Projetu ZEESM benefisia de’it pequena burguesia, Abi ho Punef tenke “halai” mai Dili

DILI (TOP) — Rezultadu husi implementasaun projetu pilotu ho naran Zona Espesial ba Ekonomia Sosial no Merkadu (ZEESM) iha Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) desde tinan 2015 to’o ohin loron mak labarik sira husi Oe-Kusi Ambeno kontinua sai vitima ba serbisu forsada hodi tulun hakman ekonomia familia, tanba rikeza sira husi projetu ZEESM durante ne’e halai hotu ba ema ida-rua nia ‘bolsu’ laran de’it.

Bainhira governu nomeia eis Primeiru-Ministru Mari Bim Amude Alkatiri iha Janeiru 2013 hodi lidera projetu ne’e, ema hotu hanoin katak, Oe-Kusi Ambeno sei nabilan liu tiha Singapura. Realidade hatudu, ho povu nia osan lubuk ida, Alkatiri hamutuk ho Arsenio Paixão Bano habokur de’it empreza internasional sira ne’ebé deskonfia halo ‘sosiu’ ho empreza lokal sira ne’ebé besik liu partidu FRETILIN, no a’at liutan osan lubuk sira ne’e dezenvolve estrada iha suku 4 nia laran de’it iha Oe-Kusi villa mós seidauk hotu to’o ohin loron.

Iha parte seluk, dadus husi UNDP mós hatudu, populasaun sira iha Oe-Kusi Ambeno mak ki’ik liu iha teritoriu nasionál maske durante tinan lima Alkatiri ho nia aliadu sira lori osan boot ba implementa projetu ZEESM ne’e mós la konsege eleva (hasa’e) rendimentu ekonomia familia iha rai-ketan ne’e.

Problema seluk ne’ebé kuaje ema hotu hare hetan lor-loron mak labarik ki’ik sira maioria husi Oe-Kusi Ambeno fa’an manu-tolun no pentolan la’o hala’e kapital Dili durante tempu naruk nia laran mós sei kontinua eziste to’o ohin loron. Situasaun hirak ne’e hatudu, rezultadu implementasaun projetu pilotu ZEESM ne’e benefisia de’it grupu ki’ik (Pequena Burguesia) balun durante ne’e to’o ohin loron.

Bainhira inan-aman sei moris, oan sira kontente, maibé entre ida la iha, susar ba oan sira atu moris ho kontente. Nune’e mós balun inan-aman sei moris, maibé nesesidade família obriga, oan sira tenke husik moris fatin hodi buka moris iha kapitál Dili.

Situasaun ne’e akontese ba António Ulan Abi ho tinan 18 no Mauricio Punef ho tinan 14.

António Ulan Abi mai iha Dili iha fulan-Janeiru 2022. Nia hanean ho labarik ki’ik sira seluk ne’ebé mai uluk ona. Mai Dili ho rajaun no intensaun ida de’it atu buka osan liu husi dudu karosa fa’an pentolan haleu sidade Dili.

Nia nu’udar oan ikun husi João Safe ho Felisberta Ulan, hamutuk oan na’in lima husi maun na’in rua no bin na’in rua orijinalidade husi Bairo Hu’e-Knutu ne’ebé lokaliza iha Aldeia Malelat, Suku Malelat, Sub-Rejiaun Pasabe,  Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA).

“Ha’u mai Dili iha fulan Janeiru 2022, ha’u dudu de’it ha’u-nia kolega ninian loron ida ha’u hetan pursentu $5 de’it,” António Ulan Abi hateten ba The Oe-Kusi Post (TOP) ho Laes-Meto (Baikeno) iha Bairru Luru-Mata, aldeia 03, suku Fatuhada, Dili, Sadadu 07 Maiu 2022.

António ho idade 18 ne’e planeia fa’an rasik ninian, infelizmente seidauk osan sufisiente hodi bele sai independente.

“Ha’u mak hakarak mai buka osan iha Dili. No família sira la obriga ha’u ida, ha’u mak hakarak rasik hodi fa’an pentolan iha sidade Dili,” nia informa.

António konta, remata de’it iha ensinu primaria iha eskola Se’i-Tanes, Malelat iha tinan rua liubá, tanba osan la iha atu kontinua eskola ba eskola pre-sekundaria, nia halimar de’it iha Pasabe durante tinan ida ho balun, ikus mai deside mai iha buka moris iha kapital Dili.

“Ha’u mak hakarak mai rasik la iha família ruma mak obriga ha’u fa’an pentolan iha Dili. Tanba ha’u la hatene halo pentolan no la iha karosa entaun ha’u fa’an kolega ninian loron ida ha’u hetan pursentu de’it. karik fa’an pentolan $25 ha’u hetan osan $ 5 de’it. Tanba ha’u fa’an tutan kolega nian.”

Nia esplika, durante mai iha sidade Dili seidauk haruka osan ba família sira iha foho tanba la hetan osan no hetan de’it osan $5 kada loron entaun osan sira ne’e tau hamutuk para halo rasik no sosa karosa hodi fa’an rasik ninian.

“Durante ko’alia ho apa sira iha foho, sira hateten katak ha’u hetan osan karik haruka ba ha’u nia apa maibé durante seidauk hetan no seidauk haruka ba foho,” nia hateten.

Nia akresenta, baibain dudu karosa lori pentolan sai kona bairru Lurumata, Aimutin, Hudi-Laran, Bairo-Pite no Fatuhada tama fali mai ne’e. No baibain sai tuku 12:00 otl tama fali kos tuku 8:00 otl kalan.

Rezultado peskiza nasionál traballu infantil dezde 2016 hatudu, total populasaun 1.183,634 ne’e iha labarik ho tinan 5-17 hamutuk 421,655 no labarik ne’ebé involve iha atividade ekonomika informal nain 67,651 korresponde ho 16.1%.

Nune’e labarik ne’ebé involve iha traballu infantil hamutuk na’in 52,651 korresponde ho 12,5% no labarik ne’ebé involve iha traballu permisível (informal) hamutuk 15,037 korresponde ho 3,6%.

Maske Lei Protesaun Labarik no Joven iha perigu seidauk aprova iha Parlamentu Nasionál maibé Lei N.o 4/2012, 21 Fevereiru (Lei Traballu nian), artigu 67 kona-ba protesaun espesiál, alínea 1, hateten sei habandu kontratasaun ba menór hodi halo serbisu perigozu ka kapáz hodi kompromete ba ninia edukasaun, estraga ninia saúde ka ninia dezenvolvimentu fíziku, mentál, morál ka sosiál.

Iha sorin seluk, António Ulan Abi nia aman João Safe rekoñese katak, nia oan fa’an duni pentolan iha Dili. Maibé nia oan mak hakarak rasik atu ba buka duni moris iha Dili.

“Ha’u nia oan mak deside rasik ba iha kapital Dili, iha fulan jeneiru bainhira nia ba mós nia mesak de’it. No ha’u sente triste tanba ha’u nia oan hateten katak, durante nia moris mesak iha Dili,” António Ulan Abi nia aman João Safe konta ho Laes-Meto (Baikeno) via kontaktu telemovél ba The Oe-Kusi Post (TOP) iha loron Segunda 09 Maiu 2022.

João Safe esplika, boot sira dehan atu eskola maibé atu kontinua eskola mós osan la iha entaun susar tebes atu finansia nia eskola hanesan sosa uniforme eskola mós osan la iha mak nia deside ba buka osan iha Dili.

“Ha’u nia oan mak hakarak rasik ba buka moris iha Dili. Iha semana kotuk nia kontaktu mai katak apa agora ha’u sei buka hela osan maibé seidauk hetan osan tanba nia serbisu ho nia kolega ka fa’an tutan kolega ninian labele husu lai tanba iha susar tebes atu hetan osan,” nia konta.

João Safe ho Felisberta Ulan hateten responsabilidade nu'udar inan-aman sente triste no todan tebes, maibé oan mak hakarak rasik atu ba buka osan iha Dili, tanba moris iha Oe-Kusi Ambeno ne'e susar liu.

“Momentu nia ba iha Dili nia ama tanis no ko’alia katak, ba husik hela ami iha-ne’e, maibé nia hatan katak, ha’u tenke ba tanba iha ne’e susar tebes atu hetan osan hodi finansia ita nia nesesidade família,” nia lemra hikas bainhira nia oan ba Dili.

Iha fatin hanesan na’in ba pentolan Henrique Fernando Sila rekoñese António Ulan Abi fa’an duni ninia pentolan lori nia karosa maibé agora nia treinu no akompañia la’o tuir dalan sira iha kapital Dili.

“Tanba nia foin mai iha Dili iha fulan janeiru ne’e, nia modal seidauk iha atu halo rasik loron ida nia hetan $5 osan sira ne’e nia mak rai hodi halo rasik maibé seidauk to’o hodi bele halo rasik. Ha’u ajuda nia tanba ami suku ida de’it mak mai buka moris iha Dili,” Hendrique esplika.

Henrique konta, durante sasan sira atu halo pentolan ne’e nia mak sosa hotu no selu uma aluga fulan-fulan ho osan $40 ba uma nain.

Mauriçio Punef dudu karosa pentolan iha bairru Ai-Mutin-Dili, Sábadu 07 Maiu 2022. Foto TOP/Marcelino Bata.

Situasaun ne’e mós akontese ba Mauriçio Punef ho tinan 14 nu'udar oan datoluk husi Paulo Falo (matebian) ho Luisa Palo (faluk) deside fa’an pentolan iha kapital tanba atu ajuda nia inan-faluk ba nesesidade família iha Pasabé, rai-ketan Ambeno.

Mauriçio konta, sira hamutuk nain 4 feto 1 mane 3 husi bairo Palsam, ne’ebé lokaliza iha Aldeia Malelat, Suku Malelat, Sub-Rejiaun Pasabe, Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA).

“Ha’u fa’an tiu nian durante fulan 4 ona, no osan sira ne’e ha’u tau hamutuk konsege hetan $200, maibé fahe ho tiu, no ha’u hetan de’it $95. Osan $95 ne’e gasta hotu ba ha’u nia alin ida foin lalais mate iha Pasabe. Ha’u nia alin mate tan tuir ha’u nia apa ne’ebé mate uluk ona,” Mauriçio Punef hateten ba The Oe-Kusi Post (TOP) ho Laes Meto (Baikeno) iha bairru Luru-Mata, aldeia 03, suku Fatuhada, Dili, Sadadu 07 Maiu 2022.

Mauriçio mai iha Dili iha tinan 2017 hamutuk nia bin hela iha Rai-Laco eskola primaria iha munsipiu Ermera. Depois atu kontinua eskola tan iha ensinu pre-sekundariu, maibé kbi’it la to’o, nune’e nia desidi mai buka osan iha Dili ne’ebé konsege hetan $95, maibé tenke gasta hotu kedas ba nia alin ida nia seremonia funebre foin lalais.

“Ha’u nia alin ikun mate foin lalais surtu Covid-19 tama iha Timor-Leste ne’e iha loron 9 fulan Setembru, ha’u haruka osan ho montante U$ 95 ba ha’u nia inan hodi halo tuir lisan ami nian iha aldeia Malelat,” Mauriçio konta ho laran triste.

Nia hatutan tanba de’it nia la kaer osan entaun deside fa’an hamutuk ho kolega sira para hetan pursentu tanba nia hakarak atu kontinua tan eskola iha ensinu pre-sekundaria maibé daudauk ne’e sei buka hela osan.

“Ha’u planu iha tinan 2023 ne’e ha’u tenke kontinua eskola tan iha ensinu pre-sekundariu agora ha’u buka hela osan,” nia promete.

Iha parte seluk, Diretór Peskiza husi International Labour Organization, Jacinto Caldas Belo, hateten labarik sira husi RAEOA barak mak pratika asaun traballu infantil iha sidade Dili.

“Ita-nia labarik Oe-Kusi oan sira barak mak iha Dili fa’an manu-tolun no pentolan ne’e kuaze ita nia alin sira ne’e maioria husi Oe-Kusi Ambeno oan tanba foin daudaun mós Internsionál Labour Organization mós halo treinamentu iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA)  halo sosializasaun ho inspetor sira iha RAEOA sira mós admite labarik Oe-Kusi oan barak mak sai husi eskola barak mak involve iha traballu infantil ne’e,” Diretor Peskiza International Labour Organization, Jacinto Caldas Belo hateten ba The Oe-Kusi Post (TOP) iha salaun Arbiru Beach-Dili, Sábadu 30 Abril 2022.

Nia esplika, iha fulan Fevereiru halo aprezentasaun ba prezidente autoridade RAEOA  no halo dialogu iha RAEOA kona-ba konvensaun lei prevensaun ba labrik sira nian depois halo treinamentu kedas ne’ebá.

“Ita konsege ko’alia ho prezidente autoridade RAEOA  Arsenio Paixão Bano ho nia ekipa, ita husu prezidente RAEOA nia apoiu karik ko’alia ho governu atu bele konvense governu oinsa bele halo aprovasaun ba planu asaun traballu infantil ne’e. Tanba  nia mós hatene katak labarik kiik oan sira barak husi Oe-Kusi Ambeno prátika asaun traballu infantil barak iha kapital Dili,” nia hateten.

Iha sikun seluk, Inspetor Jeral ba Traballu Aniceto Leto Soro, haktuir presiza serbisu hamutuk ho ministériu sira ne’ebé mak hola parte ba asaun traballu infantil ne’e.

“Presiza planu tanba planu sira ne’e ba kada ministerial sira nia-asaun, programa sira iha laran tiha ona, ita hein lori de’it programa atu ita bele implementa,” nia esplika.

Nia hatutan, nia serbisu mak monitoriza no implementa planu asaun hirak nee, maibé planu sira-ne’e implementa mós husi ministériu sira.

Nia hatutan, mekanismu ba traballu mak la dun di’ak ne’e hakarak hateten kedas, tanba de’it mudansa governu ida, lakleur ministériu ida sa’e fatin ida-ne’e ba fali ne’ebá, lakleur ba fali ne’ebá entaun atu komunika hodi estabelese traballu la dun efetivu, problema ida-ne’e.

“Ita iha problema ba atividade ba ministériu sira hotu tanba ne’e mak ita iha planu sira ne’e, ita iha planu integradu tanba asuntu traballu infantil ne’e la’os komisaun nia serbisu de’it maibé liga ba asuntu sosiais, asuntu edukasaun, asuntu ekonomika entaun ami-nia serbisu mak koordena ho sira komunika ho sira oinsá sira bele implementa planu sira ne’e,” nia hateten.

Nia afirma, projetu-lei protesaun labarik no joven iha perihu oras ne’e Parlamentu Nasionál halo hela diskusaun, ne’e kompeténsia polítiku sira tau ba prioridade bele hetan aprovasaun.

 “Ita mak tenke ezije hela de’it, agora tenke ejize tanba ami aprezenta ona ba governu ida primeiru mós ami aprezenta kaduka tiha, depois iha tinan 2017 ami aprezenta kaduka tiha, la aprova nafatin mai fali ida ne’e troka aprezenta tan to’o agora. Ami aprezenta dala-tolu ona kaduka dala-rua, agora hein tan ida ne’e keta tinan oin ka fulan oin polítika ne’e iha tan mundansa, karik bele kaduka fali ita hotu ajuda informasaun ejize nafatin,” nia argumenta.

Komisária ba Komisaun Nasionál Direitu Labarik (KNDL) Dinorah Granadeiro informa, to'o iha Marsu 2020 dadus ba labarik sira ne'ebé mak hala'o atividade negósiu iha Dili laran kuaze na'in-300.

Nia hatutan, husi labarik hirak ne'e la'os de'it halo atividade fa’an maibé sira ne'e kuaze eskola mak hala'o negósiu hodi fa’an sasán. Husi labarik kuaze 300 ne'e, labarik sira husi Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) 40% mak hala'o atividade fa’an sasán iha Dili.  

"KNDL rejista labarik sira ne'ebé mak hala'o atividade fa’an sasán iha Dili laran ne'e kuaze na'in-300. Labarik sira ne'e la'ós fa’an de'it maibé labarik sira ne'e kuaze eskola oan depois mak hala'o serbisu hanesan negósiu. Husi labarik 300 ne'e, labarik mane mak barak liu no maiória husi Munisípiu Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) nian. Labarik sira husi RAEOA 40% mak hala'o atividade fa’an sasán iha Dili," dehan Dinorah Granadeiro, iha Dili, segunda 27 Jullu 2020.

Nia hateten, tanba Timor-Leste ratifika konvensaun internasionál ba labarik sira ne'ebé mak iha obrigsaun husi Estadu atu estabelese komisaun ida hodi tau-matan ba lala’ok implementasaun husi konvensaun direitu labarik nian.

Iha tinan 2009, nia informa, Estadu Timor-Leste  estabelese Komisaun Nasional Direitu Labarik ne'e hodi tutela iha Ministériu Justisa. Maibé, depois iha andamentu no iha mudansa ba Governu, mai to'o iha VIII ne'e tutela fali ona iha Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) nian.

Projetu-Lei Protesaun ba Labarik sira

Prezidente Komisaun F ne’ebé trata asuntu labarik iha Parlamentu Nasionál, Noé da Silva Amaral ‘Buka-Tuir’ dehan, projetu-lei protesaun ba labarik oras ne’e besik finaliza ona, hein de’it debate iha espesialidade no finál globál.

Nia fundamenta, razaun espesífika ba inisiativa ne’e tanba haree ba kondisaun labarik sira oras ne’e barak mak buka moris iha estrada (luron).

“Entaun ita tenke halo lei ida-ne’e atu bele proteje labarik sira-ne’ebé halo serbisu infantilizmu tanba agora daudaun ne’e ita-nia inan-aman sira husik de’it ita-nia oan sira atu halo sebisu seidauk merese ba labarik sira. Lei ida-ne’e atubele garante ita-nia sidadaun sira-nia direitu, liuliu oan sira-nia direitu ba asesu edukasaun no asesu ba situasaun moris nian iha tempu ida agora ne’e,” nia dehan. 

Preámbulu husi projetu-lei ne’e previstu kona-bá dezenvolvimentu ida ba sistema protesaun integrál ba labarik sira, nune’e impoin esforsu armonizasaun lei hotu-hotu relasaun ho promosaun no protesaun diretu ba labarik no joven iha perigu sira.

Projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 103 no kapítulu hamutuk XI. Kapítulu I ko’alia kona-bá dispozisaun jerál, kapítulu II ko’alia kona-bá intervensaun ba promosaun direitu sira no protesaun labarik no joven iha perigu.

Kapítulu III ko’alia kona-bá medida promosaun direitu no protesaun, kapítulu IV ko’alia kona-bá komunikasaun, kapítulu V ko’alia kona-bá intervensaun Ministériu Públiku, kapítulu VI previstu dispozisaun prosesuál jerál, kapítulu VII sita kona-bá prosedimentu urjénsia, kapítulu VIII ko’alia kona-bá prosesu iha serbisu protesaun labarik no foinsa’e no kapítulu IX ko’alia kona-bá prosesu judisiál promosaun no protesaun.

Deputadu sira-ne’ebé sai proponente ba projetu-lei ne’e mak hanesan Noé da Silva Ximenes “Buka Tuir”, António Verdiál de Sousa, Felix da Costa “Anin Buras”, Cidália Mesquita Ximenes, Maria Gorumali Barreto, Helena Martins Belo, António Nobre Tilman, Lúcia Taeki, Veneranda Lemos Martins no Ernesto Fernandes “Dudu”.

Deputadu sira hola insiativa ida-ne’e hodi kumprimenta artigu 18 (Protesaun ba labarik-oan sira) husi Konstituisaun RDTL, númeru 1 mensiona labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no explorasaun.

Númeru 2 husi artigu ne’e hateten, labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé Estadu aprova no simu ona ka ratifika fila-fila.

Númeru 3 husi artigu 18 ne’e esplika, labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.

Inisiativa lejizlativa ne’e bazea ba rezolusaun Parlamentu Nasionál númeru númeru 16/2003, 30 jullu, ne’ebé Timor-Leste ratifika Konvensaun kona-ba Direitu Labarik.

Entidade sira-ne’ebé submete paresér ba projetu-lei ne’e mak hanesan ALFeLa, Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL), Child Fund, Komisaun Nasionál Direitu Labarik, FOKUPERS, FONGTIL, JSMP, Ministériu Justisa, Ministériu Saúde, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun no Ministériu Públiku.

Arsenio Paixão Bano kontinua nonok to’o ohin loron

Prezidente Autoridade ba RAEOA Arsenio Paixão Bano./Net.

Iha kuarta, 11 Maio 2022 liubá, The Oekusi Post (TOP) esforsu haruka pergunta ekipa ba protokolu Deionisio Sipa no fotógrafu Felisberto Eco nu’udar ekipa mídia RAEOA maibé infelismente prezidente autoridade lakohi komentariu.

Iha Kinta 12 Maiu 2022, The Oe-Kusi Post (TOP) tenta konfirma tan ba dalarua maibé prezidente autoridade tur de’it iha office laran no lakohi fó komentariu ba asuntu traballu infatil iha RAEOA ne’ebé haruka ona tuir nia gabinete.

“Ita nia asuntu ne’e, prezidente Autoridade la iha kompetensia atu ko’alia,” informa Prezidente autoridade RAEOA Arsenio Paixão Bano liu-husi nia protokolu relasaun públika RAEOA,Tutty Alawiyah ba The Oe-Kusi Post iha edifisiu Gabinete Autoridade RAEOA, ZEEMS-TL, Oe-Bau, Kinta 12 Maiu 2022.

Arsenio Paixão Bano ho Tutty Alawiyah./Net.

Entretantu iha tinan 2021 Governu Sentrál aloka millaun $127 no orsamentu 2022 aloka tán millaun $84 ba RAEOA, maibé Autoridade RAEOA seidauk rezolve situasaun labarik sira-ne’ebé fa’an pentolan iha kapitál Dili.

Maibé PA RAEOA intervista ho jornalista sira iha loron 31 janeiru 2021 katak, autoridade RAEOA sei kria ekipa ida hodi identifika problema labarik sira, liuliu labarik Oe-Kusi-oan sira-ne'ebe mak fa’an sasán hanesan manu-tolun no pentolan iha kapital Dili.

“Ha'u sei kria ekipa ida hodi identifika labarik sira-nia problema iha saida no iha ne'ebé. Seraké problema ekonomia liuliu atu selu osan ba eskola mak la iha, seraké problema edukasaun liuliu labarik sira-ne'e la asesu informasaun ba eskola ka oinsá. Ka iha ema ruma ne'ebé mak uza labarik sira-ne'e, atu bele hetan osan ka labarik hirak ne'e mak presiza duni osan. Ka labarik sira-ne'e, inan-aman la iha ka la iha kbiit iha orsamentu atu sustenta sira,” Arsénio Paixão Bano hateten.

Nu'udar Prezidente RAEOA, nia dehan, nia parte preokupa tebes ho labarik sira-ne'ebe mak fa’an Manu Tolun no Pentolan iha Kapital Dili tanba labarik sira-ne’e barak mak husi RAEOA.

"Dezde uluk kedas, ha'u preokupa ba labarik Oe-Kusi-oan sira-ne’ebé buka moris iha Kapitál Dili hodi fa’an sasán to'o agora," nia dehan.

Arsénio Bano hatutan, bainhira ekipa sira-ne'e ramata hala'o ninia estudu iha Kapital Dili, liuliu hodi bele identifika labarik sira-nia problema iha saida no autoridade sei buka solusaun hanesan halo reintergasaun ba família no fasilita labarik sira-ne'e hodi bele asesu ba eskola sira iha Dili nune'e mós iha RAEOA.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter