Kamarada Eke deskonfia “piska-matan” ho kamarada Bano hodi abandona projetu Nunu-Henu

AMBENO (TOP) – Kompañia Gand Enclave Unipesoal, Lda ne’ebé durante ne’e manan projetu barak iha Oe-Kusi Ambeno hahu abandona tan ona projetu konstrusaun Igreja Kultural Nunuhenu ne’ebé hahu ona lansamentu fatuk-dahuluk iha loron 25 Novembru 2021, maibé to’o oras ne’e seidauk iha progresu fiziku ruma ba iha projetu konstrusaun ne’e rasik.

Iha loron 25 Novembru 2021, Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) hamutuk ho nia estrutura sira ho laran haksolok tebes nadodon ba lansa projetu ne’e besik kedas iha irigasaun mota Tono nia leten. Husi irigasaun mota Tono ba semiteriu Nunu-Henu ne’e kuaje metro 100 de’it.

Nain ba kompañia Grand Enclave Unipesoal, Lda, kompañeiru Bartolomeo Rakama Eke Sequeira./Net.

The Oe-Kusi Post (TOP) observa, projetu konstrusaun Igreja Kultural Nunu-Henu ho númeru kontratu 232/2021/PA/RAEOA-ZEESM ho nia durasaun fulan ha’at (4) ka loron 120 tenke entrega ona ba autoridade RAEOA iha Fevereiru 2022, maibé faktu hatudu iha terenu, progresu preliminariu husi projetu konstrusaun ne’e foin mak to’o 50% maske tinan 2022 mós besik atu mohu (remata) dadauk ona.

Área ba konstrusaun fatin istóriku turizmu kulturál ne’e hamutuk ektare 22, área semitériu inklui kapela no medida ba konstrusaun kapela metru kuadrdu 15×12 no 7×24. Nune’e mós hariis-fatin unidade rua ho medida metru 3×6 ho totál área metru kuadradu 18, no postu seguransa unidade rua ho medida metru 2,5×2,5 ho totál área metru kuadradu 6,25. Fatin ne’e mós kompleta ho lutu haleu fatin turizmu kulturál ne’e ho kilómetru 1,870, inklui portaun unidade rua, ida ho medida metru 11, ida seluk metru 6,5 no mós drainazen, realidade hatudu Kompañia manan-nain, Grand Enclave Unipesoal, Lda seidauk finaliza projetu ne’e to’o ohin loron.

Dezeñu projetu konstrusaun Igreja Kultural Nunu-Henu. Credit Media RAEO ZEESM-TL.

Prosesu lansamentu ba projetu ne’e iha Novembru 2021, partisisa direta husi reprezentante Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Padre Vigario Episkopal ba assuntu Edukasaun, Guilhermino da Silva.

Autoridade RAEOA iha tempu ne’eba esplika, osan ba projetu ne’e mai husi verba Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2021. No valor kontratu ba projetu ne’e mak $440.844.10 ho nia durasaun durante loron 120 tenke entrega ona projetu ne’e ba autoridade RAEOA, faktu hatudu to’o ona Novembru 2022 mós projetu ne’e seidauk entrega hela de’it, tanba deskonfia nain ba kompañia Grand Enclave Unipesoal, Lda, Bartolomeo Rakama Eke Sequeira nu’udar mós kamarada FRETILIN ida ne’ebé hanesan ho Arsenio Paixão Bano.

Lansamentu projetu konstrusaun Igreja Kultural Nunu-Henu iha loron 25 Novembru 2021. Credit: Media RAEOA ZEESM-TL.

Mosu komentariu klásiku ne’ebé durante ne’e eziste iha komunidade emprezariu sira iha Oe-Kusi Ambeno katak, kompañia ezekutor projetu ne’ebé mai karater partidu politiku hanesan (mesak kamarada de’it) iha potensia no tendensia boot hodi halimar “piska-matan” ba malu kona-ba oinsa buka osan rahun ruma liu husi prosesu ajudikasaun projetu Estadu nian hanesan projetu konstrusaun Igreja Kultural Nunuhenu ne’e.

“Eke ne’e FRETILIN, Arsenio Bano mós FRETILIN. Kolega emprezariu FRETILIN sira mak durante ne’e sempre manan projetu barak ne’ebé maske la kumpri durasaun kontratu mós buat hotu sei rezolvidu sa, tanba sira toman ona sempre halimar ‘piska-matan’ ba malu de’it ne’e?,” hateten emprezariu Ambeno-oan ida ba TOP iha eis merkadu Tono, Segunda 21 Novembru 2022.

Emprezariu ne’e nota, kompañia sira ne’ebé durante ne’e manan projetu barak tantu liu prosesu ajudikasaun normal (públiku), no prosesu hatudu de’it ka ajudikasaun direta (Single Source) ne’e sempre sirkula de’it iha kompañia sira ne’ebé nia nain ne’e mai husi kamarada FRETILIN, no kompañia sira ne’ebé nia nain la’os kamarada FRETILIN, ne’e labele mehi atu hetan.

“Projetu barak iha ne’e barak mak manan husi emprezariu FRETILIN sira hanesan Prezidente CCI-TL Ambeno nian ne’ebé mós nu’udar militante FRETILIN ho nia membru sira seluk tan,” emprezariu ne’e esplika.

Iha parte seluk, Diretor Obras Públiku RAEOA, Candido Dos Reis Amaral ne’ebé assume kargu ne’e paling kleur liu iha teritoriu Timor laran tomak esplika, kompañia Grand Enclave Unipesoal, Lda hasoru hela difkuldade ida kona-ba prosesu importasaun material konstrusaun husi rai-liur ba Ambeno mak to’o oras ne’e seidauk to’o.

Diretor Obras Públiku RAEOA, Candido Dos Reis Amaral./Net.

“Maibé, ita tenki hato’o intrusaun ba kompañia ne’e atu kompleta serbisu ne’e ho lais no bele finaliza iha tempu badak,” hateten Diretor Obras Públiku RAEOA, Candido Dos Reis Amaral ne’ebé assume kargu ne’e paling kleur liu iha teritoriu Timor laran tomak.

Se kompañia Grand Enclave Unipesoal, Lda la kontinua projetu konstrusaun Igreja Kultural Nunu-Henu, Diretor Candido nu’udar mós mane-foun Oe-Kusi Ambeno ne’e promete, sei hapara kedas hodi buka fali kompañia seluk atu bele kontinua projetu ne’e.

Maibé komentariu husi emprezariu balun la fiar kedas deklarasaun direitor Candido nian, tanba nia sei la brani hodi foti desijaun hapara ho rajaun kompañia sira ne’e mak durante ne’e finansia atividade partidu FRETILIN nian iha Oe-Kusi Ambeno, no nain ba kompañia sira ne’e mós mesak kamarada FRETILIN de’it.

“Diretor Obras Públiku ne’e bosok de’it sa, tanba nia laiha poder. Buat hotu Arsenio Bano mak jere no komanda. Candido ne’e halo tuir de’it,” esplika emprezariu ne’e.

Diskursu Prezidente Autoridade ba RAEOA, Arsenio Paixão Bano iha loron 25 Novembru 2021 katak, objetivu husi konstrusaun fatin ne'e atu harii hikas lalatak ne'ebé mak uluk beiala sira halo iha fatin ne'e, fó lembrasa ba jerasaun foun atu koñese fatin istoriku ne’e. No mós hamorin fali naran Nunuhenu, nune'e ema hotu bele koñese istoria fatin ne'e. Realidade hatudu projetu ne’e to’o ohin loron seidauk hotu hela de’it, maske halo ona prosesu pagamentu balun.

Atraza projetu notariadu Ambeno

Molok Bano troka José Luis Guterres, kompañia Grand Enclave Unipesoal, Lda manan ona projetu ida kona-ba rehabilitasaun edifisiu Rejistu Sivil Notariadu Oe-Kusi Ambeno ne’ebé tenke remata ona iha fulan Outubru 2018, maibé liu tiha kuaje tinan ida resin mak foin finaliza projetu ne’e molok pandemia Covid-19 tama iha Timor-Leste. 

Projetu ho númeru kontratu 15-RAEOA-ZEESM-TL/VII/2018 nia nain mak RAEOA, kontrator mak Grand Enclave Unipessoal Lda, no nia konsultan mak Niceles Consultant Engineering Lda. Projetu ne’e hahu ona iha loron 4 Jullu 2018 ho nia durasaun fulan tolu, katak to’o fulan Outubru tinan 2018 projetu ne’e tenke remata ho nia valor kontratu mak US$ 93,493.12.

Notisia relevante: Eke Sequeira abandona projetu notariadu Ambeno

Kontinua manan projetu rehabilitasaun terminal Tono

Maske kompañia Grand Enclave Unipesoal, Lda la dun hetan notas di’ak iha ninia kaderneta ezekusaun projetu estadu nian, maibé tanba kamarada ho kamarada tenke kontinua depozita konfiansa ba kompañia ne’e hodi manan tan projetu ida ho númeru tender: RAEOA ZEESM-TL SRF/UAL/2022-071 kona-ba Konstrusaun Terminal Transporte Públiku iha eis merkadu Tono ho valor kontratu $ 225,017.38.

João Caunan
Author: João CaunanWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista The Oekusi Post iha Ambeno, Oekusi, RAEOA. Bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Online Counter