estadu Emerjénsia ba dala XV ba territóriu laran tomak.

Dezempeñu despeza Orsamentu Jeral 2021 hamutuk Billaun $2 iha fulan-Juñu foin mak ezekuta de’it 26%, reprezenta Miliaun $534 de doláres; enkuantu Fundu Covid-19 foin ezekuta 25% husi montante osan Miliaun $288 doláres.

Ne’e hatudu saída? Kapasidade ezekusaun Governu de Faktu kiik tebes, husu osan barak-barak iha Orsamentu Rektifikativu atu rai de’it, husik ninia povu lakon servisu no hamlaha. Governu de Faktu riku, enkuantu husik povu iha tinan barak kiak ba beibeik.

Ita nia ekonomia rai laran depende ba Orsamentu Estadu, kapasidade governante laiha atu halo ezekusaun implika tebes setór ekonomia formal no informal. Pela primeira vez, Governu ida ho Orsamentu Rektifikativu iha preimeiru-trimeste aumenta barak maibé desorganizadu no la hatene atu halo ba saída. Kestaun ne’e fásil atu hare’e, le’e ezekusaun do orsamental iha segundu trimestre iha Portal Transparénsia. Ita nia osan rai de’it, hodi halo funan no fuan nafatin!

Sorin seluk, Governu seidauk selu kompañia fornesedór sesta bázika, povu barak seidauk simu sesta bázika, cathering la selu, hoteis ba kuarentena mós la selu, subsídiu ba frontline la selu, alimentasaun ba frontline sira la di'ak, no seluk tan.

Nia kestiona, governu ninia problema loloos saída? Bankada CNRT hare’e katak Governu de Faktu ida ne’e laiha duni kapasidade. Relasaun ho ida ne’e, konta mós renovasaun ba deklarasaun Estadu Emerjénsia ba dala sanulu resin-lima, Bankada CNRT foti pozisaun sira mak hanesan tuir mai ne’e:

Dahuluk, Bankada CNRT rekomenda no ezije ba Governu de Faktu atu kontinua taka fronteira aero, marítima, no terrestre ho nasaun viziñu atu nune’e evita varian foun virus corona tama mai iha Timor-Leste. Maibé tenke tau matan ba pesoal sira iha Fronteira, fornese fasilidades fatin hela ho dignu, hahan, subsídiu frontline no ekipamentus protesaun. Tanba Bankada CNRT lakohi atu ikus mai Governu de Faktu uza tán razaun varian foun hodi estende Estadu Emerjénsia no aplika serka sanitária no konfinamentu obrigatóriu.

Daruak, Medidas ezekusaun Estadu Emerjénsia, Governu de Faktu presiza halo de’it restrisões iha área risku propagasaun Covid-19 hanesan iha Munisípiu Díli, Covalima no Bobonaro; enkuantu munisípiu sira seluk ne’ebé livre husi virus corona husik atividades ekonómika, sosio-kultural no edukasaun la’o normal hikas.

Datoluk, Bankada CNRT hare’e katak povu barak sofre tebes ba Estadu Emerjénsia, lakon servisu, lakon fontes de rendimentu no hetok susar tanba povuhasoru inundasaun iha fulan-Abril liubá. Tanba-ne’e, Governu de Faktu presiza halo polítika subsídiu famíliar atu rekopera hikas ekonomia família nian, no fó kbiit osan ba família idak-idak “osan iha bolsu” nune’e iha kapasidade kompra nesesidades bázikas.

Dahat, aseleira ezekusaun OJE 2021, liu-liu kategoria orsamentu Kapital Dezenvolvimentu, tanba dezenvolvimentu infraestrutura mak bele absorve kampu traballu barak liu. Nune’e família no jovem barak ne’ebé agora lakon servisu bele iha servisu no esperansa ba moris.

Dalima, Selu divídas ba kompañia fornesedór sesta bázika, kompañia konstrusaun no bens, no subsídiu ba frontline; atu nune’e povu no emprezariu sira bele iha iis foun ba rekuperasaun ekonómika.

FRETILIN katak renovasaun Estadu maka dalan úniku

Prezidente bankada  Frente Revolusionariu Timor-Lorosa’e Independente ( FRETILIN) deputadu  Francisco Miranda Branco hateten renovasaun estadu emerjénsia ba dala XV maka dalan uniku.

“Renovasaun Estadu Emerjensia ba dala XV ne’e maka dalan uniku tanba laiha dalan seluk tanba ita nia kondisaun real ho mukit oi-oin,” hateten Francisco Miranda Branco liuhusi deklarasaun politika ba debate renovasaun estadu emerjensia iha Parlamentu Nasional, Dili, Kuarta 30 Juñu 2021.

“Tanba ne’e, laiha tan dalan seluk governu nia posisaun maka ida ne’e no ami konkorda tebes Estadu Emerjénsia ba dala 15 maibé governu maka jere oinsa maka atu responde ba situasaun ida ne’e maibé ohin iha rekomendasaun sira husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krizi”.

Prezidente Bankada Fretilin ne’e dehan, Fretilin apela nafatin ba governu hodi jere didi’ak situasaun ida ne’e medida fortes tenke impoin Fronteira Timor Leste atu nune’e moras ne’e labele da’et husi nasaun seluk ne’ebé inresponsaveis sira ne’e hakat ba mai hodi importa moras oi-oin tama mai iha Timor-Leste.

“Ami mos husu ba governu selu ho prontidaun ba servisu liña frente sira tanba sira kontribui ona sira servisu hodi servi ba sosiadade no povu governu mos tenke prontifika sira nia subsidiu. Ami mos husi ba estudante sira ne’ebé maka atu asesu ba liña internet ho subsidiu  sira seluk ne’ebé maka ita preve tiha ona atu ita ezekuta orsamentu ho diak ho responsabilizasaun”.

Branco ne’e hatutan, Fretilin apela ba sidadaun hotu-hotu iha rai doben Timor-Leste atu koopera malu hodi hamutuk lori ba to’o fim ho susesu hodi hasoru inimigu komun Covid-19 ho nia variante foun Delta.

Nia dehan, FRETELIN mós apela ba sidadaun hotu atu vasina tanba responsabilidade, nu’udar sidadaun ne’ebé responsavel sidadaun ne’ebé hadomi rai doben Timor-Leste hodi proteze povu husi ameasa Covid-19.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter