Turiskai hahoris Nasionalista, la’os Marxista

KAIMAUK (TOP) – Eis Komandante em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, postu Turiskai hahoris nasionalista boot ida, la’os Marxista.

Molok halo asaun karidade, Kay Rala Xanana Gusmão akompaña husi familia saudozu Francisco Xavier do Amaral ba presta omenajen ba saudozu nia inan-aman nia rate iha Turiskai.

Xanana konta, Francisco Xavier do Amaral hamutuk ho sira seluk mak harii Asosiasaun Sosial Demokrata Timorense (ASDT) iha loron 20 Maiu 1974, no bainhira estudante Timoroan sira fila husi Portugal mak transforma tiha ASDT ne’e ba FRETILIN iha loron 11 Setembru tinan 1974. 

Xanana sei lembra katak, iha enkontru dahuluk Comitte Central FRETILIN (CCF) iha tinan 1976 iha Soibada ko’alia kona-ba pozisaun igreja nian ba FRETILIN karik nu’udar partidu komunista ida. Husi enkontru ne’e, Igreja desidi lakohi suporta ona FRETILIN, no iha tempu hanesan mós FRETILIN hahu ka’er no oho ema barak ona, tanba de’it la kumu sira nia liman.

“Francisco Xavier ema katoliku puru ida, nia besik ordena atu sai amu. Iha enkontru ne’e ko’alia kona-ba Marxismu ne’ebé la fiar ba Maromak. Ida ne’e kontra tebes Xavier do Amaral nia laran,” hateten Xanana ba komunidade sira iha Turiskai hodi kontinua husu joven Turiskai sira tenke hahu hakerek ona istoria terus povu Turiskai nian hodi nune’e bele sai nain ba istoria terus ne’e rasik.

“Iha ai-laran se de’it mak la kumu liman ne’e konsidera ita traidor ona,” esplika Xanana.

Xanana hatutan, tanba Xavier do Amaral la simu ona prinsipiu Marxismu nian mak enkontru daruak nian, nia la partisipa ona, no desidi sai husi Soibada ba fali Turiskai.

Atu dignifika no konserva istoria Francisco Xavier nian, iha mandatu governu Kay Rala Xanana Gusmão nian desidi harii tiha nia estatua iha rotunda Merkadu Tuan (Merkadu Laram), no estatua ne’e foin inagura iha loron 20 Maiu 2017.

“Francisco Xavier do Amaral ne’e nasionalista, la’os Marxista,” hateten Xanana.

Francisco Xavier do Amaral fila hikas ona ba mundu seluk iha loron 6 Marsu 2012. 

Entretantu, tuir istoriador Timor oan Nuno Rodrigues ne’ebé hakerek biografia Francisco Xavier do Amaral no púlika iha Proclamador (RDTL) 28 de Novembro 1975 Francisco Xavier do Amaral katak maski Francisco Xavier do Amaral, fundadór no Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba dahuluk ne’ebé reprezenta Comite Central da Fretilin (CCF) hodi proklama independénsia la hamutuk ona ita iha mundu ne’e, maibé nia husik misaun polítika ida-ne’ebé seidauk atinji;importante ba jerasaun foun atu hatene hodi hatutan.

Francisco Xavier do Amaral moris iha Turiscai iha loron 3 Dezembru, tinan 76 liu ba iha suku Caimauc, Turiscai husi aman Afonso Gregorio Mesquita, nu’udar oan mane husi liurai Maubisse Benevides ne’ebé kaben ho inan Aurea Rodrigues Pereira, oan feto husi Liurai Turiscai Dom Cosme Rodrigues Pereira.

Depoizde Segunda Guerra Mundial, ne’ebé Afonso Mesquita rasik envolve, bandu Francisco Xavier eskola, tanba ema hirak ne’ebé hatene lee no hakerek konsidera hanesan polítiku no sei mate hotu iha Ataúro, tanba ne’e husu Xavier atu sai bibi-atan de’it. Maski nune’e, Xavier do Amaral hakarak atu ultrapassa segunda classe nu’udar edukasaun ida-ne’ebé boot liu iha ne’ebá.

Maski seidauk eskola, Xavier do Amaral hatudu tiha ona nia matenek, tanba fásil atu dekor doutrina katóliku nian. Tanba nia matenek ne’e, nia bin halo esforsu tomak atu Xavier do Amaral eskola. Xavier do Amaral hasai abc iha Ainaro, primeira classe iha Dili no iha tinan 1949 remata nia estudu primáriu iha Colégio Nuno Alvares Pereira, eskola istóriku ba lider rezisténsia Timor-Leste, Soibada.

Xavier kontinua nia estudu sekundária iha Seminário Menor De Nossa Senhora de Fátima iha Dare no tinan 1955 Xavier do Amaral remata nia quinto ano. Depoizde Dili sai Dioseze foun, ketak husik Macau iha tinan 1941, Xavier do Amaral nu’udar seminarista ida husi Timoroan sira seluk ne’ebé haruka ba dahuluk atu estuda iha semináriu maior iha rai liur, Macau. Xavier remata nia estudu filózofia no teolójia iha Semináriu de São Jose iha Macau iha tinan 1963.

Bainhira sei sai hanesan estudante iha Macau, Xavier do Amaral dalabarak la simu atitude deskriminativu ne’ebé estudante Portugés sira hatudu. Tanba nia kritika ba hahalok diskriminativu hirak ne’e, Bispo Goulart iha nia dalan fila husi vizita Ad Limina (vizita tinan 5 dala ida) ba Roma la mai diretamente Dili, maibé tenke troka fali nia dalan ba Macau atu hasoru de’it Xavier do Amaral, tanba haksesuk malu ho José Silveira Machado ba nia atitude deskriminativu.

Bispo Goulart ameasa Xavier do Amaral, buat ne’ebé nia halo ne’e grave tebes ba igreja Katólika tanba Portugal halo konkordata ho Roma, nu’udar seminarista tenki obedese de’it, labele kontra ema Portugés; kontra Portugés ida hanesan mós kontra Roma.

Dom Jaime Garcia Goulart, nu’udar primeiru bispu iha Timor- Portugés hakerek karta ba Macau hodi husu atu Xavier do Amaral no nia maluk sira seluk ordena iha Timor hodi atrai tan vokasaun. Xavier do Amaral ho nia maluk sira seluk, fila mai Timor iha fulan-Juñu 1963, no nia maluk sira hanesan Francisco Maria Fernandes ordena iha fulan-Agustu iha tinan hanesan. Xavier do Amaral tenke halo fali estajiu husi tinan 1963-1964 hodi hanorin iha semináriu.

Tinan 1965 nu’udar tinan destinadu atu Xavier do Amaral ordena sai padre. Maibé iha lokraik ida, Bispo Jaime Goulart bolu Xavier do Amaral katak nia bele hela iha liur atu sai leigu ezemplar hodi halo buat ne’ebé padre sira labele halo. Xavier la sai padre, nia kontinua hela iha uma hanesan leigu sira seluk.

Durante nia hela iha uma, Xavier do Amaral hanorin koléjiu Salesiana Bispo de Medeiros iha Lahane no ho nia inisiativa rasik loke eskola privada iha Santa Cruz ba primeiru siklu, tanba Escola Liceu Dr Francisco Machado labele simu tan númeru estudante sira ne’ebé aumenta, tanba remata sira-nia estudu iha koléjiu Soibada, Ossu no Fuiloro. Xavier nu’udar mestre ne’ebé hanorin mesa-mesak matéria hotu iha eskola ne’ebé nia rasik harii. Eskola ba primeiru siklu ne’e la’o durante tinan tolu, to’o nia hetan servisu iha Alfandega iha tinan 1968.

Xavier do Amaral nia influensa polítika hahú husi atividade hirak ne’e. Estudante sira ne’ebé mai husi fatin hotu-hotu halo nia sai koñesidu liután iha distritu sira no servisu foun iha Alfadega ne’ebé la’o ho turista sira ba distritu, halo nia koñese liután realidade Timor nian. Koñesimentu ba realidade Timor, Xavier aprende mós liuhusi uza nia tempu feriadu hodi la’o hamutuk ho nia aman ba fatin hotu-hotu iha Turiscai atu aprende tradisaun Timor hanesan: matan-dook, lulik, kuku no buat seluk tan ne’ebé nia bele aprende husi komunidade. Husi nia aman ne’ebé nu’udar xefi suku hodi halibur nia reinu sira atu servisu, Xavier do Amaral haree ho matan oinsá Timoroan hala’o traballu forsadu hodi ke’e luron ne’ebé iha fatuk mármeru ho ai-suak, dalabarak ho ai-suak samtuku. Nia haree oinsá inan no oan sira lori buka’e ba la’en ka aman ne’ebé ke’e luron. Timoroan barak mate tan moras no hamlaha.
Maski servisu tiha ona iha Alfandega, Governadór Lemos Pires nomeia Xavier do Amaral hodi hanorin literatura Portugés no Latin iha Liceu to’o tinan 1970. Husi servisu iha fatin rua ne’e, nia konsege sosa uma iha Lecidere.
Iha tinan 1960 nia laran, Bispo Goulart husu ba Prezidente Konsellu Ministru António de Oliveira Salazar iha Portugal atu loke Clube União atu hala’o atividade desportiva no kulturál sira, hanesan iha Benfica, Sporting no Académica União. Bainhira iha jogu futebol iha inter-asaun ne’ebé diak entre Timoroan no Portugés sira, maibé iha atividade hanesan dansa, dalabarak iha diskriminasaun.

Protesta hahú mosu iha Clube União nian tanba Portugeza sira lakohi dansa ho Timoroan; lei hanesan, maibé implementasaun la hanesan, Timoroan sai segunda classe. Francisco Xavier sai nu’udar dirijente ba Clube Uníão durante tinan 10 nia laran, ikusmai Xavier husik servisu ne’e, maski Clube União husu Xavier atu kontinua tanba hakarak dedika nia an atu servisu ba Timor oan.

Maski atividade polísia sekreta Portugés, PIDE sai forte liután, nasionalizmu hodi kontra kolonializmu hetok sai metin ba beibeik liuhusi estudante sira ne’ebé akaba nia estudu iha Soibada no Dare.Xavier do Amaral, Timoroan ida-ne’ebé ho edukasaun ne’ebé aas liu hahú movimentu anti-koloniál hamutuk ho José Ramos Horta, Nicolau Lobato no Mari Alkatiri. Sira hahú envolve iha movimentu anti-koloniál iha rai-okos hodi hakerek no distribui liuhusi surat kaleng.

Atividade rai-okos hasoru ukun koloniál Portugés habelar tan liuhusi artigu sira ne’ebé hakerek hosi Xavier do Amaral, José Ramos Horta no Mari Alkatiri, no publika iha jornál A Voz de Timor no Seara. Xavier do Amaral hahú kritika polítika koloniál iha área edukasaun, uma, Kristianidade no Marsismu. Iha loron 10, fulan-Fevereiru 1973, Xavier do Amaral hakerek ‘Sera Verdade’ iha jornál dioseze, Seara ho naran pseudónimu, Ramon Paz ne’ebé ko’alia kona-ba lista moras koloniál Portugés, hanesan kiak, hamlaha, analfabetizmu no tansá buat hirak ne’e mosu. Fulan ida, depoizde artigu ne’e hakerek, PIDE halo intervesaun hodi taka jornál ne’e.

Revolusaun dos Cravos 1974 ne’ebé akontese iha Portugál no prosesu deskolonolizasaun iha provinsia ultramarina sira loke dalan ba Timoroan atu harii sira-nia partidu polítiku. Nu’udar intelektuál Timor oan ho edukasaun ne’ebé as liu, halo dirijente sira partidu polítiku hanesan Cesar Mouzinho husi UDT, Ramos Horta no Mari Alkatiri husi ASDT no José Osorio husi APODETI hakbesik an hodi husu ba Xavier do Amaral atu sai líder partidu hirak ne’e.

Maibé, tanba nia konsiensia katak Timor tenke ukun rasik an ne’ebé hahú tiha ona ho nia envolvimentu iha movimentu klandestina anti-koloniál, depoizde partidu UDT harii, nia hili atu asina no deklara ASDT nu’udar prezidente partidu iha loron 20, fulan-Maiu 1974 iha terseiru andar ACAIT ne’ebé hetan seguransa husi estudante sira Xavier do Amaral nian ne’ebé hela iha Quintal Boot.

Durante sai Prezidente ASDT, Xavier do Amaral vizita distritu sira iha Timor hodi habelar estrutura partidu polítiku no kuda ukun rasik an iha Timoroan sira-nia fuan. Durante sai Prezidente ASDT, Xavier do Amaral iha nia entrevista iha Tuba Rai Metin, hatete katak, tanba ho nia figura, halo povu Ilimanu tun ba dahuluk husi foho mai vila atu simu no rona nia diskursu, ne’ebé durante iha kolonializmu Portugés nia laran nunka sama ain iha vila.

Transformasaun ASDT ba FRETILIN no estudante na’in 5 ne’ebé to’o iha Dili, halo FRETILIN nia abut metin liu iha povu liuhusi programa konkretu sira libertasaun nasionál nian, programa ne’ebé la haketak faze luta ba libertasaun da pátria no povu, maibé hala’o libertasaun ba povu no pátria iha tempu hanesan.

Xavier do Amaral mós dalabarak envolve iha diskusaun ho estudante sira husi Portugal hanesan Antonio Carvarinho (Mau Lear), Abilio Araújo, Hamis Bassarewa (Hatta), Vicente Reis (Sahe) hodi diskuti kona-ba ideolójia. Ho esperiensia ne’ebé nia iha no edukasaun ne’ebé aas liu membru komite sentrál sira hotu, Xavier do Amaral dala barak tama iha estudante sira husi Portugál sira-nia klaran hodi hateten katak revolusaun labele esporta no importa, labele aplika tomak ideia hirak ne’e iha Timor-Leste lahó haree kontestu no realidade Timor nian. Xavier do Amaral rasik la kontra ideia sosializmu, nia kontra de’it mak métodu ba ninia aplikasaun.

UDT ne’ebé lansa movimentu armada hasoru FRETILIN iha loron 11,fulan-Agustu 1975, UDT hahú oho apoiante sira FRETILIN nian hanesan ativista Organisação Popular Juventude Timor (OPJT) Domingos Lobato ne’ebé hala’o hela servisu partidu iha Manufahi, no delegadu FRETILIN Maukoli iha Maubisse. Xavier do Amaral ne’ebé iha tempu ne’ebá iha hela Ainaro, ho nia matenek, konsege halai sai husi kontrola armada UDT nia klaran iha Turiscai, tanba halo nia an hanesan povu bain-bain.

FRETILIN liu husi reinssureção armada iha fulan-Agustu 1975 kontrola filafali Timor, halo UDT halai ba fronteira no invazaun Indonézia hahú hala’o husi fronteira iha Outobru 1975, halo Xavier do Amaral hodi naran Comite Central da FRETILIN (CCF) nian proklama independensia iha loron 28, fulan-Novembru. Invazaun masiva ne’ebé hala’o iha loron 7, fulan-Dezembru, halo FRETILIN halai ba ai-laran.

Rezisténsia hasoru invazór Indonézia hala’o ho espontanea, seidauk iha estratéjia nasionál, foin iha enkontru CCF iha Soibada iha loron 15, fulan-Maiu- loron 2, fulan-Juñu 1976 adota estratéjia povu nia luta ba tempu naruk ne’ebé ho prinsipiu luta importante tolu: luta husi no ba povu, luta iha tempu naruk no luta ho kbiit rasik. Xavier do Amaral la partisipa tomak iha konferénsia ne’e, maibé loke de’it ho husik kedas konferénsia ne’e atu mai organiza forsa no populasaun iha parte rai klaran.

Tuir Xavier do Amaral iha nia entrevista iha Tuba Rai Metin hateten katak tanba nia auzénsia iha sorumutu ne’e halo estudante sira ne’ebé mai husi Portugal livre liu atu hato’o sira-nia ideia. Xavier do Amaral nia auzénsia iha konferénsia Soibada no Laline iha 1977 estraga relasaun Xavier do Amaral no CCF, deskonfiansa hahú mosu iha ne’e.

Estratéjia funu ne’ebé militár Indonézia uza hodi harahun rezisténsia halo Xavier do Amaral muda nia pozisaun relasiona ho estratéjia ne’ebé adota iha Soibada katak povu tenke rende ba vila, husik militár de’it iha ai-laran no povu luta iha vila. Xavier nia ideia ne’e hetan reasaun maka’as husi membru CCF, liuliu Alarico Fernandes katak sei haruka povu rende, ne’e hanesan Xavier hakarak oho povu.

Alarico Fernandes hatan ba Xavier hodi hateten se povu la hamutuk ho ita halo luta, inimigu sei dehan ita hanesan asu fuik. Alarico Fernandes mós akuza Xavier do Amaral hetan kilat 30 no rakál ida atu halo kontra gerilla hasoru FRETILIN. Tuir sasin Xavier do Amaral iha audiénsia públika CAVR katak membru CCF rasik iha diferensa ideia kona-ba estratéjia ne’ebé adota iha konferénsia Soibada.

Xavier do Amaral kaer iha Tutuluro-Manufahi bainhira sei hala’o hela formasaun polítika, julga no hatama iha rai-kuak iha Aikurus, Aileu. Durante julgamentu no torturasaun ne’ebé Alarico Fernandes halo ba nia, Xavier do Amaral nunka hatan akuzasaun ba nia. Bainhira temi beibeik katak Xavier do Amaral hanesan traidór, Xavier do Amaral iha konviksaun maka’as ba estratéjia povu tenke rende mai vila hodi hatan: “ O futuro virá a verdade, quem tem rasão e quem não tem” katak futuru mak sei hatudu lia loos, sé mak iha razaun no sé mak la’e.

 

Depoizde militár Indonézia kaer, Xavier do Amaral iha Dili durante fulan ida no ikusmai ba hela hamutuk ho Dading Kalbuadi nu’udar prezu domisiliáriu durante tinan 22, tinan 4 iha Bali no uza nia tempu mamuk hodi hala’o servisu hanesan kuda-atan, tinan 18 iha Jakarta hamutuk Dading Kalbuadi hodi sai jardineiru. Durante sai kuda-atan, semana-semana hetan Rp. 1.000 ne’ebé uza hodi bele sosa sigaru.

Durante sai prezu domisiliáriu iha Indonézia, Xavier do Amaral kontinua akompaña luta ukun-rasik an ninian. Tanba nu’udar Primeiru Prezidente no Proklamadór Independénsia ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste, governu Indonézia kontinua uza nia atu defende interese Indonézia nian, maibé Xavier do Amaral kontinua tau nia an hanesan ema neutru maski iha kazu hirak ne’ebé delikadu tebetebes.

La hanesan ho líder Timoroan sira seluk, Xavier do Amaral hamrik metin ho nia prinsípiu atu la hariku nia an ho previleju ne’ebé nia tuir loloos bele hetan ho fásil. Durante tinan 1990 nia laran, Xavier do Amaral envolve iha Perhimpunan Persahabatan Indonesia-Portugal ne’ebé ho objetivu halo rekonsiliasaun entre Timoroan iha rai liur ho sira-nia familia iha Indonézia. Husi servisu ne’e konsege Timoroan balun ne’ebé iha país sira Áfrika nian fila mai Indonézia.

Iha tempu ne’ebé Indonézia komesa hetan presaun maka’as husi komunidade internasionál, iha espasu ba diálogu entre líder Timor hotu ne’ebé iha diferensa polítika, Xavier do Amaral partisipa iha sorumutu ne’ebé ONU hahú fasilita iha 1995 ho naran All Inclusive East Timorese Dialogue (AIETD). Maski Xavier do Amaral hakarak loos hatudu nia konviksaun polítika katak independénsia mak nu’udar úniku solusaun ba kestaun Timor-Leste, maibé labele, tanba nia moris hanesan prezu domisiliáriu.

Iha livru Ramos Horta, Unfinished Saga of East Timor, iha esforsu makas husi Timor oan hanesan Abílio Osório Soares husu atu Xavier do Amaral hateten sai ba mundu katak nia nu’udar vítima husi torturasaun FRETILIN ne’ebé la humanu, maibe nia hateten: “Hau nafatin FRETILIN”. Xavier do Amaral nu’udar ema, trata ema hotu-hotu hanesan. Durante iha Jakarta, maski hela iha uma ki’ik ida iha Cijantung, besik Quartel Komando Operasi Khusus (KOPASSUS), Xavier do Amaral nia uma sai nu’udar fatin ba traballadór no estudante Timoroan ne’ebé hanaran an Moris Dame ne’ebé hala’o atividade halibur malu, desportu no klandestinidade.

Bainhira hasoru malu ho ema ne’ebé tortura nia ho akuzasaun falsu, Alarico Fernandes iha Bali iha tinan 1980 nia laran, Xavier do Amaral hakuak nia no husu atu Alarico Fernandes haluha tiha buat ne’ebé akontese hodi dehan katak, bee ida-ne’ebé nakfakar tiha ona, ita labele hodi filafali mai. Xavier do Amaral fó tan osan ba Alarico Fernandes ho nia familia husi nia uma Licedere ne’ebé kompañia Denok aluga.

Iha tinan 1998, Xavier do Amaral hahú iha ligasaun ho ativista Indonézia no hato’o nia hanoin kona-ba istória rezisténsia Timor, Maubere no identidade nasionál. Nia hanoin kona-ba Maubere ne’e diferente tebetebes ho Ramos Horta ka lider sira seluk nian. Konseitu Maubere tuir Xavier do Amaral mak Maubere hanesan povu ain-tanan ne’ebé Portugé konsidera hanesan ema beik, la sivilizadu, maibé FRETILIN foti Maubere hanesan identidade Timoroan nian hodi kontra
kolonializmu.

Nia konseitu ba dezenvolvimentu Tetum nu’udar lingua nasionál Timor-Leste ne’e mak Tetum ne’e hariku husi lian lokal sira seluk ne’ebé iha Timor-Leste. Nu’udar intelektuál, Xavier do Amaral iha
konseitu barak ne’ebé seidauk dezenvolve tanba durante ne’e laiha espasu ba nia atu bele espresa-an, tanba istória ne’ebé distorsiadu tiha ona, trata Xavier do Amaral hanesan traidór.

Xavier do Amaral kontinua fiar ba kbiit rasik hodi harii nasaun ne’e, to’o nia mate. Sei matak iha ami-nia kakutak ho nia hanoin ne’ebé hateten iha diskusaun Sahe Study Club nian iha Jakarta iha tinan 1998: “Ema ida-idak iha liman rua no liman fuan sanulu, se ema ida-idak bele kuda ai-hun sanulu loron ida, povu Timor-Leste tomak bele han no moris kontentelahó ajudu ema liur nian, luta ne’e nu’udar esforsu atu kore-an husi korrente ne’ebé kesi hela povu Timor-Leste nia liman”.

Depoizde ukun rasik an, Xavier do Amaral konkore ho Xanana Gusmão atu sai prezidente repúblika, maibé la konsege. Maski nune’e, nu’udar deputadu iha Parlamentu Nasionál, Xavier do Amaral dala ida tan hatudu nia an hanesan líder nasionál ne’ebé hatur aas povu nia interese liu fali buat hotu hodi fó votus determinasaun ba aprovasaun Konstituisaun RDTL.

Xavier do Amaral haree povu nia interese as liu boot hotu, nia hamutuk Fretilin iha Primeiru Governu Konstitusionál, maibe lakon fiar ba FRETILIN iha 2005, hanesan mós hamutuk ho governu Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) iha 2007, maibe ikus mai nia husik fali AMP too ASDT rasik naksobu.

Xavier do Amaral hatudu tiha ona liafuan ne’ebé nia fó sai iha nia julgamentu iha Aikurus katak, o futuro virá a verdade. Estratéjia ne’ebé nia hili no to’o ikus lideransa FRETILIN iha tempu ne’ebá konsidera hanesan traidór nu’udar estratéjia ne’ebé loos, ne’ebé ikus mai ita adota hodi hetan ukun-rasik an.

Ikus mai, Frente Armada sai hanesan símbolu ba rezisténsia de’it, koluna vertebral luta ninian mak Frente Klandestina, ne’ebé hetan lian maka’as liután ho Frente Diplómatika. Maski konseitu klandestinidade seidauk uza iha momentu ne’ebá, maibé ideia Xavier do Amaral nian ba povu atu rende mak ida ne’e duni. Maski ema barak nega, maibé Xavier do Amaral hatudu estratéjia ne’ebé loos ba ukun-rasik an ninian.

Ema rihun ba rihun ne’ebé asiste nia funeráriu hatudu povu nia domin ba Xavier do Amaral. Domin la’ós tanba de’it nu’udar proklamadór, maib’e tanba nia simplisidade no hatur aas povu nia interese aas liu buat hotu, maski sosa ho mate, la han matak povu nia kosar been no susu rai no povu nia bokur. Xavier do Amaral merese atu hetan rekoñesimentu husi estadu no povu ba nia kontribuisaun hodi harii RDTL no iha dezenvolvimentu nasionál.

Ho nia mate iha tempu kampaña eleisaun prezidensiál, halo Parlamentu Nasionál altera lei eleitorál hodi kansela tiha nia imajen iha buletim de voto, maibé povu ne’ebé durante ne’e hamutuk no hatene nia hatudu sira-nia domin rohan-laek hodi kontinua vota ba nia, maski númeru 4 nu’udar númeru kanseladu, ne’ebé rezulta votus nulu mak barak.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter