PM Xanana kongratula no dejeza susesu ba Bispu Baucau

BAUCAU (TOP) – Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão lori naran IX Governu Konstitusionál kongratula no dejeza susesu ba Bispu foun Dioseze Baucau, Dom Leandro Maria Alves sai apostoladu ne’ebé di’ak no hala’o kna’ar Maromak-Nian hodi serbí povu no kreda.

“Iha momentu espesiál ida-ne’e no povu hein hela, ha’u mai ho ksolok husi Komunidade Katólika nian, iha okaziaun ordenasaun episkopl husi ita-nia Bispu Baucau, Dom Leandro Maria Alves. Ha’u dejeza, atu kna’ar apostuladu ne’ebé susesu, kontinua nafatin hodi serbí povu no ba kreda,” katak PM Xanana lius karta felisitasaun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu, Sesta 21 Jullu 2023.

Xefe Governu hato’o sinsera felisitasaun ba Dom Leandro Maria Alves iha ninia elevasaun nu’udar Bispu Dioseze Baukau, iha serimónia ordenasaun episkopál ne’ebé hala’o iha igreja Katedrál Baucau, loron 21 fulan-jullu tinan 2023.

Vise Primeiru, no Ministru Kordenador ba assuntu Ekonómiku, no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay reprezenta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão partisipa iha seremonia ordenasaun Bispo foun Diocese Baucau, Bispo Leandro Maria Alves iha Catedral Baucau, Sesta 21 Jullu 2023.

Tanba ne’e, iha domingu (23 jullu 2023), dadersan tuku 09:00 otl, sei hala’o Misa Pontifikál Dahuluk, momentu solene ida ne’ebé marka inísiu servisu episkopál Bispu foun Baucau nian.

Dom Leandro Maria Alves subtitui Maktoba Dom Basílio do Nascimento, Bispu Primeiru Baucau nian, ne’ebé hakotu-iis iha loron 30 fulan-outubru tinan 2021. Dom Leandro Maria Alves hetan nomeasaun ne’ebé fó-sai husi Papa Francisco iha loron 26 abríl 2022.

Dom Leandro moris iha loron 10 maiu tinan 1974, iha Munisípiu Ermera, hala’o estudu iha semináriu Kupaun-Indonézia, no kontinua iha Semináriu Maiór Évora, Portugál, hafoin ramata ninia formasaun teolójika iha Universidade Katólika Portugeza.

Nu’udar padre, husi kedas loron 8 dezembru 2006, Dom Leandro Maria Alves hala’o ona funsaun relevante oin-oin iha Igreja Katólika Timor-Leste, inklui pozisaun nu’udar vise-pároku Katedrál Dili, formadór iha Semináriu Maiór São Pedro no São Paulo (2008-2011), diretór Fundasaun Diosezana São Paulo Dili no sai hanesan responsavel ba projetu oin-oin ne’ebé liga ba edukasaun.

Profesór Teolojia Dogmátika, D. Leandro Maria Alves nu’udar sekretáriu ezekutivu Konferénsia Episkopál Timoroan (KET) no uluk nu’udar pároku Katedrál Dili, iha ne’ebé, nia kolabora ho Dom Virgílio do Carmo da Silva, arsebispu Dili nian, no iha fulan-agostu tinan 2022, nomeia nu’udar kardeál husi Papa Francisco.

Haree hikas ba kotuk, hafoin liu tinan tinan 500 prezensa evanjelizasaun ne’ebé misionáriu Portugés lori fiar Katólika tama iha Timór, iha tinan 1515. Istória Igreja Katólika iha Timór, hahú kedas hosi missionáriu Portugés sira to’o iha Lifaun no dada to’o mai Igreja ohin loron. Hahú iha seklu XV to’o mai ohin loron, Timoroan barak sai ona Na’i lulik no madre. Nune’e sura tuir sagrasaun iha Igreja Katólika nia tradisaun no istória, bele dehan Timoroan ne’ebé sai bispu mak hanesan:

  1. Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB (Primeiru Timoroan Padre Salezianu, Primeiru Bispu Timoroan, Terseiru Bispo Dili Timor-Orientál, Primeiru no Úniku Bispu Katólika ne’ebé simu premiu Nobel da Paz 1996.
  2. Maktoba Dom Basilio do Nascimento (Segundu Timoroan ne’ebé sai Bispu, Primeiru Bispu Baucau)
  3. Maktoba Dom Alberto Ricardo da Silva, (Terseiru Timoroan ne’ebé sai Bispu, Kuartu Bispu Dili)
  4. Dom Noberto do Amaral (Quatru Timoroan sai Bispu, Primeiru Bispu Dioseze Maliana- Bobonaro
  5. Dom Virgilio do Carmo da Silva (Qintu Timoroan Sai Bispu Dili, Primeiru Arsebispu Dili, Primeiru Kardeál hosi Timor-Leste
  6. Enkuandu Maktoba Mgr, Martinho da Costa Lopes ho ninia títulu Administradór Apostoliku hosi tinan 1977 too 1983.
  7. Dom Leandro Maria Alves, Segundu Bispu Dioseze Baucau.

Bainhira haree ba etapa istória Timor-Leste nian, Igreja iha Timor-Leste la’ós de’it asumu kna’ar ba vida esperituál, maibé Igreja sai mós profeita, meius komunikasaun fatin refugiu no mediadór ba diálogu no Igreja

Asuntu seluk ne’ebé sai hanesan atensaun ba Igreja mak, poítika rai laran no kestaun umanidade, pobreza, edukasaun no aspeitu esensiál seluk ne’ebé liga direitu ka vida umana sosiedade Timor.

Nune’e, Timoroan sente Igreja sai hanesan parte integrante ba formasaun identidade no ba kontrusaun sosiedade sivika, relijioza, krítika no demokrátika.

Marcelino Tomae
Author: Marcelino TomaeEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter