Eziste durante tinan 7, KKMB nia kapitál atinje ona $376,896.17

LESIBUTAK (TOP) — Durante tinan barak Ambeno oan sira iha Dili laran sempre buka dalan atu oinsa bele hametin liu-tan sira nia lasu amizade no unidade hodi bele kontribui ba prosesu dezenvolvimentu iha aspetu oioin tantu iha nivel nasionál no rejionál.

Antes ne’e mosu grupu no organizasaun oioin iha Dili laran ne’ebé harii husi Ambeno oan sira ho intensaun atu bele involve no partisipa ativu liutan ba iha prosesu dezenvolvimentu ne’e, no mós atu sai nu’udar kontrolu sosial, maibé grupu hirak ne’e ikus mai fahe malu namkari, tanba laiha sustentabilidade.

Reitor ISFIT, Pe. Justinho Tanek fó bensaun ba sede nasionál KKMB iha aldeia Lesibutak, suku Manleuana, postu administrativu Dom Aleixo-Dili iha loron Sábadu 28 Maiu 2022. Foto TOP/Raimundos Oki.

Atu hatan ba lakuna ne’e, iha tinan hitu (2015) liuba mosu tan grupu ida ho naran Kooperativa Kréditu Mnatu Bitimo (KKMB) ne’ebé harii husi Ambeno oan nain 15 (feto 2-mane 13).

Prezidente Quintiliano Ase katak, iha tempu ne’eba mosu hanoin simples oan ida husi maluk fundador sira hodi tau hanoin hamutuk kona-ba oinsa bele involve no partisipa hodi dezenvolve Oe-Kusi Ambeno ho ida-idak nia badaen ka profisaun. Mosu mós hanoin balun atu harii uluk Organizasaun Naun-Governmental (ONG) ka Asosiasaun Estudantil ida hodi nune’e bele halibur Oe-Kusi oan sira iha Dili bele sai metin liutan.

Ase dehan, hafoin mosu haksesuk malu entre fundador sira ne’e, ikus mai mosu tan tópiku ida mak oinsa bele tau forsa hamutuk hodi bele hametin liutan ekonomia familiar.

“Tópiku ne’e mak ami hahu hanoin atu harii kooperativa ida ba Oe-Kusi oan tomak ne’ebé namkari iha Dili laran. Rajaun simples atu harii koperativa ki’ik ida ne’e, tanba nu’udar ita hotu hatene, durante ne’e mosu grupu barak ne’ebé ho intensaun atu halibur-hamutuk Oe-Kusi oan sira iha Dili laran, maibé ikus mai grupu ka organizasaun sira ne’e laiha kontinuasaun, tanba tuir ha’u nia observasaun pessoal katak grupu sira ne’e laiha buat ida ne’ebé bele hakesi metin,” Prezidente KKMB Quintiliano Ase hateten durante nia diskursu badak ida iha seremónia inagurasaun sede nasionál KKMB ho tema “Tane Malu ba Moris Di’ak” iha aldeia Lesibutak, suku Manleu-Dili, Sábadu 28 Maiu 2022.

Foto hamutuk entre fundador KKMB ho membru sira. Foto TOP/Raimundos Oki.

“Ami hanoin katak, ho kooperativa ne’e sei sai nu’udar besi-asu ba ita sira ne’e hodi hasoru malu bebeik atu dada-lia ba malu kona-ba ita nia moris pessoal sira inklui lala’ok dezenvolvimentu iha ita nia rai Ambeno. Hasoru malu bebeik, ko’alia ba malu bebeik nu’udar save ida ba hametin relasaun entre ita ida-idak. Husi ne’e bele hamosu ona konfiansa ba malu hodi la’o no hakat hamutuk ba mehi ne’ebé ita hotu mehi ba,” Ase afirma.

Nia hatutan, evolusaun kooperativa ne’e hanesan úteru. Husi bebe (kosok-oan) hakat ba adultu. Durante sei kosok-oan, buat hotu sei fraku hela, seidauk bele la’o mesak no hamrik mesak, maibé sempre esforsu aan hodi koko atu hamrik no la’o. Ohin loron KKMB ne’e bele dehan besik ona tama ba idade adultu, maibé seidauk la’o maka’as.

Quintiliano Ase ho nia maluk fundador sira sente hakosolok tebes tanba tuir nia katak, KKMB iha tinan 7 nia laran, hatudu duni konsistente iha progresu no rezultadu la’os de’it aumenta membru, maibé mós ninia kapital finanseiru no rekursu humanu.

“Ohin, KKMB nia membru hamutuk ema-nain 206, ho total kapita $ 376,896.17. Ho evidensia positivu hirak ne’e, KKMB iha konfiansa katak KKMB sei kontinua buras ba beibeik iha futuru,” Ase komenta hodi kontinua husu ba Oe-Kusi oan sira ne’ebé iha Dili laran seidauk sai membru KKMB bele hakat ona ba nia sede nasionál iha aldeia Lesibutak, suku Manleuna, Postu Administrativu Dom-Aleixo Munisipiu Dili, no KKMB filial Oe-Kusi Ambeno nian lokaliza iha Palaban, SD Tingkat nia oin.

Iha fatin hanesan, Sekretariu KKMB Ekulano de Sousa hateten, KKMB hamrik ho hanoin ida katak, koperativa nu’udar dalan ida ba ema Oe-Kusi oan sira atu dezenvolve sira nia moris, no mós kontribui ba dezenvolvimentu iha Rejiaun Administrativa Enklave Oe-Kusi Ambeno (RAEOA).

Sekretariu KKMB Ekulano de Sousa. Foto TOP/Raimundos Oki.

Alumni Universidade Hawai (2012) ne’e define, KKMB nu’udar organizasaun komunitária ida, ne’ebé maka Oe-Kusi oan nain sanulu resin-lima (Feto 2 & Mane 13) hari’i iha fulan Marsu 2015 iha Dili. KKMB hamrik ho hanoin ida katak, kooperativa nu’udar dalan ida ba Oe-Kusi-oan sira atu dezenvolve sira nia moris, no mós kontribui ba dezenvolvimentu iha Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA).

“Ohin loron, KKMB ninia membru sira hamutuk uma-kain 200 resin ne’ebé namkari iha Dili laran no Oe-Kusi Ambeno; membru sira ne’e mai ho tipu serbisu oioin: hahu husi kondutor transporte públiku, pinheira rai-henek, emprezariu lokal, funsionáriu públiku, no funsionariu ONG (lokal & internasional).

Fundador KKMB./Net.

“Ami iha esperansa katak familia boot KKMB sei kontinua buras no boot iha tempu oin mai,” hateten Erkulanu ne’ebé remata ona nia estudu mestradu iha área Dezenvolvimentu Komunitária Internasional husi Universidade Vitoria, Australia iha fulan Juñu 2021.

Alumni Universidade Vitoria, Australia ne’e dehan, atu garante ezistensia no legalidade, organizasaun ida ne’e mós rezista tiha ona iha Ministériu Justisa ho naran Fundasaun Murak-Mean Timor (FMMT), no públika tiha ona iha Jornal Repúblika iha loron 8 Abril 2022. Nune’e, KKMB automatikamente sei hamahan-an iha FMMT nia-okos.

Erkulanu ne’ebé mai husi aldeia Nianapu, suku Bobometo (Oe-Kusi Ambeno) ne’e esplika, nu’udar koperativu ida, KKMB ninia atividade prinsipal ida mak rai-osan no fornese kréditu ba nia membru sira fulan-fulan.

KKMB mós hala’o atividade sosiais balun hanesan:

  • Fo asistensia sosial ba membru sira ne’ebé hetan afeita husi dezastre natural
  • Apoiu fundu funeral ba membru sira ne’ebé hetan lia-mate
  • Estabelese Bolsa Estudu Familia hodi responde ba nesesidade oan sira nia edukasaun
  • Dezenvolve setor espesifiku iha RAEOA ne’ebé mak sei defini tuir nesesidade dezenvolvimentu iha RAEOA
  • Aproveita rekursu intelektual Oe-Kusi-oan sira ne’ebé halibur-an iha koperativa ida ne’e, KKMB mós sai hanesan fatin atu kapasita-malu no fornese ideia konstrutivu ba nai-ulun sira iha RAEOA ligadu ba asusntus dezenvolvimentu iha RAEOA & ZEESM-TL

Nia esplika, liu-husi atividade rai-osan no imprestimu, membru ida-idak iha oportunidade atu investe ninia osan fulan-fulan, no mós fasil atu hetan kreditu ho funan ki’ik (2%) kompara ho banku ka koperativu sira seluk. Alem de funan ki’ik, membru hotu-hotu mós simu fali excidentes (osan funan) kada tinan.

“Evidensia real barak ne’ebé justifika benefisiu husi KKMB ba nia membru sira. Ezemplu, membru sira bele hadia sira nia uma, selu oan sira nia eskola, loke negosiu, sosa rai, sosa kareta ka motor, no mós atende sesidade baziku iha familia. Benefisiu adisional mak KKMB konsege duni halibur no hametin solidaridade entre Oe-Kusi-oan sira iha Dili no mós RAEOA,” nia justifika benefisiu KKMB.

Oinsa atu sai membru KKMB?

Nia dehan, atu sai membru, KKMB aplika kondisaun ekslusivu ida katak Oe-kusi-oan de’it (inklui feto-foun no mane-foun) mak bele tama. Tuir tan, membru hotu-hotu iha obrigasaun atu investe sira nia kapital (investimentu obrigatoriu & voluntariu) fulan-fulan, no mós devolve imprestimu tuir regulamentu ne’ebé iha. Membru ida-idak tama ho voluntariu, nune’e sira mós iha direitu atu sai husi KKMB iha kualker tempu.

 

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter